Svaki 4. radno aktivni Hrvat je blokiran! I njihove obitelji

ZBOG Ovršnog zakona od prosinca 2010. u Hrvatskoj 320.000 građana ima blokirane sve račune kod svih banaka. Ako se ovoj brojci blokiranih pribroje i članovi obitelji riječ je o milijun blokiranih. Svaki deseti građanin Hrvatske je blokiran temeljem Ovršnog zakona koji je umjesto da riješi način da se dug vrati, proizveo apsolutni, beskonačni rast ukupnog iznosa dugovanja i time blokirao cijelu Hrvatsku”, izjavila je na tematskom Saboru Blokirani Miriam Kervatin iz Udruge Blokirani.

http://www.index.hr/vijesti/clanak/u-cetiri-godine-milijun-blokiranih—prica-samohrane-majke-psihicki-i-fizicki-sam-slomljena/789478.aspx

U Hrvatskoj ukupni iznos duga fizičkih lica iznosi 29,5 milijardi što prijeti da preraste ukupni iznos duga hrvatske privrede i izazove financijski kolaps.

U četiri godine milijun blokiranih

“Od prosinca, 2010. do 2014. godine u Hrvatskoj je, temeljem nadopuna Ovršnog zakona, blokirano milijun stanovnika Hrvatske ( 320 000 i članovi njihovih obitelji), a za navedeno razdoblje to je rast od 65.000 ljudi godišnje, što je oko 5500 na mjesec.

Iznos duga ( ne glavnice nego legaliziranog kamatarenja ) raste za oko milijardu na mjesec i pol dana. To je krah tržišne ekonomije u Hrvatskoj”, upozorila je Kervatin.

Dug od 300 kuna odmah naraste na 1200 kuna

Mira Brumerček iz Udruge Potrošača Osijek istaknula je da tvrtke poput HEP-a, HRT-a i ostalih same pogoduju odvjetnicima i sebe pritom oštećuju.

“Oni naprimjer nekom šalju ovrhu za dug od 300 kuna koji se još uveća za 900 kuna koliko stoji javni bilježnik ili odvjetnik koji sastavlja rješenje za ovrhu. Sad taj čovjek mora za dug od 300 platiti 1200 kuna i automatski ne može toj istoj tvrtki platiti novi račun i tu se gomilaju dugovi i dolazi do ovrhe i blokade. Najgora od svih tvrtki je HRT kojeg građani dva puta plaćaju, kroz proračun i još kroz pretplatu. Ponašaju se na toliko neprimjeren način s tim ovrhama da je to prestrašno”, rekla je Brumerček.

Dodala je kako su oni iz Udruge Potrošač još 5.02.2013. poslali prijedlog Vladi da državne i gradske tvrtke koje građani financiraju da same rješavaju prisilnu naplatu dugovanja bez da idu na ovrhe.

Raspravi se priključio i Ilija Rkman, predsjednik Udruge Potrošač koji je kazao kako su ove godine zamolili Ministarstvo pravosuđa da pod hitno mijenja tekst Ovršnog zakona.

“Zar je normalno da se sudove opterećuje dugovima od 0,27 kuna”

“Ovršni zakon udara na zdravlje građana Hrvatske. Svi su zaboravili koliko je ljudi od 1.01.2011. otkad je Ovršni zakon stupio na snagu ljudi zbog njega završilo u bolnicama i na groblju, a tek koliko je obitelji razoreno. Zaustavite ovrhe dok se ne uklone sve objektivne okolnosti koje su ljude na kraju i gurnule u ovrhe”, poručio je Rkman.

“Zar je normalno da se sudove opterećuje dugovima od 0,27 kuna plus ovršni troškovi od 900 kuna. Nekome se može oprostiti dug od 150 i više milijuna kuna dok se građane maltretira radi duga od 0.27 kuna”, rekao je Rkman.

Svoju priču na Saboru je podijelila Đurđica Horbec iz Udruge blokirani, samohrana majka, teško bolesna koja se našla pod ovrhom zbog duga kojeg nije ona prouzročila.

Priča samohrane majke: Psihički i fizički sam slomljena

“Bila sam 20 godina poduzetnica i oboljela od karcinoma. Zatvorila sam obrt i otišla u invalidsku mirovinu. Moj bivši muž je na istoj adresi gdje sam imala obrt imao svoju tvrtku i nikad nije kod mene radio. Međutim na ime mog obrta je dogovarao nekakvu zaštitarsku uslugu za koju ja nisam znala i danas moram plaćati ovrhu od 14.500 kuna. Nameće mi se da plaćam nešto što nisam potpisala i potpuno sam fizički i psihički slomljena”, rekla je Horbec.

Goran Aleksić iz Udruge Franak rekao je da se kamatarenje u Hrvatskoj odvija pod blagoslovom države jer banke kamatare dužnike.

“Vlada nije zaustavila banke da dižu kamate građanima koji su podigli kredite. Zbog nezakonitih kamata danas su banke dužne 3,5 milijardi kuna građanima. Vlada Srbije je 2011. godine zaustavila nezakonito kamatarenje banaka, a predlagatelj toga je bila Narodna banka Srbije, a kod nas HNB uporno zagovara banke. Mađarska je ovih dana zaustavila banke, a vrijeme je da i hrvatska Vlada nešto poduzme i da banke vrate građanima tih 3,5 milijardi kuna duga. Na taj bi se način oporavila i hrvatska privreda. Građani bi više trošili i otvarala bi se radna mjesta”, zaključio je Aleksić.

Dug od 2500 do 14.000 kuna

Na Saboru je progovorio i Sarajko Baksa sa stajališta ovršenika. Prošao je kaže 13 ovrha od kojih su 2 još u toku, 2 je dobio, a ostale izgubio.

“Dogodilo mi se da se moj susjed zakačio na moju mrežu i napravio internet prometa od 13 giga što ja ne bi za 20 godina. Teleoperateru je trebalo tjedan dana da me obavijesti da mi je potrošnja jako porasla. Ja sam račun platio, jedino nisam za internet jer ga nisam ja potrošio. Dug je tada bio 2500 kuna i narastao je na 14.000 kuna. Ovršni prijedlog nikad nisam primio, a javni bilježnik je ovrhu 4 godine držao u ladici. Na kraju me FINA ovršila na temelju nevjerodostojnih isprava. Žalio sam se Općinskom pa Županijskom sudu, no do rasprave nikad nije došlo”, rekao je Baksa.

Na kraju je sve pozvao da se ovaj problem s ovrhama što hitnije riješi jer postoji niz ljudi koji si ne mogu priuštiti plaćati ovrhe i koji će biti dovedeni do potpunog sloma.

Leave a reply