Apsolutna zastara i porezna obveza

Zakon poreznu zastaru definira kao vrijeme nakon čijeg proteka porezno tijelo više nema pravo utvrđivati porezne obveze, kamate, pokrenuti prekršajni postupak, naplatiti porez, kamate, troškove ovrhe i novčane kazne. Također, protekom vremena porezni obveznik nema više pravo tražiti povrat poreza, kamata, troškova ovrhe i novčanih kazni

Porez, obaveza kojoj podliježemo svi, ali ponekad i država nije promptna u naplati svojih potraživanja, te porezna davanja mogu otići u zastaru. Premda se zastara i zastarni rokovi definiraju u Zakonu o obveznim odnosima, zastara poreznih davanja definirana je Općim poreznim zakonom.

Zastara uglavnom počinje nakon isteka godine u kojoj je nastala porezna obveza.

Za razliku od relativnog roka zastare od tri godine koji je moguće prekidati, apsolutni rok zastare se ne prekida. Apsolutni rok zastare prava poreznog tijela na utvrđivanje porezne obveze i kamata, naplatu poreza, kamata i troškova ovrhe te prava poreznog obveznika na povrat poreza, kamata i troškova ovrhe nastupa za šest godina računajući od dana kada je zastara počela prvi put teći.

Isti je rok apsolutne zastare prava poreznog tijela na pokretanje prekršajnog postupka.
Stoga šest godina nakon što je zastara počela teći porezna vam više ne može naplatiti dugovanje, niti može pokrenuti prekršajni postupak. Ako dužnik plati potraživanje koje mu je u zastari, povrat tih sredstava neće dobiti.

Isto tako ako porezna pokrene ovršni postupak za dugovanje za koje mislite da je u zastari, prigovor o zastari morate podnijeti u roku od osam dana, i morate ga podnijeti sami, nitko vas neće upozoriti da je dugovanje u zastari.

Iako je vaš dug poreznoj otišao u zastaru, on će u Poreznoj i dalje ostati zabilježen, stoga četiri godine nakon što je istekla apsolutna zastara, imate pravo od čelnika nadležnog poreznog tijela zatražiti otpis poreznog duga.

http://www.zakon.hr/z/100/Op%C4%87i-porezni-zakon

Leave a reply