Psihički sve bolesnija Hrvatska

Zašto je tome tako?

Činjenica je da naša aktualna zbilja uključuje niz socio-ekonomskih čimbenika rizika koji su dokazano povezani s lošijim mentalnim zdravljem. Svjedoci smo značajnih društvenih previranja uključujući i velike migracije različitih uzroka, ekonomske nestabilnosti odnosno globalne ekonomske krize koja traje gotovo desetljeće. Ekonomska kriza ima reperkusije na ekonomsku sigurnost pojedinca i porast siromaštva.

Na individualnom planu dolazi do povlačenja empatije, gubitka tolerancije, zaokupljenosti vlastitom dobrobiti uz gubitak socijalne osjetljivosti.
Time su dovedene u pitanje tradicionalne vrijednosti, principi i bazična vjerovanja odnosno osjećaj sigurnosti u sebe i svijet oko sebe, tumači izv. prof. dr. Rončević-Gržeta.

Obzirom na porast potrošnje lijekova prema bazi podataka HALMED-a moglo bi se reći da je populacija u Hrvatskoj psihički sve bolesnija. Tako je potrošnja lijekova, u dnevnim dozama, koji djeluju na živčani sustav odmah iza lijekova za kardiovaskularne bolesti dok su financijski troškovi u 2015. godini iznosili su oko 812 milijuna kuna, odmah iza lijekova za liječenje zloćudnih bolesti. Usporedbe radi, financijski troškovi za lijekove koji djeluju na živčani sustav 2013. godine iznosili su oko 329 milijuna kuna, kaže izv. prof. dr. Rončević-Gržeta.

U kliničkoj praksi ona susreće visok udio onih osoba koje traže pomoć zbog psihičkih smetnji uzrokovanih stresom odnosno traumom. Tome u prilog idu i podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo koji govore da je udio stresom uzrokovanih poremećaja koji se liječe u bolnici 6,2 posto za 2015. godinu.

– Kad govorimo o predviđanjima vezanim za mentalno zdravlje u budućnosti rekla bih da je ta budućnost tu i da sve veći broj ljudi treba i traži pomoć zbog smetnji i poremećaja iz područja mentalnog zdravlja. Globalna nestabilnost koja dolazi s ekonomskom krizom, velikim migracijama i terorizmom utječe na sve aspekte života pojedinca čime se značajno povećava rizik za pojavu mentalnih poremećaja, dodaje predstojnica riječke Klinike za psihijatriju.

Primjerice, predviđanja Svjetske zdravstvene organizacije govore da će 2020. godine depresija biti drugi uzrok nesposobnosti zbog bolesti u općoj populaciji odmah iza kardiovaskularnih bolesti, a 2030. godine čak prvi. Depresija je znak iscrpljenih adaptacijskih kapaciteta, a kako objašnjava Rončević-Gržeta, pogađa ljude svih statusa diljem svijeta.

http://www.glasistre.hr/vijesti/hrvatska/sve-vise-ljudi-treba-pomoc-zbog-mentalnog-zdravlja-541799

Leave a reply