Ustavni sud -opet- propustio priliku da pomogne najugroženijim građanima

Ustavni sud PROTIV Blokiranih -SVICARAC

Osnovna zadaća Ustavnog suda je jamčiti poštivanje osnovnih načela i temeljnih prava ustavnog poretka Republike. Kao što ukazuje na to sam njihov naziv, temeljna prava jamče neki minimum koji mora biti čuvan pod svaku cijenu.

Zadaća Ustavnog suda nije inzistirati na nekom ‘standardu kvalitete’ sudskih obrazloženja koji nadilazi taj minimum, a koji on smatra poželjnim od slučaja do slučaja. Njegova uloga je zaštita građana i građanki od samovolje i arbitrarnog postupanja tijela državne vlasti, odnosno smirivanje socijalno i politički nabijenih vrijednosnih konflikta u društvu. Upravo stoga se, za razliku od redovnih, ustavni suci biraju kroz parlament da bi im se osigurao demokratski legitimitet neophodan za donošenje vrijednosnih odluka. U konkretnom slučaju postupanje redovnih sudova se ne bi moglo opisati kao samovoljno i arbitrarno, kao što sugerira zaključak Ustavnog suda. Isto tako, pitanje jesu li Vrhovni sud ili niži sudovi mogli biti nešto precizniji odnosno jasniji u svom obrazloženju nije nabijena vrijednosna dilema. To je pitanje izbora standarda što nadilazi minimum koji Ustavni sud treba štititi pod svaku cijenu. Taj sud nije institucionalno kapacitiran za razvoj tog standarda niti po svojim ovlastima, niti po strukturi postupka u okviru kojeg odlučuje, niti po stručnim kvalifikacijama svog kadra. Redovni sudovi jesu. Na ovaj način, ulazeći u njihovu nadležnost, Ustavni sud ne pridonosi nezavisnosti redovnih sudova i povjerenju građana u njihov autoritet.

Istovremeno, kao što je navedeno na početku teksta, Ustavni sud je u svojoj presudi ‘elegantno’ izbjegao odgovoriti na ključnu vrijednosnu dilemu koje leži u samoj srži sukoba oko ‘švicaraca’ – moraju li u državi koja se naziva socijalnom posljedice nepredviđenog ‘divljanja’ tečaja snositi samo potrošači, a ne i banke.” – dr.sc. Goran Selanec

__________________________
OBRAZLOŽENJE

Danasnja odluka US, vec je treca odbijenica kojom Ustavni sud RH ODLUČUJE da za :

-situaciju s građaninima RH koji su ujedno građanin, potrošač, prezadužen, siromašan, blokiran; osobito građani
čiji su životi oštećeni do te mjere da su im svi računi blokirani
kao POSLJEDICA UZROČNO-POSLJEDIČNIH VEZA, DVOJBENIH,NEPOTPUNIH,NEPRECIZNIH TE ŠTETNIH ODREDBI ZAKONA NA POSLOVANJE PRIVREDNIH SUBJEKATA TE NA ŽIVOT I AKTIVNOST GRAĐANA RH
– da USTAV RH, da sustav -da država- nisu odgovorni i ne moraju napraviti NIŠTA da bi se pravni sustav “popravio na korist građana RH”

“Nedopustivo je i predstavlja apsurd da ,špekulacije radi, bankari naplaćuju sve veću i veću otplatnu ratu te da dužniku glavnica , unatoč redovne otplate , raste (e.g. SWISS FRANCA, ILI PRIMJER VJEROVNIKA I BLOKIRANIH RAČUNA DUZNIKA )
a rješenja nigdje na vidiku,uplata se vrši u kunama.)
Budući da je bankar stručnjak , da je “država” stručnjak – on treba postupati u skladu sa pažnjom dobrog stručnjaka čl.10. (2).ZOO( diligentia profesionalis ..)”

PRIJEDLOG RJEŠENJA:

“ZAKON O OBVEZNIM ODNOSIMA
Čl.22. Valutna klauzula. Valutna klauzula se treba izmjeniti na način da se briše „zlato“ te da se uvede obračunska jedinica UN , special drawing rights T.j. SDR odnosno XDR, dakle košara valuta u kojoj su zastupljene valute koje predstavljaju poglavito industrijski kapital ( USD, Euro,GBP, Yapanese YEN,Chinese JUAN). Naime, ratio legis ove odredbe se sastoji isključivo u zaštiti vrijednosti, pa nikakve špekulacije , igrarije sa valutama , tečajevima, velikim oscilacijama itd, ne smiju se primjenjivati kod zaključivanja dugoročnih ugovornih odnosa koji se izvršavaju u oblasti stambene izgradnje , dugoročnih investicija u brodogradnji, cestogradnji, u oblasti izgradnje infrastrukture itd. Nedopustivo je i predstavlja apsurd da ,špekulacije radi, bankari naplaćuju sve veću i veću otplatnu ratu te da dužniku glavnica , unatoč redovne otplate , raste (e.g. SWISS FRANCA nigdje na vidiku,uplata se vrši u kunama.)Budući da je bankar stručnjak , on treba postupati u skladu sa pažnjom dobrog stručnjaka čl.10. (2).ZOO( diligentia profesionalis ..)

Čl.29.Kamata.Zakonska zatezna kamata predstavlja NAKNADU ŠTETE vjerovniku za zakašnjelo plaćanje duga.Jasno, u slijedećem stavu istog člana predviđa se mogućnost da vjerovnik u parničnom postupku dokazuje da je pretrpio i veću štetu od zakonske zatezne kamate, ali samo ako to isti dokaže. Sukladno prednjem ako je ratio legis ove odredbe isključivo naknada štete u vidu pretpostavljene izgubljene dobiti(profita), tada nema mjesta da se uz rečenu naknadu štete obračunavaju i kazneni poeni odnosno dodatni postoci od 5% ili 3% ,( Šeks Milas..) jer to predstavlja neopravdano bogaćenje na račun dužnika, koji nije KRIV za kašnjenje u plaćanju. Krivnja i kazna se utvrdjuje u okviru kaznenog i prekršajnog postupka u dvostupanjskom postupku čl.6 E.Konvencije o ljudskim pravima). Osim toga ovakva z.zatezna kamata ratio oeconomiae, je svakako veća od prosječne profitne stope ( cca 5 % ),pa uz redovnu ugovornu kamatu (sada od 5-9,5), predstavlja znatnu neopravdanu dobit vjerovniku s jedne strane, a s druge strane gušenje te uništavanje dužnih građana , proizvodnje i privrede uopće..Vjerovnik je ustvari sretan što mu netko duguje , jer ostvaruje veću dobit nego li da proizvodi ili čak štedi novac na banci…Dakle, u proteklih 26 godina uz ovakve kamate se rastače proizvodna supstanca privrede i građana ovrhama, stečajevima itd..Nije ni čudo da smo sve rasprodali zadužili, opteretili i a da za prodajnu cijenu društvenog vlasništva nismo investirali u za nas nove profitabilne djelatnosti, i tako , nažalost, posljedično prouzročili ovoliku nezaposlenost, demografske probleme i iseljavanje.

Predlaže se da se ZAKONSKA ZATEZNA KAMATNA STOPA stavi u korelaciju sa PROSJEČNOM PROFITNOM STOPOM U HRVATSKOJ TE DA IZNOSI ¾ REČENE PROSJEČNE PROFITNE STOPE, te da se ista utvrđuje u prosincu svake godine za narednu godinu.U protivnom , ćemo i nadalje ostati na razini država u vrijeme PRVOBITNE AKUMULACIJE KAPITALA iz 18. I 19. Stoljeća.

PROMJENJENE OKOLNOSTI Čl. 369. Do 372.ZOO U ovim odredbama, koja su dispozitivnog karaktera , trebalo bi, pored mogućnosti da stranke urede svoje odnose po vlastitom nahođenju, ipak zadržati neki oblik t.zv. omnibus klauzule u recimo posljednjem redku, tako da strane u odnosu, ne smiju u potpunosti isključiti primjenu načela …rebus sic stantibus ..odnosno ..pacta sunt servanda , si rebus sic stantibus…,

Naime . svijet je nepredvidljiv, krize , recesije , suše poplave , ratovi ,dugotrajni nemiri, građanski sukobi, posljedice migracija itd.( slično kao izvanredni rizici u osiguranju..).. Ovo načelo , inače kontinentalnog sustava prava, pisac , je redovito unosio u obliku klauzula u dugoročne godišnje i višegodišnje ugovore sa strankama iz zemalja anglo-saksonskog (ili anglo-američkog ) prava.Zato je piscu neshvatljivo da se recimo ex Hrvatski fond za privatizaciju današnji CERP niti ne osvrće na prigovore i prosvjede radi promjenjenih okolnosti , i time tjera vlasnike stanova i njihove potomke,da budzašto prodaju stanove ili za svoja potraživanja iz osnova otkupa stanova provode ovrhe, mašući sa solemniziranim ugovorima o otkupu stanova uz tvrdnje da imaju ovršnu ispravu, te da će se prodajom stana u ovršnom postupku namiriti.

Dakle , DRŽAVNI FOND ne poštuje Zakone koje je donio Sabor ?!
Što reći… Tako daleko nisu išle ni mortgage banke u USA. One jesu ishitreno deposjedirale vlasnike nekretnina temeljem instituta mortgagea nastupom krize, ( vlasnici pod šatore ??), no nakon pola godine, nakon što nisu našle druge dakle zamjenske ili nove vlasnike , brzo su pozivale deložirane vlasnike da reposjediraju nekadašnje svoje nekretnine, i da rečeni vlasnici plate što mogu u skladu sa novonastalim okolnostima.( manja rata , manja kamata , duži period otplate…?).

A što mi radimo.?? Samo preživjeli dužnik i/ili privredni poduzetnik može otplatiti dug.

Koliko je, samo , građana uništeno, koliko je samo stečajeva i predstečajnih nagodbi provedeno, koliko je samo osnovne supstance proizvodnje uništeno , samo zato što se nisu uvažile promjenjene okolnosti.
Oprostom duga se trenutno rješava problem, no dug se pored ovakve prakse regenerira i ponovno nastaje i definitivno vodi u propast.. Islanđani i Irci te Mađari su se potrudili da svrgnu pretjerani jaram eksploatacije. Pred povjerenstvom Kongresa USA su neki odgovarali za ovu bankarsko-financijsku svjetsku krizu…
Ne znam da li je itko prozvan u našoj zemlji za ovolike poremećaje ….”

Napisao
Igor Govorčin, konzultant Udruge Blokirani.

NAPOMENA- Ustavni sud odbio je, tijekom tekuce godine vec 3 zahtjeva kojim su udruge htjele pomoci blokiranim duznicima osobito najugroženijima – jer ruku na srce – tesko je svima čija ljudska prava jesu ugrožena , ali sasvim drugo je kad netko ima dovoljno da dug, kredit i dalje plaća usprkos povecanoj rati ili kad nema pa mu krenula ovrha nad cijelom imovinom.
Najteže je za 330 000 obitelji čiji su računi blokirani i život zaustavljen.

To Ustavni sud – ne vidi-
Jer odbili su redom

Zahtjev za ocjenom Ustavnosti HSLS
Zahtjev za ocjenu ustavnosti Udruge blokirani
i danas, tuzbu Udruge Potrošač i Franak

U nadi.
Udruga Blokirani

Related Posts

Leave a reply