Zauvijek izgubljeno više od 200 000 radnih mjesta! Čak 700 000 zaposlenih prima plaću upola manju od prosjeka, cca 2 500 kn/ mjesečno. Blokiraj mu trećinu i imamo sjaj i bijedu Hrvatske Vlade na pladnju

HRVATSKA je početkom 2014.( podaci DZS) objavila da ima oko 3.594.911 radno sposobnih stanovnika
( radna sposobnost se mjeri od 15. do 65. godina no to ne znači da su zaposleni, to samo znači da bi mogli raditi kada bi u Hrvatskoj bilo posla. )

pODSJETIMO da VLADA i dalje drži u blokadi svih računa, preko godinu, dvije, čak 322 500 ljudi.
Skoro pa svaki deseti radno aktivni stanovnik Hrvatske je blokiran!

Ne moraš biti doktor ekonomije da bi se izvukao zaključak da Hrvatska Vlada blokira Hrvatsku! Svjesno!

Podaci 2.
Vratimo se na potencijal ljudi koji bi mogli raditi kada bi Vlada odradila svoj posao i kreirala prostor za poduzetničku klimu umjesto što njeguje kažnjenički sustav blokade svega što diše!

Ako pođemo od podataka za početak 2014. imamo situaciju od 3.594.911 radno sposobnih stanovnika, od čega ih radilo 42,4 posto (1,5 milijuna), a 9,8 posto ih je evidentirano kao nezaposleno (oko 354 tisuće), dok ih je 47,8 posto neaktivno (oko 1,7 milijuna)zaprepastiti će nas podatak da je puno veći broj neaktivnih i blokiranih od radnika!
poveznica:http://www.index.hr/vijesti/clanak/u-hrvatskoj-radi-samo-15-milijuna-ljudi-od-toga-trecina-u-javnom-sektoru/760502.aspx

Istovremeno kad se od broja zaposlenih oduzme sve one koji su na državnoj plaći – zaposlene u državnim upravama i institucijama te državnim tvrtkama, njih oko pola milijuna, dolazi se do brojke od svega milijun radnika zaposlenih u privatnom sektoru. Danas je taj broj manji obzirom da nezaposlenost raste pa su podaci za zaposlene Hrvate početkom, 2015. (DZS)
iskazuje pad od 200 000 pa ih evidentira 1,300 000 tisuća zaposlenih

Po podacima iz 2008. vidimo da se u javnom sektoru u roku od 2008. do 2014. povećao broj zaposlenih , od tadašnjih 388 000 do danas 500 000, dakle javni sektor zapošljava dok privatni, realni sektor gubi radna mjesta .Poveznica: http://hrcak.srce.hr/file/166689

Osim što se gase radna mjesta i povećava broj blokiranih , u Hrvatskoj pada i dohodak

Dok je prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za studeni 2014. iznosila 5 632 kune što bi nas moglo zavarati glede standarda života kad ne bi usporedili sa podacima da više od polovice zaposlenih prima manje od pola prosječne plaće u Hrvatskoj,a ovaj napuhani prosjek čine npr. podaci da je najviša prosječna neto plaća bila 11 puta viša te iznosila 52.553 kune i obračunata je u rovinjskoj Adris grupe, pokazuju podaci Fine.

Među djelatnostima najveća prosječna neto plaća za studeni isplaćena je u promidžbi, odnosno reklami i propagandi i iznosila je 10.087 kuna. U zračnom prijevozu prosječna plaća za studeni iznosila je 9.061 kunu, a u financijskim uslužnim djelatnostima, osim osiguranja i mirovinskih fondova 9.011 kuna.

Nasuprot tome, u dvije su djelatnosti prosječne neto plaće za studeni bile ispod 3 tisuće kuna – u zaštitnim i istražnim djelatnostima 2.926 kuna te u proizvodnji odjeće 2.968 kuna.
Prosječna plaća 34 zaposlenika matičnog društva Adris grupa d.d. ujedno je i daleko viša od preostalih s Finine ljestvice 20 najviših prosječnih prošlogodišnjih mjesečnih neto plaća koje su obračunali hrvatski poduzetnici (bez banaka, osiguravatelja i ostalih financijskih institucija), a temeljem podataka iz Registra godišnjih financijskih izvještaja.

Tako je na drugom mjestu u prošloj godini prosječna plaća obračunata za 17 zaposlenika tvrtke Ikea Hrvatska od 36.746 kuna, dok je na trećem mjestu prosjek od 36.101 kune obračunat u tvrtki Worldwide Clinical Trials, s 13 zaposlenika.

Više od 30 tisuća kuna iznosio je i mjesečni prosjek u lokalnim tvrtkama triju velikih svjetskih IT kompanija – u tvrtkama Oracle Hrvatska (36.048 kn), Cisco Systems Hrvatska (36.069) te Microsoft Hrvatska (34.532 kn).

Na listi se, i to na sedmom mjestu, nalazi i jedna tvrtka u stečaju – osječka tvrtka Biljemerkant trgovina, s prosjekom od 27.448 kuna.

Zanimljivo je i da se ovoj ljestvici upravljačko društvo jednog od najvećih koncerna u regiji, Agrokora nalazi na 17 mjestu, a prosječna obračunata neto plaća za 242 zaposlenika holding društva lani je iznosila 22.624 kune.

Odmah iza Agrokora je tvrtka u državnom vlasništvu, Hrvatska kontrola zračne plovidbe u kojoj je za 2013. godinu mjesečni prosjek bio 22.102 kune.

Najmanja je prosječna mjesečna neto plaća lani pak obračunata u djelatnosti administrativnih i pomoćnih uslužnih djelatnosti te je iznosila 3.552 kune, što je 25,7 posto manje od prosječne plaće poduzetnika Hrvatske te gotovo 15 puta manje od najveće neto plaće.
Daleko ispod državnog prosjeka bile su i plaće zaposlenih u kožarstvu (3.198 kuna), u upravljanju i održavanju zgrada i uređenju krajolika (3.291 kunu), drvnoj industriji (3.344 kune), administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima (3.518 kuna) i proizvodnji tekstila (3.569 kuna).

ZNATNO VIŠE OD POLOVICE ZAPOSLENIH IMALO JE PROSJEČNU NETO PLAĆU ISPOD PROSJEKA
Oko 80 tisuća zaposlenih u pravnim osobama u Hrvatskoj za ožujak prošle godine je za puno radno vrijeme primilo neto plaću manju od 2.500 kuna, među kojima je njih nešto više od 13 tisuća imalo plaću i nižu od 2.200 kuna, a znatno više od polovice zaposlenih imalo je prosječnu neto plaću ispod prosjeka.

Pokazuju to podaci Državnog zavoda za statistiku o strukturi zaposlenih prema visini prosječne isplaćene neto plaće sa stanjem u ožujku 2013. kojima je obuhvaćeno 933.723 zaposlenih u pravnim osobama koji su ostvarili puni fond radnog vremena.

.

Pa sad ako od ovih sirotih milijun što još radi u Hrvatskoj, a od njih uzmemo da čak pola milijuna živi na plaći od 2 500 kn pa još od te plaće oduzmemo 1/3 blokade pa skinemo jos minimum 300 000 blokiranih pred nama se otvara strašna vizija u kojoj bi oko 700 000 ljudi koji rade i ostvaraju osobni dohodak trebalo na leđima držati ostatak zemlje što je naprosto nezamislivo! I definitivno neodrživo!

Na početku ove godine (2015.) u Hrvatskoj bi, prvi put od kraja 2000., broj
zaposlenih mogao pasti ispod 1,3 milijuna, što znači da je zauvijek izgubljeno više od 200.000 radnih mjesta.
poveznica:http://www.ipress.hr/gospodarstvo/vise-od-200000-radnih-mjesta-izgubljeno-u-sest-godina-recesije-36309.html

Ukupan dug građana je veći od ukupnog duga privrede ( 30,6 milijarde su dužni građani, a 29 milijardi je dužna privreda – podaci za studeni,2014.)

Razina zaposlenosti i dalje kontinuirano opada. Doduše sporije jer je sve što je bilo dinamično već blokirano pa ispada kao da je pad usporen.

Tržište rada je neaktivno i ostat će tako još dugo jer nema gospodarstva. Realni sektor je totalno iscrpljen i ne može zapošljavati nove ljude.

To, pak, stvara dodatni pritisak i na javni sustav, što može imati velike dugoročne posljedice jer imamo izuzetno nisku stopu zaposlenosti, koja je već sada među najnižima u Europi, kao i stopa aktivnosti, a zbog čega se ne generiraju dovoljni prihodi da bi se financirao javni sustav

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), u prosincu prošle godine u Hrvatskoj je bilo 1,303 milijuna zaposlenih.

___________________________
1 300 000 zaposlenih ( pola milijuna troši jer su zaposlenici u javnom sektoru i cca 700 000 radi
322 500 blokiranih
BDP u padu već 12 kvartala zaporedom

U evidenciji nezaposlenih NAJVIŠE onih u najproduktivnijoj životnoj dobi, od 20 do 50 godina.

KA TA STRO FA L NO

Related Posts

Leave a reply