Ovrha nad nekretninom = deložacija

Pitanje Blokirane:
Kod mene se dogodila deložacija, nenajavljena. Upali su u stan i iselila nas prisilno, gestapovski.Na silu.
Priča je previše duga i mučna, traje 8 godina, tako da ju nije moguće ukratko prepričati.Uglavnom cijelo vrijeme postupka, sve je činjeno da me se onemogući u ostvarivanju mojih prava.Sam postupak još uvijek nije okončan, sutkinja 23 mj nije poslala moju reviziju Vrhovnom sudu, ali deložaciju zakazuje i obavlja.Htjela sam Vas zamoliti samo za obješnjenje tog pojma i koji uvjeti moraju biti zadovoljeni, da bi se smatrala ispravno provedena….Za ostatak moje priče, moram početi pisati horor roman…ali kada budem psihički spremna, hvala.

2. Odgovor udruge:
Znam, i iskreno mi je žao zbog toga što ste proživjeli.

Nažalost, legalno je. Mi se borimo za izmjenu tog zakona. Zapravo smo jedini koji se za to zalažu i koji se konkretno bore za takav cilj. Nije lako.
I sama sam osjetila sta to znači na svojoj koži kada sam pred vratima našla sudskog izvršitelja i bravara spremne da provale u stan koji je moje vlasništvo. Htjeli su ga vidjeti . I sud im daje pravo jer je to po zakonu. Da slucajno nisam bila kuci, vjerojatno bi ubili moja dva psa, jer psi ne bi dali da se provali.

Odgovorila bih Vam vezano uz Vase pitanje ali prije Vas moram pitati da li dozvoljavate da kasnije objavim naš razgovor na nasoj web stranici.
I bez imena ako ne želite da stavim ime.

3.Nisam u stanju i ne želim objavu mog imena.
Htjela sam Vas zamoliti samo za obješnjenje tog pojma i koji uvjeti moraju biti zadovoljeni, da bi se smatrala ispravno provedena….Za ostatak moje priče, moram početi pisati horor roman…ali kada budem psihički spremna, hvala

4. Razumijem Vas. mislim da je prisilna deložacija nešto strašno bolno, predstavlja veliki šok i ne bih je željela nikome. Potražite stručnu pomoć jer tijelo reagira na stres, nemojte zanemariti sebi pomoć.

Nažalost Ovršni zakon je loš zakon, proizvodi veći dug, čak i kad Vam sva imovina bude oduzeta, u većini slučajeva osobito kod hipotekarnih kredita dug ostaje i raste kroz kamate. Hrvatska još uvijek nije svjesna zapravo koje zlo je Hrvatskoj donio takav zakon, posljedice će biti očite kroz desetak godina. Za sada smo mi jedini koji tražimo ješenje -stavljanjem ovog Zakona van snage i usvajanjem novog, pravno humanijeg. No Ustavni sud šuti.

Ovršni zakon je strog izvršni zakon u kojem nema prostora ni sudcu za sudovanje, On naprosto provodi (amenuje) izvedbu.

Kroz Ovršni zakon, moguće je da vas, deložiraju čak i prije nego je vlasnišvo preneseno na novu osobu. Ukoliko Ovrhovoditelj zaključi da bi Vi mogli nanijeti štetu njegovoj potencijalnoj imovini.
Ovršni zakon dozvoljava da ovrhovoditelj sa bravarom i policijom provali u vaš stan, vaše vlasništvo čak i kad vas nema kod kuće, bez Vašeg prisustva kopa po stvarima. Ovršni zakon predviđa i nasilnu tzv. nenajavljenu deložaciju, jednom kad novi vlasnik traži da se deložacija provede.
Svaki navedeni postupak nosi nove troškove po dužnika koji zapravo više nema šanse izaći iz dugova. Jer, blokada, kamate, novi troškovi, svi troškovi prisilne deložacije poput izlaska specijalaca, policije, kamiona itd…mora pokriti dužnik, ovršenik.
Kako?
To je novo pitanje na koje Hrvatska nema odgovor. A posljedice će biti vidljive.

U nastavku ,navodim neke pravne upute. Nažalost, kod vas nisu upotrebljive obzirom da je deložacija već provedena. Jednom, kad je vlasništvo promijenjeno, nema povrata na staro.
Ovršni je izvršni, kao što smo rekli i u postuku ovršenik, dužnik nema više skoro pa nikakva prava,a ovrhovoditelj ima sva.

Prema pritužbama pučkom branitelju presude (o deložacijama) donose se temeljem površno provedenih postupaka, nerijetko pogrešne ocjene dokaza, bez jamstva na pravično suđenje i poštovanja načela zakonitosti, dok se stavovi stranaka o pravnoj osnovi spora i prigovori zanemaruju (vidjeti Izvještaj pučkog branitelja Saboru za 2014. godinu).

————-

Odgoda ovrhe na nekretnini na zahtjev dužnika i postupak provedbe ovrhe na nekretninama
Zakon o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona koji je stupio na snagu 1. rujna 2014. novim člankom 84.a omogućava ovršeniku da uz određene pretpostavke zatraži od suda odgodu ovrhe kako bi, umjesto ovrhe na nekretnini, unovčenjem nekog drugog imovinskog prava namirio tražbinu.

Tako ovršenik može u roku od osam dana od dana dostave rješenja o ovrsi na nekretnini u kojoj stanuje i koja je nužna za zadovoljenje njegovih osnovnih stambenih potreba i osoba koje je po zakonu dužan uzdržavati, predložiti sudu odgodu ovrhe. Ovršenik je uz prijedlog dužan priložiti dokaz o postojanju svog imovinskog odnosno materijalnog prava čijom će raspoložbom u cijelosti namiriti tražbinu ovrhovoditelja. Sud će takav prijedlog ovršenika bez odgode dostaviti ovrhovoditelju, koji se o njemu može očitovati u roku od osam dana od dana dostave. Nakon primitka očitovanja ovrhovoditelja ili nakon isteka roka za očitovanje, sud će donijeti rješenje o prijedlogu. Sud će prihvatiti prijedlog ovršenika ako stekne uvjerenje: 1. da nekretnina predstavlja nekretninu u kojoj ovršenik stanuje i koja je nužna za zadovoljenje njegovih osnovnih stambenih potreba i osoba koje je po zakonu dužan uzdržavati, 2. da će se tražbina ovrhovoditelja u cijelosti namiriti iz sredstava dobivenih na temelju raspolaganja ovršenikovim imovinskim, odnosno materijalnim pravom.

Sud neće prihvatiti prijedlog ovršenika ako ocijeni da bi se zbog toga ovrha znatnije oduljila ili otežala, odnosno ako bi ovrhovoditelj zbog toga mogao trpjeti znatniju štetu. Ako je ovršenik priložio kao dokaz postojanje svog prava na novčanoj tražbini, sud će prihvatiti prijedlog ovršenika ako stekne uvjerenje da će ovršenik namiriti tražbinu ovrhovoditelja u roku od jedne godine od donošenja rješenja o odgodi ovrhe. Ako sud prihvati prijedlog ovršenika, zabilježba ovrhe u zemljišnoj knjizi ostaje do potpunog namirenja tražbine ovrhovoditelja. Ako ovršenik u roku određenom rješenjem ne uplati u sudski polog sredstva za namirenje tražbine ovrhovoditelja u cijelosti, sud će nastaviti ovrhu na temelju rješenja o ovrsi na nekretnini.

Novina je i uvođenje FINE u postupak provedbe ovrhe na nekretninama (novi članak 95.a Zakona). Tako od 1. siječnja 2015. prodaju nekretnine provodi Agencija. Zahtjev za prodaju Agenciji dostavlja sud. Sud je dužan dostaviti Agenciji rješenje o ovrsi, izvadak iz zemljišne knjige i zaključak o prodaji, a odredbe o radu sudskog ovršitelja primjenjivat će se na odgovarajući način i na rad Agencije. Agencija ima pravo tražiti predujam za pokriće troškova koje će imati u vezi s prodajom nekretnine. Predujam je Agenciji dužan platiti ovrhovoditelj u roku od osam dana od dana dostave poziva na uplatu. Ako ovrhovoditelj u tom roku ne predujmi troškove, Agencija neće provesti prodaju nekretnine, nego će o tome obavijestiti sud. U tom slučaju sud će obustaviti ovrhu.

Osim toga, vrijednost nekretnine koja se prodaje utvrđivat će sud zaključkom po slobodnoj ocjeni na temelju obrazloženog nalaza i mišljenja ovlaštenog sudskog vještaka ili procjenitelja, izrađenog primjenom posebnog propisa iz područja prostornog uređenja o načinu procjene vrijednosti nekretnina, načinu prikupljanja podataka i njihovoj evaluaciji te o metodama procjene nekretnina, odmah na ročištu nakon što je omogućio strankama, založnim vjerovnicima, sudionicima u postupku i osobama koje imaju pravo prvokupa da se o procjeni izjasne. Ako prodana nekretnina predstavlja nekretninu u kojoj ovršenik stanuje i koja je nužna za zadovoljenje osnovnih stambenih potrebe ovršenika i osoba koje je dužan uzdržavati, ovršeniku se daje pravo korištenja nekretnine određeno razdoblje uz pretpostavke određene zakonom.

Prodaja nekretnine obavlja se elektroničkom javnom dražbom, a ne više usmenom javnom dražbom kao do sada. Elektronička javna dražba počinje objavom poziva na sudjelovanje u elektroničkoj javnoj dražbi. Poziv na sudjelovanje u elektroničkoj javnoj dražbi obvezno sadrži način i uvjete prodaje, datum i vrijeme početka i završetka elektroničke javne dražbe, vrijeme kad osobe zainteresirane za kupnju nekretnine mogu razgledati nekretninu, kao i druge potrebne podatke, te se objavljuje na mrežnim stranicama Agencije. Poziv na sudjelovanje u elektroničkoj javnoj dražbi objavit će se, na prijedlog stranke, i u sredstvima javnoga priopćavanja ako stranka predujmi Agenciji za to potrebna sredstva, s tim da od objavljivanja poziva na sudjelovanje u elektroničkoj dražbi na mrežnim stranicama Agencije do početka prikupljanja ponuda mora proteći najmanje 60 dana. Elektronička dražba provest će se i ako u njoj sudjeluje samo jedan ponuditelj.

Izmijenjene su odredbe u vezi dosadašnje vrijednosti nekretnine za koju se ona može prodati na elektroničkim javnim dražbama. Na prvoj elektroničkoj javnoj dražbi nekretnina se ne može prodati ispod četiri petine utvrđene vrijednosti nekretnine. Na drugoj elektroničkoj javnoj dražbi nekretnina se ne može prodati ispod tri petine utvrđene vrijednosti nekretnine. Prikupljanje ponuda traje deset radnih dana. Ako se na prvoj elektroničkoj javnoj dražbi ne prikupi niti jedna valjana ponuda, druga elektronička javna dražba počinje objavom poziva na sudjelovanje prvog dana nakon završetka prve elektroničke javne dražbe. Ako se ni na drugoj elektroničkoj javnoj dražbi ne prikupi niti jedna valjana ponuda, Agencija će o tome obavijestiti sud. U tom slučaju sud će obustaviti ovrhu.

Ovrhovoditelj može najkasnije u roku od tri dana nakon završetka druge elektroničke javne dražbe predložiti sudu da se, ako se nekretnina ne proda, u njegovu korist zasnuje založno pravo na nekretnini radi osiguranja tražbine radi čije je naplate ovrha određena.

Elektronička javna dražba završava u trenutku koji je unaprijed određen u pozivu na sudjelovanje. Nakon završetka elektroničke javne dražbe Agencija je dužna bez odgode obavijestiti sud o provedenoj elektroničkoj javnoj dražbi, prikupljenim ponudama i drugim potrebnim podacima. Nakon primitka obavijesti sudac utvrđuje koji je kupac ponudio najveću cijenu i da su ispunjene pretpostavke da mu se dosudi nekretnina. O dosudi nekretnine sud donosi pisano rješenje (rješenje o dosudi) koje se objavljuje na oglasnoj ploči suda i na mrežnim stranicama Agencije. Smatrat će se da je rješenje dostavljeno svim osobama kojima se dostavlja zaključak o prodaji te svim sudionicima u dražbi istekom trećega dana od dana njegova isticanja na oglasnoj ploči.

Novela Zakona u članku 127. uređuje situaciju kad prodana nekretnina predstavlja nekretninu u kojoj ovršenik stanuje i koja je nužna za zadovoljenje osnovnih stambenih potreba ovršenika i osoba koje je po zakonu dužan uzdržavati, u kojem slučaju ovršenik ima pravo korištenja nekretnine kao najmoprimac godinu dana od dana donošenja zaključka o predaji nekretnine. Prijedlog za korištenje nekretnine kao najmoprimac ovršenik može podnijeti u roku od osam dana od dana primitka rješenja o ovrsi. Ako ovršenik ima pravo korištenja nekretnine kao najmoprimac, dužan je kupcu od dana donošenja zaključka o predaji nekretnine do predaje nekretnine plaćati najamninu. Ako se kupac i ovršenik ne mogu sporazumjeti o visini najamnine, visinu najamnine utvrdit će sud u istom ovršnom postupku prema tržišnim cijenama u mjestu u kojem se nekretnina nalazi. Ako ovrhovoditelj osigura drugu nekretninu za korištenje koja je dovoljna za zadovoljenje osnovnih stambenih potreba ovršenika i osoba koje je po zakonu dužan uzdržavati, u trajanju od godinu dana od dana donošenja zaključka o predaji nekretnine, sud će odbiti prijedlog ovršenika.

Navedene odredbe vjerojatno su rezultat sve većeg broja deložacija ovršenika koji time ostaju bez jedinog životnog prostora. Stoga se ovim rješenjem nastojalo barem na neki način osigurati ih od gubitka krova nad glavom kroz određeni vremenski period nakon prodaje jedine nekretnine koju imaju.

Iza članka 132. dodan je potpuno novi odjeljak 10. i članci 132.a, 132.b., 132.c, 132.d, 132.e, 132.f, 132.g, 132.h i 132.i, koji detaljno obrađuju cijeli postupak prodaje nekretnina u Agenciji.
Marija Butković, dipl. iur.
__________

Citat:
Osiguranje provođenja ovrhe (deložacija)
15.9.2010

Grad Zagreb je na temelju članka 32. Zakona o javnoj nabavi (NN 110/07 i 125/08) u Elektroničkom oglasniku javne nabave “Narodnih novina” od 15.09.2010. objavio poziv na nadmetanje za predmet nabave: Usluge osiguranja provođenja ovrhe za iseljenje (deložacija) iz stanova i poslovnih prostora u vlasništvu i na upravljanju grada Zagreba, pod evidencijskim brojem nabave: EM-275-013/2010, broj dokumenta: N-16-M-134408-130910.

_____________________
Suci najvećeg suda u Hrvatskoj, Općinskog suda u Zagrebu, ”sjede na bombi” od gotovo 13.000 neriješenih predmeta ovrha na nekretninama. Prisilna iseljavanja tako velikog broja ljudi iz njihovih domova samo u Zagrebu (ne računajući i ovrhe izvan Zagreba) uzrokovat će neminovno pravnu nesigurnost i socijalne nerede.

1 comment

Tijana Dubrovnik

Molim Vas pomozite mi u stan nad kojim ja imam ugovor o najmu i prebivalište uselili su mi se i nedaju mi pristup stanu kojeg ja imam u najmu već 10 god na neodređeno na toj adresi imam i prebivalište,,,,,,kako da ama sudu napišem i tražim da ih se deložira iz stana na koji oni nemaju nikakvo pravo,,,napisala bi sama al ne znam koji članak ,,,,molim Vas pomozite mi

Leave a reply