Sve o ovrhama

Što se propisuje Ovršnim zakonom?
Ovršnim zakonom uređuje se:
1. postupak po kojemu sudovi i javni bilježnici provode prisilno ostvarenje tražbina na temelju ovršnih i vjerodostojnih isprava (ovršni postupak) te
2. postupak po kojemu sudovi i javni bilježnici provode osiguranje tražbina (postupak osiguranja), ako posebnim zakonom nije drukčije određeno.
3. materijalnopravni odnosi koji se zasnivaju na temelju ovršnih postupaka i postupaka osiguranja.

Što je ovršni postupak?
Ovršni postupak je postupak po kojemu sudovi i javni bilježnici provode prisilno ostvarenje tražbina na temelju ovršnih i vjerodostojnih isprava.

Što je postupak osiguranja?
Postupak osiguranja je postupak po kojemu sudovi i javni bilježnici provode osiguranje tražbina.

Na koji način se pokreće ovršni postupak, a na koji postupak osiguranja?
Ovršni postupak pokreće se prijedlogom ovrhovoditelja, a postupak osiguranja prijedlogom predlagatelja osiguranja.
Ovršni postupak i postupak osiguranja pokreću se i po službenoj dužnosti kad je to zakonom izrijekom određeno.

Što su sredstva ovrhe i osiguranja?
Sredstva ovrhe i osiguranja su ovršne radnje, odnosno radnje osiguranja ili sustav takvih radnji kojima se po zakonu tražbina prisilno ostvaruje ili osigurava.

Što je predmet ovrhe i osiguranja?
Predmet ovrhe i osiguranja su stvari i prava na kojima se po zakonu može provesti ovrha radi ostvarenja tražbine ili njezina osiguranja.

Što ne može biti predmetom ovrhe?
Predmetom ovrhe ne mogu biti:
1. stvari izvan prometa, kao ni druge stvari za koje je to posebnim zakonom određeno.
2. tražbine po osnovi poreza i drugih pristojbi.
3. objekti, oružje i oprema namijenjeni obrani.

Održava li sud u ovršnom postupku ročišta?
Sud održava ročište kad je to Zakonom određeno ili kad smatra da je održavanje ročišta svrhovito.

U kojem sastavu sud vodi ovršni postupak i donosi odluke?
Ovršni postupak i postupak osiguranja u prvom i drugom stupnju vodi i odluke donosi sudac pojedinac.

Koje vrste odluka sud odnosi u ovršnom postupku?
Odluke u ovršnom postupku i postupku osiguranja sud donosi u obliku rješenja ili zaključka.

Kada sud u ovršnom postupku odlučuje zaključkom?
Zaključkom se izdaje nalog sudskom ovršitelju za provedbu pojedinih radnji te odlučuje o upravljanju postupkom i o drugim pitanjima kad je to izrijekom predviđeno ovim Zakonom. Zaključak je postupovna naredba.

Koji pravni lijekovi se mogu podnijeti u ovršnom postupku?
Protiv rješenja donesenoga u prvom stupnju može se izjaviti žalba.
Protiv rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave može se podnijeti prigovor.

U kojem roku se može podnijeti žalba?
Žalba se izjavljuje u roku od 8 dana od dostave prvostupanjskoga rješenja, ako Zakonom nije drukčije određeno.
Žalba ne odgađa provedbu rješenja, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

Može li se protiv zaključka podnijeti neki pravni lijek?
Protiv zaključka nije dopušten pravni lijek.

Mogu li se u ovršnom postupku podnijeti izvanredni pravni lijekovi?
U ovršnom postupku i postupku osiguranja dopuštena je samo revizija iz članka 382. stavka 2. Zakona o parničnom postup¬ku. Ponavljanje postupka nije dopušteno, osim u ako ovršenik ne podnese prigovor protiv dijela rješenja o ovrsi kojim mu je naloženo da namiri tražbinu protiv toga dijela rješenja

Je li u ovršnom postupku dopušten povrat u prijašnje stanje?
Povrat u prijašnje stanje dopušten je samo zbog propuštanja roka za žalbu i prigovor.

Što je to prokazna izjava?
Prokazna izjava je izjava koju ovršenik mora dati u slučaju da se stvari radi čije se predaje ili isporuke ovrha vodi nisu uspjele pronaći kod njega o tome gdje se one nalaze, odnosno da ih nema ili da ne zna gdje se nalaze.

Što je to prokazni popis imovine?
Prokazni popis imovine je popis imovine ovršenika koji on na prijedlog ovrhovoditelja mora podnijeti sudu ako je ovrha radi naplate novčane tražbine ostala bez uspjeha zato što se nisu našli predmeti ovrhe na kojima bi se ovrha mogla provesti, ili zato što su nađeni samo takvi predmeti koji očito nisu dovoljni za namirenje ovrhovoditeljeve tražbine s obzirom na njihovu neznatnu vrijednost, ili predmeti koji su već opterećeni založnim pravima trećih, ili predmeti koje druge osobe traže za sebe.

Što se mora naznačiti u prokaznom popisu imovine?
U prokaznom popisu imovine ovršenik mora naznačiti:
1. gdje se nalaze pojedine stvari koje čine njegovu imovinu,
2. gdje se nalaze i kome pripadaju tuđe stvari na kojima on ima određena imovinska prava,
3. prema kome ima kakvu novčanu ili koju drugu tražbinu,
4. koja druga prava čine njegovu imovinu,
5. ima li na računima i kod koga novčana sredstva,
6. prima li i od koga plaću ili mirovinu, odnosno ima li koje druge stalne ili povremene prihode,
7. ima li kakvu drugu imovinu.

Može li se u RH odrediti i provesti ovrha na temelju odluke stranog suda?
Ovrha na temelju odluke stranoga suda može se odrediti i provesti u Republici Hrvatskoj samo ako ta odluka ispunjava pretpostavke za priznanje i ovrhu propisane međunarodnim sporazumom ili zakonom.

Može li se u RH odrediti i provesti ovrha na imovini strane države?
Na imovini strane države u Republici Hrvatskoj ne može se odrediti ovrha ili osiguranje bez prethodne suglasnosti Ministarstva pravosuđa Republike Hrvatske, osim ako je strana država pristala na ovrhu, odnosno osiguranje.

Koje su osnove za određivanje ovrhe?
Sud određuje ovrhu samo na temelju ovršne ili vjerodostojne isprave.

Koje su ovršne isprave?
Ovršne isprave jesu:
1. ovršna sudska odluka i ovršna sudska nagodba,
2. ovršna odluka arbitražnog suda,
3. ovršna odluka donesena u upravnom postupku i ovršna nagodba sklopljena u upravnom postupku ako glase na ispunjenje novčane obveze, ako zakonom nije drukčije određeno,
4. ovršna javnobilježnička odluka i ovršna javnobilježnička isprava,
5. nagodba sklopljena u postupku pred sudovima časti pri komorama u Republici Hrvatskoj,
6. druga isprava koja je (posebnim) zakonom određena kao ovršna isprava.

Kada je sudska odluka ovršna? !!!
Sudska odluka kojom je naloženo ispunjenje tražbine na neko davanje ili činjenje ovršna je ako je postala pravomoćna i ako je protekao rok za dobrovoljno ispunjenje (paricijski rok). Rok za dobrovoljno ispunjenje teče od dana dostave pravomoćne odluke ovršeniku ako zakonom nije drukčije određeno.
Sudska odluka kojom je naloženo ispunjenje tražbine na neko trpljenje ili nečinjenje (propuštanje) ovršna je ako je postala pravomoćna, osim ako je u ovršnoj ispravi određen poseban rok za usklađivanje ponašanja ovršenika s njegovom obvezom.

Može li se ovrha odrediti na temelju sudske odluke koja nije postala pravomoćna ili odluke donesene u upravnom postupku koja nije postala konačna?
Ovrha će se odrediti na temelju sudske odluke koja nije postala pravomoćna i odluke donesene u upravnom postupku koja nije postala konačna ako je zakonom propisano da žalba ili koji drugi pravni lijek ne zadržava ovrhu.

Kada je ovršna isprava podobna za ovrhu?
Ovršna isprava podobna je za ovrhu ako su u njoj naznačeni vjerovnik i dužnik te predmet, vrsta, opseg i vrijeme ispunjenja obveze.
Ako je ovršna isprava odluka kojom je naloženo ispunjenje tražbine na neko davanje ili činjenje, u njoj mora biti određen i rok za dobrovoljno ispunjenje.
Ako u ovršnoj ispravi nije određen rok za dobrovoljno ispunjenje, taj rok određuje sud rješenjem o ovrsi.

Ovršnost nagodbe?
Sudska odnosno upravna nagodba ovršna je ako je tražbina koju prema njoj treba ispuniti dospjela.

Što je vjerodostojna isprava?
Vjerodostojna isprava je
1. račun (računom se smatra i obračun kamata),
2. mjenica i ček s protestom i povratnim računima kad je to potrebno za zasnivanje tražbine,
3. javna isprava,
4. izvadak iz poslovnih knjiga,
5. po zakonu ovjerovljena privatna isprava te
6. isprava koja se po posebnim propisima smatra javnom ispravom.

Kad je vjerodostojna isprava podobna za ovrhu?
Vjerodostojna isprava je podobna za ovrhu ako su u njoj naznačeni vjerovnik i dužnik te predmet, vrsta, opseg i vrijeme ispunjenja novčane obveze.
Kad se iz vjerodostojne isprave ne vidi je li i kad je tražbina dospjela, ovrha će se odrediti ako ovrhovoditelj u prijedlogu za ovrhu navede datum dospjelosti tražbine, te ako

Kada se ovrha može odrediti na prijedlog i u korist osobe koja u ovršnoj ispravi nije označena kao vjerovnik odnosno protiv osobe koja nije označena kao dužnik?
Ovrha se određuje na prijedlog i u korist osobe koja u ovršnoj ispravi nije označena kao vjerovnik, ako ona javnom ili ovjerovljenom privatnom ispravom dokaže da je tražbina na nju prenesena ili da je na nju na drugi način prešla. Ako se prijenos ne može dokazati na taj način, prijenos tražbine dokazuje se pravomoćnom odlukom donesenom u parničnom postupku.
Na taj se način određuje i ovrha protiv osobe koja u ovršnoj ispravi nije označena kao dužnik.

Što mora sadržavati prijedlog za ovrhu? !!
Prijedlog za ovrhu mora sadržavati
1. zahtjev za ovrhu u kojemu će biti naznačena ovršna ili vjerodostojna isprava na temelju koje se traži ovrha,
2. ovrhovoditelj i ovršenik,
3. tražbina čije se ostvarenje traži te sredstvo kojim ovrhu treba provesti i,
4. po potrebi, predmet u odnosu na koji ga treba provesti
5. druge propisane podatke potrebne za provedbu ovrhe.
Prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave mora sadržavati:
1. zahtjev da sud naloži ovršeniku da u roku od osam dana, a u mjeničnim i čekovnim sporovima u roku od tri od dana dostave rješenja, namiri tražbinu zajedno s odmjerenim troškovima, i
2. ovršni zahtjev iz stavka 1. ovoga članka.
Prijedlog za ovrhu koji ne sadrži sve podatke sud će odbaciti rješenjem, ne pozivajući predlagatelja da ga dopuni ili ispravi.

Kome se podnosi prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave?
Javnom bilježniku.

Kada se ovršnost poklapa s pravomoćnošću?
Ovršnost odluke se poklapa s pravomoćnošću ukoliko je riječ o odluci na nečinjenje, trpljenje ili propuštanje.

Da li je za povlačenje i ograničenje prijedloga potreban pristanak ovršenika?
Ovrhovoditelj može tijekom postupka, bez pristanka ovršenika, povući u cijelosti ili djelomice prijedlog za ovrhu.
U tom slučaju sud će obustaviti ovrhu.
Ovrhovoditelj može nakon povlačenja prijedloga podnijeti novi prijedlog za ovrhu.

Što mora biti naznačeno u rješenju o ovrsi?
U rješenju o ovrsi moraju biti naznačeni
1. ovršna, odnosno vjerodostojna isprava na temelju koje se ovrha određuje,
2. ovrhovoditelj i ovršenik,
3. tražbina koja se ostvaruje,
4. sredstvo i predmet ovrhe te
5. drugi podaci potrebni za provedbu ovrhe.
Rješenjem o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave sud će:
1. naložiti ovršeniku da u roku od osam dana, a u mjeničnim i čekovnim sporovima u roku od tri dana od dana dostave rješenja, namiri tražbinu zajedno s odmjerenim troškovima, i
2. odrediti ovrhu radi prisilne naplate tih tražbina.

Mora li rješenje o ovrsi biti obrazloženo? !!!
Rješenje o ovrsi ne mora biti obrazloženo i može se izdati otiskivanjem štambiljem na prijedlogu za ovrhu. Rješenje o ovrsi mora sadržavati uputu o pravnom lijeku.
Međutim, rješenje kojim se prijedlog za ovrhu potpuno ili djelomice odbacuje ili odbija mora biti obrazloženo.

Kome se dostavlja rješenje o ovrsi? !!!
Rješenje o ovrsi dostavlja se ovrhovoditelju i ovršeniku. Rješenje o ovrsi na temelju ovršne isprave dostavlja se prije pravomoćnosti banci, odnosno središnjoj depozitarnoj agenciji kod koje se vode ovršenikovi računi te drugim osobama i tijelima kad je to potrebno radi provedbe ovrhe.

Može li se ovrha provesti prije pravomoćnosti rješenja o ovrsi?
Ovrha se može provodi i prije pravomoćnosti rješenja o ovrsi ako za pojedine ovršne radnje ovim Zakonom nije drukčije određeno.
Ovrha određena na temelju vjerodostojne isprave provodi se tek nakon pravomoćnosti rješenja o ovrsi.

Koje su granice ovrhe?
Ovrha se provodi u granicama određenim u rješenju o ovrsi.

Kada ovršenik može izjaviti žalbu protiv rješenja o ovrsi? (navedeno samo par razloga informativno)
Protiv rješenja o ovrsi ovršenik može izjaviti žalbu:
1. ako isprava na temelju koje je ono doneseno nije ovršna isprava,
2. ako ta isprava nije stekla svojstvo ovršnosti,
3. ako je ovršna isprava ukinuta, poništena, preinačena ili na drugi način stavljena izvan snage, odnosno ako je na drugi način izgubila svoju djelotvornost ili je utvrđeno da je bez učinka,
4. ako su se stranke javnom ili po zakonu ovjerovljenom ispravom sastavljenom nakon nastanka ovršne isprave sporazumjele da ovrhovoditelj neće na temelju ovršne isprave, trajno ili za određeno vrijeme, tražiti ovrhu,

Mogu li se u žalbu protiv rješenja o ovrsi iznositi nove činjenice i novi dokazi?
U žalbi ovršenik može iznositi nove činjenice i nove dokaze ako se tiču razloga zbog kojih je ona izrijekom dopuštena te zbog bitnih povreda odredaba ovršnoga postupka.
Žalba ovršenika protiv rješenja o ovrsi ne odgađa provedbu ovrhe, ako Zakonom nije drukčije određeno.

Koje odluke sud može donijeti u povodu žalbe protiv rješenja o ovrsi? !!!
U povodu žalbe protiv rješenja o ovrsi sud prvog stupnja može žalbu:
1. prihvatiti ako ocijeni da je osnovana te, u cijelosti ili djelomice, doneseno rješenje o ovrsi preinačiti i ovršni zahtjev odbiti, ili
2. ukinuti rješenje o ovrsi i ovršni prijedlog odbaciti ili
3. oglasiti se stvarno ili mjesno nenadležnim i predmet ustupiti nadležnom sudu, osim u slučajevima upućivanja na parnicu u povodu žalbe.

Upućivanje na parnicu u povodu žalbe? !!!
Ako je žalba izjavljena iz razloga:
 da ovrhovoditelj nije ovlašten tražiti ovrhu na temelju ovršne isprave, odnosno ako nije ovlašten na temelju nje tražiti ovrhu protiv ovršenika,
 da je tražbina prestala na temelju činjenice koja je nastala u vrijeme kad je ovršenik više nije mogao istaknuti u postupku iz kojeg potječe odluka, odnosno nakon zaključenja sudske ili upravne nagodbe ili sastavljanja, potvrđivanja ili ovjeravanja javnobilježničke isprave,
sud prvoga stupnja dostavit će žalbu ovrhovoditelju radi očitovanja u roku od osam dana.
Ako ovrhovoditelj prizna postojanje kojeg od razloga zbog kojih je žalba izjavljena, sud će obustaviti ovrhu.
Ako ovrhovoditelj ospori postojanje tih razloga ili se ne očituje u roku od osam dana, sud prvoga stupnja donijet će bez odgode rješenje kojim će ovršenika uputiti da u roku od petnaest dana od pravomoćnosti toga rješenja pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom zbog razloga zbog kojeg je izjavio žalbu.

Koji pravni lijek se podnosi protiv rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave?
Protiv rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ovršenik može podnijeti prigovor u roku od 8 dana, a u mjeničnim i čekovnim sporovima u roku od 3 dana, osim ako ne pobija samo odluku o troškovima postupka.
Ako se rješenje o ovrsi pobija u cijelosti ili samo u dijelu kojim je ovršeniku naloženo da namiri tražbinu, sud kojemu je prigovor podnesen stavit će izvan snage rješenje o ovrsi u dijelu kojim je određena ovrha i ukinut će provedene radnje, a postupak će nastaviti kao u povodu prigovora protiv platnoga naloga, a ako za to nije mjesno nadležan, dostavit će predmet nadležnom sudu.
Ako se rješenje o ovrsi pobija samo u dijelu kojim je određena ovrha, daljnji postupak nastavit će se kao postupak po žalbi protiv rješenja o ovrsi donesenom na temelju ovršne isprave.
Ako se prigovor prihvati, dio rješenja o ovrsi kojim je ovršeniku naloženo da namiri tražbinu ima svojstvo ovršne isprave na temelju koje se može ponovno tražiti ovrha.
Ako ovršenik pobija rješenje o ovrsi samo djelomično u dijelu kojim je njime ovršeniku naloženo da namiri ovrhovoditeljevu tražbinu, sud će za nepobijani dio toga dijela rješenja zaključkom utvrditi da je postao pravomoćan i ovršan te će pristupiti provedbi određene ovrhe samo radi ostvarenja dijela tražbine koji je njime pravomoćno utvrđen. Sud će zaključkom odrediti razdvajanje postupaka tako da se u odnosu na pobijani dio rješenja o ovrsi postupak nastavlja. U tom slučaju sud će umnožiti spis radi provedbe zaključka o razdvajanju postupka.

Mora li prigovor protiv rješenja o ovrsi biti obrazložen?
Prigovor protiv rješenja o ovrsi mora biti obrazložen.

Kada prigovor protiv rješenja o ovrsi može podnijeti treća osoba? !!!
Osoba koja tvrdi da u pogledu predmeta ovrhe ima takvo pravo koje sprječava ovrhu može podnijeti prigovor protiv ovrhe tražeći da se ovrha na tom predmetu proglasi nedopuštenom.
Prigovor se može podnijeti do dovršetka ovršnoga postupka. Podnošenje prigovora ne sprječava provedbu ovrhe i ostvarenje ovrhovoditeljeve tražbine.

Kada ovršenik može zatražiti protuovrhu? !!!
Nakon što je ovrha već provedena, ovršenik može u istom ovršnom postupku zatražiti od suda da naloži ovrhovoditelju da mu vrati ono što je ovrhom dobio:
1. ako je ovršna isprava pravomoćno ukinuta, preinačena, poništena, stavljena izvan snage ili je na drugi način utvrđeno da je bez učinka,
2. ako je tijekom ovršnoga postupka namirio ovrhovoditelju tražbinu mimo suda tako da je ovrhovoditelj dvostruko namiren,
3. ako je rješenje o ovrsi pravomoćno ukinuto i prijedlog za ovrhu odbačen ili odbijen, odnosno ako je rješenje o ovrsi pravomoćno preinačeno,
4. ako je ovrha koja je provedena na određenom predmetu ovrhe proglašena nedopuštenom.

U kojem roku se može podnijeti prijedlog za protuovrhu? !!!
Prijedlog za protuovrhu može se podnijeti u roku od 3 mjeseca od dana kad je ovršenik saznao za razlog za protuovrhu, a najkasnije u roku od jedne godine od dana dovršetka ovršnoga postupka.

Kada protuovrha nije dopuštena?
Ako je ovršni postupak pokrenut po službenoj dužnosti, protuovrha nije dopuštena, već ovršenik svoja moguća prava može ostvarivati u posebnoj parnici.

Kada se ovrha obustavlja?
Ako ovim Zakonom nije drukčije određeno, ovrha će se obustaviti po službenoj dužnosti, ako je ovršna isprava pravomoćno ukinuta, preinačena, poništena, stavljena izvan snage ili je na drugi način određeno da je bez učinka, odnosno ako potvrda o ovršnosti bude ukinuta.
Ovrha će se obustaviti ako je postala nemoguća ili se iz drugih razloga ne može provesti.
Ovrha će se na prijedlog ovršenika obustaviti ako sud utvrdi da su nakon isteka roka za žalbu provedbom ovrhe zahvaćeni predmeti koji nisu određeni u rješenju o ovrsi, a izuzeti su od ovrhe ili je na njima mogućnost ovrhe ograničena.

Kada se postupak ovrhe smatra dovršenim?
Postupak ovrhe smatra se dovršenim pravomoćnošću odluke o odbacivanju ili odbijanju ovršnoga prijedloga, provedbom ovršne radnje kojom se ovrha dovršava ili obustavom ovrhe.
Dovršenje ovrhe provedbom posljednje ovršne radnje sud će utvrditi rješenjem.

Na koji način se provodi ovrha na nekretnini?
Ovrha na nekretnini provodi se zabilježbom ovrhe u zemljišnoj knjizi, utvrđenjem vrijednosti nekretnine, prodajom nekretnine i namirenjem ovrhovoditelja iz iznosa dobivenoga prodajom.

Na koji način se provodi ovrha na pokretninama?
Ovrha na pokretninama provodi se njihovom zapljenom, procjenom, oduzimanjem, otpremanjem, povjeravanjem na čuvanje sudu, ovrhovoditelju ili trećoj osobi, njihovom prodajom te namirenjem ovrhovoditelja iz iznosa dobivenog prodajom.

Na koji način se provodi ovrha na novčanoj tražbini?
Ovrha na novčanoj tražbini provodi se pljenidbom i prijenosom, ako Zakonom za pojedine slučajeve nije drukčije određeno.
Ovršnim prijedlogom može se zahtijevati da se odredi samo pljenidba novčane tražbine, ali u tom je slučaju ovrhovoditelj dužan u roku od tri mjeseca od dana kad mu je dostavljeno rješenje o pljenidbi, odnosno od dana kad mu je dostavljena obavijest o očitovanju ovršenikova dužnika ili o tome da se on nije očitovao u određenom roku, podnijeti prijedlog za prijenos tražbine.
Ako ovrhovoditelj u tom roku ne podnese takav prijedlog, ovrha će se obustaviti.

Sudski penali?
Kad dužnik ne ispuni u roku neku svoju nenovčanu obvezu na činjenje, trpljenje ili nečinjenje utvrđenu pravomoćnom sudskom odlukom, sudskom nagodbom ili javnobilježničkom ispravom, sud će u ovršnom postupku, na prijedlog vjerovnika kao ovrhovoditelja, odrediti dužniku kao ovršeniku naknadni primjereni rok i izreći da će ovršenik, ako ne ispuni svoju obvezu u tome roku, biti dužan isplatiti ovrhovoditelju određeni iznos novca za svaki dan zakaš¬njenja ili koju drugu jedinicu vremena (sudski penali), počevši od isteka toga roka.

Koje su stranke u postupku osiguranja? !!!
Stranke u postupku osiguranja su predlagatelj osiguranja i protivnik osiguranja.

Osiguranje novčane tražbine?
Na osnovi ovršne isprave kojom je utvrđena novčana tražbina predlagatelj osiguranja ima pravo tražiti osiguranje te tražbine zasnivanjem založnoga prava na nekretnini protivnika osiguranja.
Na nekretnini upisanoj u zemljišnoj knjizi založno pravo zasniva se uknjižbom.
Pri uknjižbi založnoga prava u zemljišnoj će se knjizi naznačit ovršivost tražbine radi osiguranja kojega je uknjižba određena.
Uknjižba založnoga prava i zabilježba ovršivosti tražbine imaju takav učinak da se ovrha na toj nekretnini može provesti i prema trećoj osobi koja je tu nekretninu kasnije stekla.

Prethodna mjera? !!!
Prethodna mjera određuje se radi osiguranja novčane tražbine na temelju:
1. odluke suda ili upravnog tijela koja nije postala ovršna,
2. nagodbe zaključene pred sudom ili upravnim tijelom, ako tražbina koja je u njoj utvrđena još uvijek nije dospjela,
3. javnobilježničke odluke ili javnobilježničke isprave, ako tražbina koja je u njoj utvrđena još uvijek nije dospjela.
Sud će na temelju tih isprava odrediti prethodnu mjeru ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnom opasnost da bi se bez toga osiguranja onemogućilo ili znatno otežalo ostvarenje tražbine.

Vrste prethodnih mjera? !!!
Kao prethodne mjere sud može odrediti:
1. predbilježbu založnoga prava na nekretnini protivnika osiguranja ili na pravu uknjiženom na nekretnini,
2. koju od mjera osiguranja (vidi dva pitanja iznad),
3. zabranu banci da protivniku osiguranja ili trećoj osobi, po nalogu protivnika osiguranja, isplati s njegova računa novčani iznos za koji je određena prethodna mjera.

Privremena mjera? !!!
Privremena mjera može se predložiti prije pokretanja i tijekom sudskoga ili upravnoga postupka te nakon završetka tih postupaka, sve dok ovrha ne bude provedena.
Privremena mjera radi osiguranja novčane tražbine može se odrediti ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje tražbine i opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati.

Vrste privremenih mjera? !!!
Radi osiguranja novčane tražbine može se odrediti svaka mjera kojom se postiže svrha takva osiguranja, a osobito:
1. zabrana protivniku osiguranja da otuđi ili optereti pokretnine, oduzimanje tih stvari i njihovo povjeravanje na čuvanje predlagatelju osiguranja ili trećoj osobi,
2. oduzimanje i polaganje gotovoga novca, vrijednosnih papira i sl. u sud, odnosno kod javnoga bilježnika,
3. zabrana protivniku osiguranja otuđenja ili opterećenja svoje nekretnine ili stvarnih prava koja su na nekretnini uknjižena u njegovu korist, uz zabilježbu te zabrane u zemljišnu knjigu,
4. zabrana dužniku protivnika osiguranja da dobrovoljno ispuni svoju obvezu protivniku osiguranja te zabrana protivniku osiguranja da primi ispunjenje te obveze, odnosno da raspolaže svojim tražbinama,
5. nalog banci da protivniku osiguranja ili trećoj osobi, na temelju naloga protivnika osiguranja, uskrati s dužnikova računa isplatu novčanoga iznosa za koji je određena privremena mjera.

Privremenom mjerom ne stječe se založno pravo.

Fiducij kao mjera osiguranja? !!!
Jedna ili obje stranke mogu tražiti od suda da odredi ročište i da na tom ročištu u zapisnik unese njihov sporazum o tome da se radi osiguranja određene novčane tražbine predlagatelja osiguranja prenese na predlagatelja osiguranja vlasništvo na nekoj stvari protivnika osiguranja, ili da se u tu svrhu na predlagatelja osiguranja prenese neko njegovo pravo. Osigurati se može i buduća tražbina.
Ako protivnik osiguranja u roku ispuni svoju obvezu prema predlagatelju osiguranja, ili ako osigurana tražbina prestane na bilo koji drugi način, osim tako što je predlagatelj osiguranja postao punopravni vlasnik stvari ili punopravni nositelj prava, predlagatelj osiguranja dužan je, bez odgode, vratiti protivniku osiguranja vlasništvo stvari, odnosno pravo.

Da li se fiducijarno vlasništvo može zasnovati na nekretninama? !!!
Može, ali onda sporazum kojim se prenosi vlasništvo na nekretnini mora sadržavati izjavu protivnika osiguranja o tome da je suglasan da se neposredno na temelju sporazuma može u zemljišnoj knjizi obaviti taj prijenos.

Related Posts

5 comments

Postovani, jucer sam dobila od B2 kapitala, putem javnog biljeznika, prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave. Kao dokaz je stavljena izvod iz poslovnih knjiga iz kojeg nije vidljivo niti datum nastanka duga, niti obracun zateznih kamata. Pise da je prethodni vjerovnik Addiko bank d.d., obzirom da sam davno imala racun u HAAB d.d. ( 2006g.) te je zadnji promet po racunu bio 2006. godine, imam li pravo na zalbu zbog nepotpunih informacija ili se mogu pozvat na zastaru.

Unaprijed zahvaljujem

U RH po pitanju ovrsnih rjesenja zastare praktično nema obzirom da se svakom novom radnjom ( vasom ili ovrhovoditeljevom) rok za zastaru prekida.

Nepotpunost informacija također nije ( po hrvatskom zakonodavcu) smetnja. Sabor je legalizirao takvu praksu ( banke prodaju potrazivanja drugim pravnim licima )

Između ostalog, mi ispred Blokiranih, se borimo da se takva pitanja urede shodno EU pravnim normama- po kojima bi takvo poslovanje bilo proglaseno nistetnim

Poštovani,
kao jamac sam 27.12.2005 potpisao bianco mjenicu za osiguranje kredita od pravne osobe. Mjenica je protestirana 20.02.2010 i od tada imam ovrhu. Obzirom da sam potpuni laik u pravu nisam znao niti sam išta napravio. Nedavno sam se počeo informirati i skupljati dokumente i prema slovu zakona ispada da je protestirana zastarjela mjenica. Mene zanima postoje li ikakve pravne mogućnosti da se ovrha proglasi ništetna?

Poštovani,
vezano uz Vaše pitanje o mjenici (ovrha) i ništetnosti iste savjetujemo da materijal odnesete u najbliži odvjetnički ured te zatražite uvid u dokumentaciju i okvirni savjet, možda ima razloga za podignuti tuzbu ili protiv glavnog duznika ili za nistetnost, no mi ovako na neviđeno ne bismo nudili precizan odgovor.

Općeniti odgovor, koji možemo ponuditi na neviđeno, preko drustvene mreže jest da ovha u Hrvatskoj, ne zastarijeva više nikad

Poštovani,
dostavljeno mi je rješenje o ovrsi 14.11.2019. za račune HEP – Elektra.
Račune sam platio dosta prije – 16.10.2019.
Samo rješenje o ovrsi je datirano sa 28.10.2019 (pečat pošte je 13.11.2019). Da li da se žalim na nastale odvjetniče troškove, s obzirom da su računi već plaćeni 12 dana prije rješenja, odnosno 29 dana prije dostave rješenja o ovrsi, kada nisam ni znao da će se pokrenuti ovršni postupak, protiv mene.

Leave a reply