“Živjeti u Hrvatskoj i biti blokiran” – stručni skup održan na Pantovčaku

Na poticaj Udruge Blokirani, u ponedjeljak 19. lipnja 2017. u Uredu Predsjednice Republike Hrvatske održan je okrugli stol „Živjeti u Hrvatskoj i biti blokiran“ na kojem su, uz Predsjednicu RH, Kolindu Grabar Kitarović sudjelovali, osim ministra financija i ministra pravosuđa te zastupnika Hrvatskoga sabora, i istaknuti pravnici, ekonomisti, demografi te predstavnici javnih bilježnika, obrtnika, poduzetnika, odvjetnika, banaka i agencija za naplatu potraživanja.

Sudionici Okruglog stola:
Kolinda Grabar Kitarovic, Predsjednica Republike Hrvatske
Miriam Kervatin, Predsjednica Udruge Blokirani i moderatorica okruglog stola
Mate Radeljic
Zdravko Marić
Dražen Bošnjaković
Mario Strinavic
Sarajko Baksa
Mislav Kolakusic
Davor Banovic
Branimir Lokin
Stjepan Sterc
Jasnica Garasic
Zdenko Babic
Anđelko Akrap
Goran Aleksic
Marko Babic
Vladimir Niscevic
Helena Ilić
Ivica Kraljičković
Matija Arapovic
Krešimir Jušić
Robert Travaš
Dalibor Ruzic
Mirela Fučkar
Ante Matijević
Helena Kasanic
Mirela Leko
Luka Đurić

Svrha okruglog stola bila je raspraviti problem prezaduženih i blokiranih građana s različitih gledišta, istaknuti potrebu stvaranja novog zakonodavnog okvira, koji će zaustaviti rast broja blokiranih građana i njihova duga te olakšati naplatu potraživanja vjerovnicima.

Republika Hrvatska ima 330 tisuća blokiranih građana s dugom većim od 42 milijarde kuna. Pridodamo li toj brojci blokiranih građana njihove obitelji, doći ćemo do brojke od gotovo milijun građana ili jedne četvrtine hrvatskog stanovništva koje je izravno pogođeno problemima prezaduženosti i svim teškim posljedicama koje iz toga proizlaze.

1/ 10 Pismo Predsjednice i zaključci – Premijeru Vlade

28. lipnja 2017.
Zagreb

Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović uputila je predsjedniku Vlade Republike Hrvatske Andreju Plenkoviću Zaključke okruglog stola „Živjeti u Hrvatskoj i biti blokiran“ održanog 19. lipnja 2017. godine u Uredu predsjednice Republike Hrvatske.

Dopis Predsjednice Republike i Zaključke okruglog stola prenosimo u cijelosti:

„Poštovani predsjedniče Vlade,

Na poticaj Udruge Blokirani u ponedjeljak 19. lipnja 2017. u Uredu Predsjednice Republike Hrvatske održan je okrugli stol „Živjeti u Hrvatskoj i biti blokiran“ na kojem su, osim ministra financija i ministra pravosuđa te zastupnika Hrvatskoga sabora, sudjelovali i istaknuti pravnici, ekonomisti, demografi te predstavnici banaka i agencija za naplatu potraživanja.

Svrha okruglog stola bila je raspraviti problem prezaduženih i blokiranih građana s različitih gledišta, istaknuti potrebu stvaranja novog zakonodavnog okvira, koji će zaustaviti rast broja blokiranih građana i njihova duga te olakšati naplatu potraživanja vjerovnicima.

No, prije svega, željeli smo postići što veću društvenu vidljivost tog problema, koji, uz ostalo, povećava socijalno raslojavanje hrvatskoga društva. Željeli smo skrenuti pozornost na naše građane koji se zbog nastalog duga osjećaju zarobljenima, trpe psihičke traume i kojima zbog toga može biti, a mnogima već jest, ozbiljno narušeno zdravlje, da i ne govorimo o krajnje tragičnim ishodima. Željeli smo istaknuti kako se djeci u prezaduženim obiteljima uskraćuje mogućnost željenog obrazovanja, kako su im time narušene mogućnosti za zapošljavanje i zaradu i kako izlaz iz te situacije sve više vide u emigraciji.

O kolikom ekonomskom i socijalnom izazovu je riječ, svjedoče podatci koji su i Vama vrlo dobro poznati. Republika Hrvatska ima 330 tisuća blokiranih građana s dugom većim od 42 milijarde kuna. Pridodamo li toj brojci blokiranih građana njihove obitelji, doći ćemo do brojke od gotovo milijun građana ili jedne četvrtine hrvatskog stanovništva koje je izravno pogođeno problemima prezaduženosti i svim teškim posljedicama koje iz toga proizlaze.

S obzirom na izneseno, uistinu zabrinjava činjenica, koju je više sudionika okruglog stola naglasilo, da do danas nije napravljena sveobuhvatna i temeljita analiza toga, mogu slobodno naznačiti, sistemskog problema hrvatske države. Nisu sagledani razlozi zbog kojih su građani došli u situaciju insolventnosti, a zatim i blokiranosti; nisu analizirane pozicije dužnika i vjerovnika s naslova vrste i osnove potraživanja; nisu napravljene procjene njihova udjela u tome, kao niti procjena uloge države kao subjekta koji prema Ustavu uređuje sve društvene odnose pa i ovaj.

No ono što je uistinu šokantno jest podatak iznesen na okruglom stolu, a to je da stvarni dug građana iznosi 8 milijardi kuna dok čak 32 milijarde kune čine kamate i troškovi povezani s ovršnim postupcima u kojima sudjeluju Financijska agencija, odvjetnici, javni bilježnici, tvrtke za faktoring i banke, a koje očito isključivo snosi prezadužen i blokiran građanin. Dio ukupnoga duga čine i kamate koje su, prema riječima sudionika okruglog stola i prema pravomoćnoj presudi u kolektivnom sudskom procesu, bile nezakonito mijenjane na štetu korisnika kredita. Da bi iznose za preplaćene kamate banke vratile oštećenim građanima, oni moraju pokrenuti skupu privatnu tužbu, iako su već prezaduženi i osiromašeni i za takvo što nemaju potrebnih sredstava.

Ono što posebno moram istaknuti jest zakonodavni okvir, koji je samo pogoršavao izneseni problem, nagomilavajući građanima nove troškove, umjesto da je omogućio brz, jednostavan i jeftin ovršni postupak, uz stvarnu zaštitu egzistencijalnog minimuma i dostojanstva ovršenog građanina. Sudionici okruglog stola su kao osobito problematične zakonske odredbe istaknuli ovlaštenja Financijske agencije u postupku ovrhe nad novčanim sredstvima, odredbe o visini troškova ovršnog postupka i raspodjele troškova na sudionike postupka, odredbe o ograničenju ovrhe na plaći, odredbe o minimalnoj zakonskoj cijeni ispod koje se nekretnina ne može prodati na dražbi, neučinkovitost sustava pravnih lijekova koji su na raspolaganju ovršeniku te odredbe koje onemogućuju učinkovito rješavanje dugova građana kroz osobni stečaj potrošača. Stoga je i izneseno niz prijedloga rješenja u okviru izmjena Ovršnog zakona i Zakona o stečaju potrošača čijom bi se provedbom značajno olakšao položaj prezaduženih i blokiranih građana.

Na posljetku moram spomenuti i ulogu države u rješavanju problema blokiranih građana. Sudionici okruglog stola zauzeli su stajalište kako nadležne institucije nisu poduzele odgovarajuće pravne, socijalne ni političke mjere da bi se kriza prezaduženosti građana pravodobno sanirala. Upravo suprotno, sudionici okruglog stola navode kako je izgrađen sustav koji dopušta da toliki građani žive u neizvjesnosti, izloženi teškim pritiscima svih vrsta, da im se u blokadi uzima i ono malo što imaju jer nemaju mogućnosti ravnopravno nositi se s takvim sustavom.

Ohrabruju stoga najave ministra financija i ministra pravosuđa o formiranju radnih skupina u okviru Ministarstva pravosuđa i Ministarstva financija koje bi sustavno rješavale iznesene probleme. Poglavito ohrabruju najave izmjena odredbi Ovršnog zakona u pogledu ovrhe nad jedinom nekretninom ovršenika i visine novčanih sredstava koja se neće smjeti ovršiti te najave o otpisu dugovanja blokiranih građana do visine prosječne plaće.

Međutim, moram Vam prenijeti kako sudionici okruglog stola drže da najavljene mjere nisu dovoljne niti sustavne. Stoga apeliraju na Vladu Republike Hrvatske da se rješavanju tog kroničnog i uistinu teškog problema pristupi temeljito i bez ikakve odgode.

Poštovani predsjedniče Vlade,

U punoj mjeri uvažavajući mjerodavnost Vlade Republike Hrvatske za donošenje potrebnih odluka, kao i razloge koji uvjetuju njihovo donošenje, molim Vas da, imajući u vidu iznesenu problematiku, nadležne institucije Vlade Republike Hrvatske razmotre priložene Zaključke okruglog stola „Živjeti u Hrvatskoj i biti blokiran“.

S poštovanjem,

Kolinda Grabar-Kitarović

2/ 10 ZAKLJUČCI

okruglog stola „Živjeti u Hrvatskoj i biti blokiran“, održanog 19. lipnja 2017. u Uredu predsjednice Republike Hrvatske

Uzroci

Promijenjene okolnosti
Uzroci dramatičnog rasta broja prezaduženih i blokiranih građana najvećim se dijelom nalaze u bitno promijenjenim ekonomskim okolnostima koje su nastupile za vrijeme dugogodišnje krize i recesije te dovele do teške materijalne deprivacije građana.

Djelomična krivica države – Za današnje stanje koje se očituje u 328.872 građana u blokadi s više od 42,19 milijardi kuna duga djelomična krivica leži na državi jer nadležne institucije nisu pravovremeno sagledale utjecaje promijenjenih ekonomskih okolnosti i poduzele odgovarajuće mjere ne samo za zauzdavanje rasta duga građana nego i za oporavak gospodarstva. Upravo suprotno, želeći zaštititi vjerovnike u tada prevladavajućoj kulturi neplaćanja te izradom neodgovarajućeg pravnog okvira, država je pridonijela rastu zaduženosti građana uvodeći ih u doživotno dužničko ropstvo.

3/10 Posljedice

Milijun ljudi je prezaduzeno
Prezadužene osobe i njihove obitelji, čiji broj možemo procijeniti na gotovo milijun osoba ili četvrtinu stanovništva Republike Hrvatske, trpe teške posljedice. To su socijalna isključenost i marginaliziranost te osjećaj nepravde, beznađa i straha za egzistenciju, često popraćen psihičkim traumama koje pojedinim osobama mogu ozbiljno narušiti zdravlje. Ozbiljna posljedica jest i ta što se zbog nedostatka financijskih sredstva skraćuje ili čak prekida obrazovanje djece u obiteljima prezadužene osobe čime se narušavaju njihove mogućnosti za zapošljavanje i buduća primanja.

Iseljavanje –
Najvidljivija posljedica stanja visoke zaduženosti građana jest iseljavanje mladog radno aktivnog stanovništva s cijelim obiteljima. Posljedice toga osjećat će cijelo hrvatsko društvo i gospodarstvo u vidu moguće dugotrajne stagnacije te daljnjih komplikacija u vezi s održivosti mirovinskog i zdravstvenog sustava.

 4/10 Što učiniti: Politika razduživanja građana

Gospodarski rast temeljni je preduvjet u borbi protiv krize i siromaštva. Država mora sve učiniti kako bi potaknula gospodarski rast te mora svoje politike podrediti ciljevima gospodarskog rasta.

Kreiranje Politike razduživanja građana. U okolnostima slabog gospodarskog rasta koji je prisutan u Republici Hrvatskoj, koji ne stvara dovoljan broj kvalitetnih radnih mjesta i ne pridonosi značajno rastu standarda građana, osobito građana u blokadi, te u okolnostima rasta duga građana za oko pola milijarde kuna mjesečno, potrebno je u okviru Politike razduživanja građana osmisliti i primijeniti sveobuhvatne mjere za zaustavljanje rasta duga građana.

Dugovi se moraju vratiti i platiti
Dugovi se moraju platiti i vratiti, stoga je cilj Politike razduživanja građana namirenje vjerovnika, ali i pravna zaštita dužnika vodeći računa o njegovom ljudskom dostojanstvu i egzistenciji. Smisao Politike razduživanja građana jest bolja kontrola procesa u društvu radi sprječavanja ponovnog nastanka duga građana, odnosno primjene naučenih lekcija u budućnosti.

5/10 Analiza pozicije dužnika i vjerovnika

Sveobuhvatna i temeljita analiza pozicije dužnika i vjerovnika s naslova vrste i osnove potraživanja preduvjet je pripreme i provedbe djelotvorne Politike razduživanja građana. Uvid u razloge zbog kojih su građani došli u situaciju insolventnosti i blokiranosti te strukturu dospjelih neizvršenih osnova za plaćanje prema trajanju blokade, visini duga, materijalnom statusu i dobi dužnika, pružit će mogućnost pripreme primjerenih mjera za ciljane skupine dužnika. Štoviše, sveobuhvatna i temeljita analiza razlučit će dužnike na pasivne i aktivne te će se izbjeći da se mjerama zaštite dužnika diskriminiraju građani koji uredno vraćaju kredite i dugove.

6/10 Međuresorna Radna skupina

Formiranje međuresorne Radne skupine za pripremu Politike razduživanja građana neophodno je radi pripreme sveobuhvatne i temeljite analize pozicije dužnika i vjerovnika te pripreme novog zakonodavnog okvira i drugih mjera neophodnih za sanaciju krize prezaduženosti građana i olakšavanje njihovog položaja.

Promjena zakonodavnog okvira

Promjena zakonodavnog okvira. Ovršni zakon i Zakon o stečaju potrošača, prije svega, ali i Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima kao i drugi relevantni propisi, moraju biti izmijenjeni na način da se može postići cilj Politike razduživanja građana.

Ravnopravnost stranaka u postupku
Primjenom izmijenjenih propisa mora se osigurati ravnopravnost stranaka u ovršnom postupku, smanjivanje troškova postupaka, ravnomjerna podjela troška svih propisanih postupaka između stranaka u postupku, spriječiti rast duga građana preko svake razumne i podnošljive mjere te omogućiti dužniku da izađe iz prezaduženosti i blokade.

7/10
Konkretni prijedlozi izmjena zakonodavnog okvira (Ovršni zakon):

Isključivo pred sudom!
-sve blokade računa građana voditi u računalnom sustavu isključivo pred sudom kako bi se ubrzao proces i smanjili troškovi postupaka;
-znatno smanjiti trošak ovršnog postupka ukidanjem sudske pristojbe i drugih troškova za male dugove (do 5 tisuća kuna duga ima oko 100 tisuća građana);
-propisati da svaka stranka u ovršnom postupku snosi svoj dio troška postupka;
-omogućiti rješavanje osobnih dugova građana kroz otvaranje i zaključivanje stečaja potrošača (za građane koji su u blokadi 5 ili više godina);
-izuzeti cijeli iznos mirovina od ovrhe s obzirom na visinu prosječne mirovine korisnika koji su to pravo ostvarili prema Zakonu o mirovinskom osiguranju;
-propisati da se ovrha mora poduzeti prvenstveno od glavnog dužnika radi zaštite jamaca;
-propisati da se ovršena nekretnina ne može prodati ispod iznosa duga od 50 tisuća kuna;
-zabraniti ovrhu nad nekretninom koja je pod teretom kredita u kojem se prema pravomoćnoj sudskoj presudi primjenjivala nezakonita kamata.

Konkretni prijedlozi izmjena zakonodavnog okvira (Zakon o stečaju potrošača):

-savjetovališta za dužnike: FINA ne može obavljati poslove savjetovališta za dužnike, dužnicima je uz izradu plana za otplatu duga potrebna i psihološka pomoć;
-kada ne postoji imovina dužnika i kada je riječ o starijoj osobi odmah ići u otvaranje i zatvaranje osobnog stečaja;
-skratiti procedure propisane u Zakonu o stečaju potrošača te voditi računa o velikim troškovima postupka;
-propisati da i vjerovnik može tražiti otvaranje osobnog stečaja;
-institut oslobođenja od preostalih obveza: voditi računa da je dužnik prema vjerovniku možda učinio kazneno djelo.

8/10 Konkretni prijedlozi izmjena zakonodavnog okvira (novi propisi):

-donijeti Zakon o ništetnosti ugovora o kreditu s međunarodnim obilježjima sklopljenih u Republici Hrvatskoj;
donijeti zakonsko rješenje za vraćanje preplaćenih kamata oštećenim dužnicima na temelju kolektivne sudske presude u „slučaju Franak“;
donijeti Zakon o hipotekarnim kreditima (niža kamatna stopa).

  • Osnivanje Državnog fonda za ovrhe građana i stečaj potrošača. Intencija je da banke i kreditne institucije, odnosno vjerovnici, u početku određeni iznos sredstava uplaćuju u Fond, koja bi se namjenski koristila za troškove stečaja potrošača i, prema procjeni, u druge svrhe povezane s ovršenim osobama.
  • Isto tako, a budući da je na djelu sustav prodaje i otkupa dugova građana, najčešće za 20 posto vrijednosti duga, potrebno je razmotriti da se putem Fonda u partnerstvu s državom, otkupe dugovi kako bi se izbjeglo da stambena problematika bude prepuštena samo bankama i „trgovcima dugovima“.

JEDINA NEKRETNINA
Jedina nekretnina. Posebna se pozornost mora posvetiti očuvanju mogućnosti stanovanja jer se treba očuvati stabilnost obitelji i izbjeći prodaja stana ili kuće u bescjenje.
Država bi morala djelovati u smjeru da se gubitkom mogućnosti rada (te ulaskom u prezaduženost i blokadu) ujedno ne gube i osnovni elementi egzistencije čovjeka odnosno obitelji.

OSTALE MJERE
Hrvatska mora napraviti iskorak u pogledu mjera prevencije i financijskog opismenjavanja građana, u čemu mogu pomoći pojedini socijalni programi, ali na način da pomoć dobiju zaista samo oni kojima je potrebna. Druga mjera je povećanje naknade za nezaposlene koja je sada u Hrvatskoj izrazito niska. Procjenjuje se da bi povećanje ove naknade za 10 posto smanjilo broj prezaduženih građana za 2 posto.

BLOKIRANI SU POTENCIJAL RASTA
Predsjednica objava

Promjena paradigme. Blokirani građani nisu teret društva nego potencijal gospodarskog rasta, prema procjeni stručnjaka za oko 1 posto bruto domaćeg proizvoda, ukoliko se na kompetentan način pristupi rješavanju pitanja njihove prezaduženosti. Ova problematika morala bi biti u središtu nastojanja usmjerenih ka ostvarivanju stabilnog i trajnog gospodarskog rasta, zaustavljanju iseljavanja i demografskoj obnovi te postizanju društvene pravednosti i solidarnosti.“

9/10 PREZENTACIJA – Uvod u Okrugli stol , Miriam Kervatin, PR manager.
Ukoliko želite saznati više što je prezentirano od strane Udruge Blokirani


Klikni na poveznicu :

Prezentacija Pantovčak

Proširen tekst Prezentacije. Autor- Miriam Kervatin, inicijatorica Projekta Blokirani-Deblokirajmo Hrvatsku :

Javno zagovaram potrebu deblokade Hrvatske.

Krenuvsi od potrebe da sirim razumijevanje za socijalno isključene obitelji, prezaduzene, blokirane i ukazem kako je vlast u Hrvatskoj pretjerala s kaznom do osiromasenih i nije napravila nista da krizu prezaduzenosti zadrži u okvirima.

Konsenzus
Želim potaknuti širi drustveni konsenzus oko svijesti da odgovornost za krizu prezaduzenih
( svaka deseta osoba u Hrvatskoj je blokirana) moramo dijeliti na
-3 ravnine –
-duznik, koji je odgovoran jer se prezaduzio;
-vjerovnik jer je dobrovoljno poticao kreditno nesposobne da se zaduze i opteretio ih zateznim kamatama, promjenjivim tečajnim razlikama itd na kojima bi im i Pero Kamatar pozavidio i

-vlast, koja je –evo vec desetak godina- mirno promatra kako prezaduzeni umiru u mukama.

Nitko od iznad navedenih kasti nije manje odgovoran za krizu prezaduzenosti od samog duznika.

Neki ljudi u ovoj sobi misle vjerojatno da o blokiranima govorim s previše empatije no ja vas uvjeravam da moje ambicije nisu spriječiti vas u vasem djelovanju, poslu i ili profitu.

Moje djelovanje jest da vas upoznam kako živi 330 000 blokiranih i prezaduzenih.
Što ih muci, o čemu misle, kako žive.

Želim uz vase razumijevanje, zajedno, ponuditi platformu kojoj ćemo osiromašenim ljudima pomoći da izađu iz dozivotne blokade – a tako pomoci i Hrvatskoj, jer kako sama riječ kaže BLOKADA dugoročno ne donosi nikome korist-
-Kad pomre plava riba i ajkule umiru, zar ne,a prije toga pojedu jedna drugu?-

PROMIJENJENE OKOLNOSTI-slajd 1

Primjer kako druge države rješavaju problem:
Scotish Trust Deed i DAS ( debt arrangment scheme)

Škotski građani – vrijedi za Škotska, Walles,England
Prezaduzeni ste- morate se jedino dobrovoljno prijaviti i potpisati ugovor da ste prezaduzeni i nemozete vise servisirati preuzete obveze. Kamate se automatski zamrzavaju. Trust deed
Plaćate samo ono što mozete platiti- samo onoliko sto razumno možete platiti, a da vam preostane za normalan zivot.

( U Hrv. nema toga- nema filinga za “normalno” ; imamo situacija da umirovljenik ima 300 kn mirovine i na 100 mu ide ovrha s kamatama )

U Škotskoj ste za 4 godine van, bez dugova; koliko otplatili otplatili.
Sačuvate kucu i auto ( u vrlo rijetkim situacijama ćete vas savjetovati da prodate, a i tada vam se nudi 2nd mortage i članu obitelji se omogucuje novi kredit) Ako imate kuce, najam stanara ide za otplatu; ne tjera vas se na prodaju. To je vasa imovina,a vjerovnik je isto odgovoran kao i vi za stanje duga.

Grčka- Progresivni porez
Možemo Antici zahvaliti na puno toga, aritmetici, kulturi,arhitekturi,a mozemo i po poreznoj politici.
Stara Grčka je poreznu kulturu stavila u ravan s etikom.
Stupanj despotizma u drustvu mjerio se sistemom poreza.

Nije bilo poreza na dobit. Porez nije bio način kako su bogati dijelili blagostanje s siromasnima. Koristio se drugi način. Liturgija. Blagostanje se mjeri kroz način da činiš dobro i pomazem drugima da osiguraju egzistenciju. ( To su zagovarali i Aristotel i Hipokrat..)

Npr. grad treba novi most. Ili se sprema rat i treba opremiti vojsku. Treba sagraditi skolu, bolnicu
Darivanje nije bilo poticano kaznom ili prisilom ili zakonima naplate.
Porez se davao iz osjećaja dobrobiti, znanja da ces za to biti postovan kao građanin i da ce ti se to brojati u prestiz. Da ces, sto vise das, biti veci Gazda.

Dok su u ranoj Grcki samo ratnici mogli biti heroji, u staroj Grckoj su heroji bili oni koji bi dali za javno dobro iz cega bi se crpila dobvrobit na one koji nemaju. Rezultat je bio da se davali puno vise nego sto je trebalo. Za razliku od danas kad je „kultura poreza“ kazna i prisila i ljudi nalaze načina kako dati sto manje

Dobro je i to sto se gradnja Partenona npr. nadzirao netko tko je to znao i volio, umjesto nekog sluzbenika koji mrzi posao,
U vrijeme kad neki ljudi imaju puno, a vecina nema nista, ne bi bilo lose da se ugledamo na Staru Grcku.

Brazil, također nema blokada računa. Ako ste dužni, sve dok ne platite zamrzava vam se kreditna sposobnost. Najduze na 5 godina i u rijetkim okolnostima do 10. A zemlja ima besplatno zadravstveno osiguranje! -:)

Što mi radimo? Primjer iz zivota -Eda , Pula

Str samostalna trgovacka radnja
Merkant –Škandul
desetak trgovkinja
fiktivni vlasnici, fiktivni jamci, morali dignuti kredite za “gazdu” -manji Agrokor
Gotovi papiri na stolu direktora- papiri koje su banka i javni biljeznik i odvjetnik uredno ovjerio
Ujedno i nosioci kredita i jedni drugima jamci
Jos su blokirani —
Ovrhe iz 1995.- 1996.
Početni dug iznosio 95 000 kn
Platila oko 25 000 i od 1997. vise ne radi i ne plaća. Auto je također otisao u ovrhu
Uvidom u E građanin danas je duzna 1 300 110,00 kn ( od 1997. 95 000 kn do 2017. 1 300 000 i dalje raste) Dokle?

Ovo napominjem jer uvidom u strukturu blokiranih vidimo da je cca 24 000 ljudi duznije od milijun i kako smo svi robovi prerasuda spremni smo skociti i osuditi? Koga Edu? Ona sigurno nije za osuđivanje, ne manje od banke, javnog bilježnika, odvjetničkog drustva, tajkuna, policije, sabora, ministarstva financija i pravosuđa, vlasti…
Banka Istarska- pa Nova- pa OTP- pa

Vrijeme je to bilo kad se kamata računala kamata na kamatu pa na glavnicu – cca 50 kn dnevno
U međuvremenu je i transplantirala oba plucna krila i živi od 1997. pod ovrhom i dug sve veci.
Od 90 000 do 1 300 000. Ma karikatura od Ovrsnog zakona.
Ona ima 1200 kn mirovine, pomazu je rodbina i djeca.

I onda se nađu ljudi koji kažu a što ćemo s onima koji plaćaju. Super da plaćaju, neka se mole Bogu da ne izgube posao- pa ponasate se kao da ovi ljudi ne bi plaćali da mogu?!
A ne čudite se kad se predstečajnim nagodbama nekom tajkunu obrisu milijarde ili Todoricu odobri moratorij. Hm, čudnih li kriterija

 

DODATNO PROMIJENJENE OKOLNOSTI – Clausula rebus sic stantibus.

Uvažiti i u ugovorno duznickom odnosu promijenjene okolnosti- te prilagoditi razlogu ekonomičnosti i važnosti (de minimis non curat praetor)
Jedna od nastarijih pravnih doktrina u međunarodnom pravu . Granice kazne.

V A Ž N O  Z A  P R I V R E DU

Zakonsku zateznu kamatnu stopu staviti u korelaciju sa prosječnom profitnom stopom.
Ne može se platiti VIŠE od onog što se PROIZVODI.

Naime . svijet je nepredvidljiv, ekonomske krize , recesije , suše poplave , ratovi ,dugotrajni nemiri, građanski sukobi, posljedice migracija itd
Kod nas se mirno blokira i kamatari svako deseto kucanstvo

 

USA
Tako daleko nisu išle ni mortgage banke u USA. One jesu ishitreno deposjedirale vlasnike nekretnina temeljem instituta mortgagea nastupom krize, ( vlasnici pod šatore ??), no nakon pola godine, nakon što nisu našle druge dakle zamjenske ili nove vlasnike , brzo su pozivale deložirane vlasnike da reposjediraju nekadašnje svoje nekretnine, i da rečeni vlasnici plate što mogu u skladu sa novonastalim okolnostima ( manja rata , manja kamata , duži period otplate…?).

A što mi radimo vec sedam godina.??
Samo preživjeli dužnik i/ili privredni poduzetnik može otplatiti dug.

Koliko je, samo , građana uništeno, koliko je samo stečajeva i predstečajnih nagodbi provedeno, koliko je samo osnovne supstance proizvodnje uništeno , samo zato što se nisu uvažile promjenjene okolnosti.
Dug se pored ovakve prakse regenerira i ponovno nastaje i definitivno vodi u propast..

Islanđani i Irci te Mađari su se potrudili da svrgnu pretjerani jaram eksploatacije. Pred povjerenstvom Kongresa USA su neki odgovarali za ovu bankarsko-financijsku svjetsku krizu…

POREMEĆAJI

Ne znam da li je itko prozvan u našoj zemlji za ovolike poremećaje ….
A ŠTO MI RADIMO ?
– zakonsku zateznu kamatu od 24, pa 18%
-i tada neograničenu ugovornu kamatu( 3% mjesečno..?!) ,
– prodavali banke za badava

ŠTO SMO IZAZVALI?

POVIJESNA TABLICA
2010. – 25 000 mahom obrtnici , poljoprivrednici, mali trgovci – 6 milijarde

od prosinca 2013. imamo broj od oko 300 000 – dug je vec 25 milijarde

11/ 2014- dug građana prelazi dug ukupne privrede !!!!

dug privrede – 29, a građana 31 milijardu

ozujak 2017. Broj blokiranih 330 000 i dug 42 milijarde

23.04.2015., Zagreb – Udruga Blokirani odrzala je prosvjed na Trgu svetog Marka. Photo: Sanjin Strukic/PIXSELL

I dan danas kamate kako zakonske tako i ugovorne omogućuju vjerovnicima poglavito bankama da ostvaruju veću profitnu stopu za NERAD i ne stvaralaštvo. Vjerovnik je sretan jer od kamata zarađuje više nego da stvara novu vrijednost. Paradoks je da u ostalim zemljama Europe , vlasnici naših banaka primjenjuju niže kamate nego li kod nas.

Tko je to dopustio? ZAKONODAVAC

I još vidi čuda i bezobrazluka, umjesto da je Valutna klauzula poslužila kao zaštita vrijednosti, ona je rastom S,FRS omogućila bankama neopravdano bogaćenje.I još se prijete državi radi konverzije, jer da su ugroženi njihovi interesi.

ZAISTA NEMA SMISLA STVARANJE NOVIH DUGOVA KAD TO POTIČE VLAST

Na obveze stranaka po dugoročnim ugovorima i sporazumima treba gledati dinamički , a nikako statički, i cijeniti da li bi se izvornom voljom stranaka u novim okolnostima uopće održao sporazum.

Nadalje , ne može se tolerirati da se za beznačajni dug , naplaćuje neprimjereni višestruko veći iznos javnobilježničke pristojbe i troškova od samog duga, i da se na taj način omogućuje PDV i oporezovanje dužnika.

Zaista nema smisla stvaranje dužnika i to od strane države… Dakle sve treba i kod naplate imati u vidu rimsko načelo da.. de minimis non curat praetor…

Ovako kazna nema ni preventivni a ni edukativni karakter već isključivo karakter FISKALNOG NAMETA..

PRIJEDLOG –

i poslovni subjekti bi trebali raspolagati sa zaštićenim računom za plaće i repromaterijal na rok od 1 godine dana.
Nedopustivo je da tvrtka, i premda ima svoje tržište i tražen proizvod ili uslugu, ide u stečaj lančanom reakcijom, samo zato što nije recimo naplatila svoja potraživanja od drugih koji su također prethodno išli u stečaj iz razloga neekonomičnosti te permanentne insloventnosti…

Tako bi se mnogim tvrtkama, koje imaju tržište za svoj proizvod ili uslugu, da uspješno u roku od godine dana prebrode posljedice lančane reakcije stečaja tvrtke od koje nisu naplatili potraživanja ( Imunološki Zavod, Kamensko..). Takva tvrtka se može spasiti samo nastavkom rada i poslovanja.
Treba planirati tako da se svim raspoloživim sredstvima moze spriječiti ovršni postupak, i tek ako nije moguće postići dogovor između ravnopravnih stranaka tada provesti ovrhu. U proteklih 26 godina malo je tko mislio na gornji način.

Pogodovalo se stranim „ investitorima“ ustvari špekulantima koji su uz mahom veće kamate od prosječne profitne stope sve kupovali i pomoću domaćih vazala pokupovali svo bogatstvo u Hrvatskoj, i sada određuju i plaće i primanja i kakav ćemo standard mi imati.

Strani investitor nije nam došao pomoći, on je kod nas došao zaraditi.

2.SLAJD (4)

Blokirani obrtnici, mali trgovci, OPG-ovci, honorarci

RJEŠENJA
Povijesna tablica blokirani

Povijesna tablica rasta Blokiranih od 2010.-2017.
Iz javnih podataka FINE:

2010.
12/2010. godine
– 25.606 građana u blokadi ( obrtnici, samozaposleni)

01 2011.
– 77.911 građana u blokadi. Dug iznosi 6,019 milijardi kn
06/2011.
-166 000 građana u blokadi
12/2011.
– 219 421 građana u blokadi

03/2012.
-212 317 građana u blokadi. Dug iznosi 13 milijardi kn

2013.
12/2013.
– 299.795 građana, u blokadi.Dug iznosi 23,82 milijardi kn

01/ 2014.
307.406 građana u blokadi.Dug iznosi 24,45 milijardi kn
11/2014.
322 500 građana u blokadi. Dug iznosi 31,06 milijarde kuna i prerastao je iznos duga hrvatske privrede!
47.828 blokiranih poslovna subjekta s 28,9 milijardi kn duga.

05/ 2015.
-320 214 građana u blokadi; Dug iznosi33,61 milijardi kn.
09/ 2015.
-320.952 građana. Dug građana iznosi 35,61 milijardi kn.

2016.
01/ 2016. -324.424 građana u blokadi . Dug iznosi 36,99 milijardi kuna
-29. veljače u blokadi je bilo 327.616 građana. Dug građana iznosio je 37,32 milijarde kuna
-31. ožujka u blokadi su bila 328.532 građana. Dug građana iz osnova iznosio je 37,87 milijardi kuna, što je za 1,5% više u odnosu na prethodni mjesec.
30. lipnja, 2016. u blokadi je bilo 328.788 građana.
Dug građana iz osnova iznosio je 39,93 milijarde kuna, što je za 1,9% više u odnosu na prethodni mjesec.

2017.
Ožujak, 2017. – krajem ožujka u blokadi su bila 330.762 građana, a njihov je dug iznosio 41,99 milijardi kuna.

30. travnja u blokadi su bila 328 872 građana
Dug građana iz osnova iznosio je 42,19 milijardi kuna, što je za 0,5 % više u odnosu na prethodni mjesec.

PREZADUZENI

Iz gornje tablice, podaci FINE, vidimo da se broj od cca 300 000 prezaduzenih pojedinaca i ili obitelji, od 2013. do 2017. fiksirao na cca 300 000, dok je njihov ukupan iznos duga u to vrijeme
( premda se dug naplaćuje i ovrhe su aktivne),
gotovo pa podvostručio – sa 23 milijarde do skoro pa 43 !

 

E sad, predlažem siroj javnosti osobito onima koji smatraju da je biti prezadužen gori grijeh od ubojstva ( jer čak i osuđeni za najgora zlodjela imaju pravo na obranu i oprost pa čak i odstetu ukoliko su im boravkom u ćeliji ugrožena osnovna ljudska prava )- stoga ponavljam pitanje :-

a) želite li mrtvi hladni i pravedni zauvijek prebrisati iz zajednice 300 000 obitelji ( uz spoznaju da je zajednica u isto vrijeme ( mirna hladna) izbrisala ili moratorijem spasila i oprostila od dugova stotine milijardi iz tajkunskog sektora)

b) ili za ovih 330 000 obitelji treba naci rješenje -kojim ih necete bas izbaciti na ulicu i osuditi da zauvijek zive od mrvica?

To je sve što vas ja imam za pitat’?

Hocete li biti mirni s spoznajom da “majka monstrum” koja je ubila svoje dijete ima mogucnost pomilovanja i da je za cca 5 godina slobodna i ima pravo na novi početak —, a da ne dozvoljavate da 330 000 obitelji nastavi s svojim životom jer ih optužujete za “smrtni grijeh” prezaduženosti jer “vi znate da ona hoda u crvenom kaputu, a duzna?”

Razmislite i odlučite.
Meni, osobno dojadilo ukazivati na posljedice.

Želite da vjerujete da je 330 000 normalnih ljudskih obitelji – toliko loše jer -eno ih, ne žele vraćati dugove – ok optužite ih, usmrtite, izbrisite iz zajednice da nastavimo dalje.

Jer ja nemogu nakon milijun primjera iz života prezaduzenih, opet, svaki dan se suočiti s pričom -a da, oni su duzni- tko im je kriv- neka se sakriju u mišju rupu i ne smetaju više pred očima nama “pravovjernima”

Ostaje samo jedno pitanje koje trazi odgovor. Hocemo li tih 330 000 blokiranih duznih seljaka, obrtnika, samohranih roditelja, obitelji s malom djecom, vojnika, policajaca, socijalnih radnika, medicinskih sestara, novinara, pirotehničara, liječnika, profesora, državnih sluzbenika, bolesnih, nepokretnih, jamaca, nezaposlenih, studenata, znanstvenih novaka, umirovljenika, postolara, mehaničara.malih trgovaca, smetlara, inzinjera,pomoraca i pilota itd – ostaviti ZAUVIJEK u apsolutnom siromastvu i zauvijek se naslađivati nad njihovim “greškama” ili idemo dalje – novo vrijeme, novi ljudi!?
Nijedan drugi odgovor nije važan- rješenje ili zauvijek blokada!
Birajte!

Štogod odlučili – ok- znati ćemo- to je to.
Sve osim ove dozivotne bolakde, kamatarenja i besmisla života u blokadi!

PODSJEĆAMO :

– Prema podacima koje je obradila Fina, zbog neizvršenih osnova za plaćanje  u periodu od 2011. do 2016. FINA je provela cca 7,8 milijuna ovrha, od čega 71 pljendiba posto nad građanima RH.

FINA, državna agencija je od građana prisilnom pljenidbom na ovrsni prijedlog odvjetnika i bilježnika i banaka naplatila 27 milijardi kuna , a građani su duzni još gotovo 42 milijarde.

Zastare nema, dug zauvijek raste i prenosi se na nasljednike bez mogućnosti da nasljednik bude na vrijeme upoznat .
Dug, blokadom kod FINE, raste cca pola milijarde na mjesec.
Od početnih 6 milijardi privatnog duga, do 42 milijarde!

Naplaćeno je već oko 28 milijarde ali su građani i dalje duzni 42. Klasično lihvarenje i kamatarenje.

PODSJECAMO:
RAST PREZADUZENIH:
Odgovornosti – države zbog nekontroliranog rasta prezaduzenih, kamata, usluga, poreza … rast nezaposlenih- unistenje privrede
Vjerovnika – previsoke kamate, najskuplje usloge
Duznika- jer se prezaduzio i sad ne zna kako dalje
___________________________

Hrvatske vlasti nisu pravovremeno ( 2007 – 2017 – ) reagirale na prezaduženost potrošača , pojedinaca i/ ili obitelji.
„NB“ ( 330 000 dugotrajno prezaduženih ( blokiranih ) na cca 1 200 000 zaposlenih) .

ZAŠTITA OSNOVNIH VRIJEDNOSTI

Naime, ratio legis ove odredbe se sastoji isključivo u zaštiti vrijednosti, da nikakve špekulacije, recesije, igrarije sa valutama, tečajevima, velikim oscilacijama, zateznim kamatama kod naplate otvorenih računa itd, ne bi se smjele primjenjivati kod zaključivanja dugoročnih ugovornih odnosa.
Nedopustivo je i predstavlja apsurd da , špekulacije radi, bankari naplaćuju sve veću i veću otplatnu ratu te da dužniku glavnica, unatoč redovne otplate, raste (e.g. franak, blokada..) nigdje na vidiku .
Budući da je bankar stručnjak, da su predstavnici javnih tijela vlasti stručnjaci – on treba postupati u skladu sa pažnjom dobrog stručnjaka čl.10. (2).ZOO( diligentia profesionalis …)

Val globalne ekonomske krize, gašenje i gubitak radnih mjesta, 8 godina recesije potopio je veći broj hrvatskih potrošača pojedinaca i /ili obitelji, koji su već ionako prezaduženi (uglavnom potrošači, mali trgovci, mali i srednji poduzetnici, marginalizirane skupine socijalno ugroženih, samohrani i samozaposleni, kreditno prezaduzeni, nezaposleni, treća dob, obitelji s malom djecom …) i teško su bez podrške i pomoći javnih vlasti mogle na duži rok izdržati zatezne kamate od 18% i više, 8 godina recesije, unisteno selo i prezaduzene OPG-ovce, gašenje malih trgovina, obrta, shark kredite ilegalnih kreditnih zadruga, rast nezaposlenosti itd…

PROMIJENJENE OKOLNOSTI

Naime svijet je nepredvidljiv, krize , recesije , suše poplave , ratovi ,dugotrajni nemiri, građanski sukobi, posljedice migracija itd.( slično kao izvanredni rizici u osiguranju..)..

3.SLAJD
PREZADUZENI, OSIROMAŠENI … komunalije

RJEŠENJA
Struktura duga komunalije
Ovrsni je izvrsni –njime se regulira da se tajkunu, politicaru, kaznenom presudom, dileru drogom, peracu prljavog novca, mafijasu BLOKIRA SVA IMOVINA do dovrsetka pravomoćnog rješenja –tad se osumnjicenom blokirano deblokira ako je proglasen neduznim za TOT iznos ili mu se imovina konfiscira i država dalje odlučuje što s tim ( prodaja, zatvor, namirenje kazne ) opet do TOT roka i nakon toga su slobodni.
Sto Hrvatska radi?

PRIMJER Šemsa iz Zagreba ( 19 godina)- duzna 600 000 kn za vodu!!!! Kriva ovrha.

Primjer TINA iz Sibenika ( omogucite da ljudi koji su vec godinama u blokadi, a nemaju imovine i nemaju dobra primanja, udu u osobni stecaj i odmah ga zatvore i nastave s životom!

MORATORIJ na Ovrsni jer Ovrsnom treba temeljita reforma, zajedno s ostalim vezanim propisima

4.SLAJD
NEOVLAŠTENI VJEROVNIK ( ništetnost kredita, pozajmica, mjenica )

RJEŠENJA
Nakon sto se uvedeni provjera kreditne zaduzenosti duznika – i banke u Hrvatskoj opteretile kreditima i pozajmicima sve sto se moglo zaduziti –jamci, prijatelji, suduznici itd—javlja se novo trziste kredita iz kojih izdvajamo samo 2 najvažnija primjera koji su duboko ostavili tragove u posljedicama prezaudzenosti –ovrhama

Posrednici prljavog novca – iz inozemstva-posrednici su diljem Hrvatske neometano reklamirali ilegalno kreditiranje, a i danas to rade. Krediti s bandera – izvor pranje novaca i zadruge iz austrije

Masa danas ovrsenih- za reguliranje tekucih troskova- olako i naivno ulijece ravno u zamke. Mahom su to tzv shark krediti – kamate su promjenljive, rastu i nemoguce ih je isplatiti

Kako su se posrednici i vjerovnici osigurali?

Hipotekama preko mreže hrvatskih odvjetnika i javnih bilježnika. Duznik bi uslugu plaćao posredniku na ruke, novac se dopremao čudnim kanalima, neki od njih i preko računa banaka. Neovlasteni kreditori su uzeli kombinaciju –kroz rupe losih hrvatskih zakona – nepismenost hrv građana i nezainteresiranost državnih struktura—pa bi uz hipoteku potpisivali i mjenice, čak i maloljetnici iz obitelji ili stariji članovi obitelji –gdje je jasno da umirovljenik ili gimnazijalac nisu kreditno sposobni vratiti mjenicu od 500 ili 50 000 ili čak 500 000 EUR. Javni bilježnik u Hrvatskoj je uredno sve ovjeravao, lak bi vjerovnika – znajuci da nije “banka”- primao u zasebnim prostorijama gdje bi naivnog klijenta zasjenili “strucnoscu” na način d aklijent nije ni posumnjao da je gotov.

Negdje od početka 2010. vecina duznika dospjeva u nemogucnost otplate rata, neke su rate iznosile  tromjesecno i do 10 000 EUR-a pa na rok od 15 godina.

Krecu prve ovrhe, deložacije, izbija polako u javnost informacija da ti vjerovnici nisu legalni – dakle da postoji spirala nade za izlaz iz pakla.
Krecu prve kaznene prijave USKOK-u, policiji, DORH-u

Od 2010. –do danas – temeljem kaznenih prijava Uskok je strpao iz resetaka neke od osumnjicenih za kredite s bandera. Policija, DORH nisu nista napravili po pitanju kaznenih prijava protiv shark kredita iz Austrije.

Cjelokupna je pol. javnost bila upoznata, upoznala sam osobno s problemom Leku- tadasnjeg predsjednika sabora, Grbin-a kao saborski odbor, Karamarka kao mandatara i kompletan HDZ predsjednistvo , Orsata – da istaknem samo neke i godinama nije nista poduzeto.

Do nedavno.
Škibola,  –nasao se u pravo vrijeme na pravom mjestu-Plenkovicu treba svaka ruka u Saboru za izbor Jandrokovica.
Stavlja se zakon na stol kojim bi se proglasili nistetni –krediti s nelegalnim kreditorima iz inozemstva.
No u međuvremenu je sve zapelo jer se ta točka stavlja na 79. mjesto sjednice Sabora sto znaci da ce za vecinu ostecenika gdje su ovrsni vec u tijeku biti prekasno.
Ev. će kasnije traziti odstetu od Republike Hrvatske.
Izglasajte taj zakon odmah.
Osobno iskustvo
5.SLAJD
HIPOTEKARNI KREDITI; PROCJENA
CESIJE ( agencije)

Agencije za utjerivanje dugova su od banaka otkupile 23 milijarde za 5 milijardi kuna!

Ovrsni hipotekarni vjerovnik potražuje iznos koji je znatno manji od hipotekarnog iznosa uknjiženog u Zemljišne knjige, pa se zloupotrebljava institut hipoteke na štetu dužnika.

Možete zamisliti da se duguje na ime kredita 3 posljednje otplatne rate, a hipoteka stoji uknjižena na iznos od 120 rata ( ili 10 godina), pa dužnik nemože podići drugi kredit radi otplate duga(???) i provodi se ovrha koja recimo traje 5 godina( uz z.zateznu kamatu veću od profitne stope u društvu)..

Rješenja o ovrsi se donose po javnom bilježniku i/ili Sudu u mjestu prebivališta ovršenika.
Od ovrhe bi trebala biti izuzeta jedina nekretnina u kojoj vlasnik živi. Takva nekretnina se može založiti samo do iznosa recimo 80postotne tržne vrijednosti i to isključivo za stambeni kredit.

Kolateralna zalaganja jedine nekretnine bi trebala biti nedopuštena.

Za iznose potraživanja ,manje od 10 prosječnih plaća, nedopuštena je ovrha prodajom jedine nekretnine u kojoj živi vlasnik fizička osoba.

Nekretnina se ne može prodati u ovršnom postupku za iznos manji od 80 postotne tržne vrijednosti.( Nema prodaje budzašto, pa da se ne namiri vjerovnik, i nakon toga zahtijeva prodaju pokretnina i druge imovine itd….jer time zarade samo spekulanti )

Pored ostalih izuzeća, osobna primanja koja iznose manje od prosječne plaće bi se mogla opteretiti , samo do iznosa ¼ primanja.

 

RJEŠENJA 6. SLAJD

JAVNI BILJEŽNICI, FINA I BLOKADE
( presude EU suda )
RJEŠENJA
OVRHE PO JAVNIM BILJEŽNICIMA ( 90 posto ovrsnih rješenja je u domeni javnih bilježnika i kao takvi su po EU zakonima pravno upitni)
RH je prebacivanjem ovrsnih postupaka ( Ovrsni zakon RH) na javne bilježnike, sudske savjetnike, odvjetnike, prometnu policiju, lučku kapetaniju itd ugrozila načelo pravne sigurnosti, prava na pošteno suđenje obzirom da duznik nije izričito prihvatio spornu tražbinu, što predstavlja povredu Europska Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda – čl.6 + Članak 1. – Protokol br.1.
Time preko 90 posto ovrsnih rješenja u Hrvatskoj krsi čl. 6 Konvencije.
Europska konvencija o ljudskim pravima, čl.6. predviđa da jedino nadležni sud u dvostupanjskom postupanju donosi rješenja i odluke o pravima građana i pravnih subjekata; ne spominje nikakvo učešće drugih državnih tijela,ili javnih bilježnika.

Pored toga, Protokol br.1, čl.1. jasno navodi i naznačuje te štiti imovinu, dakle širi pojam koji pored vlasništva uključuje e.g potraživanja, dugove, ususfructus, zakupnine, najamnine, otpremnine, honorare, poticaje iz EU fondova, autorska prava, prava industrijskog vlasništva, založna prava itd,

Postupanje javnog bilježnika i drugih tijela ne uključuje koordinaciju među strankama onako kako to čini Sud, već se Ovršno rješenje temelji na pretpostavkama o postojanju duga, kako to jednostrano prikazuje ovrhovoditelj u svojoj nazovi vjerodostojnoj ispravi. Time se u Republici Hrvatskoj ovršenik jednostrano dovodi u inferiorni položaj jer su arbitrarno upotrijebljene ovlasti na štetu slabije strane u postupku, koja se u ovrsnim postupcima ne može suprotstaviti zajedničkom nastupu državne agencije, javnih bilježnika, prometne policije, redarstvene djelatnosti, lučke kapetanije i ostalih


(Presude Europskog suda C- 551/15 i C- 484/15, od 09. ožujka,2017. kojim Sud zaključuje da – „ iako su javni bilježnici u Hrvatskoj ovlašteni sastavljati autentične isprave koje također mogu biti osnova za izdavanje europskog ovršnog naslova ako se odnose na nespornu tražbinu –za rješenja o ovrsi koja ti javni bilježnici izdaju može se po toj osnovi izdati potvrda samo ako se utvrdi da je dužnik izričito prihvatio u njima navedenu tražbinu. „
Sud također navodi da – „poštovanje načela uzajamnog povjerenja među državama članicama u području suradnje u građanskim i trgovačkim stvarima zahtijeva da sudske odluke nacionalnih tijela države članice čije se izvršenje traži u drugoj državi članici moraju biti donesene u sudskom postupku.“
Dakle, kada postupaju u okviru ovlasti koje su im povjerene nacionalnim pravom u ovršnim postupcima na temelju „vjerodostojne isprave“, javni bilježnici u Hrvatskoj ne mogu se smatrati „sudom” u smislu dviju spomenutih uredbi, osobito u slučajevima kad dužnik nije izričito prihvatio u njima navedenu tražbinu.
Obzirom da su građani Republike Hrvatske ujedno i građani EU smatramo da se i na hrvatske građane ima odnositi predmetna presuda; time bi se za 90 % ovrsnih rješenja u RH dužnici trebali obeštetiti, a sporni zakoni promijeniti.
Trajanje ovrhe vremenski treba ograničiti. Ovo tim više što vjerovnici imaju mogućnost promijeniti predmet ovrhe. Kako su iznosi za koje se traži ovrha u pravilu visoki, a redovita primanja dužnika mala ili ona nisu redovita, dužnici su stalno pod sustavom ovrhe s tim da im se ostavlja samo na raspolaganju zaštićeni iznos (ovo pod pretpostavkom da znaju ishoditi ovo, jer, čudno je, nema automatizma.

OBRTNIK I RJEŠENJE

Npr. —Porezna podnese novi prijedlog za ovrhu—koji vec zadire i produzuje rok za ev. zastaru.

Dug je vec uveličan za nove kamate pa je od početnih 50 000 sad vec 350 000, a s novim rjesenjem iznosi 550 000 tisuca. I krece carsija—susjedi vicu Da sam duzan kao ti, ja bih se ubio.

A bivsi obrtnik, samozaposleni – nije vise u Hrvatskoj. Nece zaprimiti rjesenje, nece se ocitovati i BUM krece novih 10 godina kamatarenja i dugovi rastu!
Ali to je izmisljen dug-nije realan

Treba uvesti da po sluzbenoj duznosti AUTOMATSKI Porezna obustavlja ovrhe po poreznom dugu ex obrtnika i naravno sve sto uz to ide—članarine nametnuti prirozi,prorezi, obrtničkoj, gospodarskoj, za sume, za pozar, za papir i ostalih 600 davanja čim je jasno da je proslo 6 godina od kad je taj obrt zatvoren i čovjek više ne zarađuje nista—pa čak ni onaj minimum potreban za prezivljavanje –dakle sve ispod prometa od 200 000 kn na godinu ( prometa-ne profita) treba osloboditi po obveze i ev. staviti pausal ( opet vratiti pausal)

NAPOMENA- Ministru Mariću – omogucite da blokirani opet primaju povrat poreza na ruke; također regres;otpremninu; mnogima to život znači osobito jako siromašnima

7. SLAJD
STUPOVI SRAMA
RJEŠENJA
JAVNO SRAMOĆENJE
Objava osobnih podataka liste dužnika na tzv. stupu srama ( Porezni zakon) osobito kad je riječ o malim, samozaposlenim obrtnicima, poduzetnicima koji su u nemogucnosti da nađu posao sami sebi „otvorili posao, za sebe i ev. člana obitelji te jedva preživljavaju previsoke namete i davanja – jest neustavna, necivilizirana odredba, nedostojna demokracije kojom se ne jamči štovanje i pravna zaštita ,a još manje sigurnost i tajnost osobnih podataka.
Objava služi kao mjera javnog sramoćenja ,koristi se bez privole ispitanika.
Sintagmom „stup srama“ potiče se daljnja nesnošljivost u zajednici, umanjuje dostojanstvo pojedincu i nanosi nenadoknadiva šteta.
I puno govori o mentalitetu zemlje.
8. SLAJD
DOŽIVOTNA KAZNA
KAMATARENJE I DOŽIVOTNA BLOKADA SVIH RAČUNA
PRIJENOS U SLIJEDEĆU GENERACIJU

Primjer Semsa ( od kad je ona imala 9 godina npr.duzna za vodu i dug iznosi 600 000 kn i dalje raste -Grad Zagreb uredno tanka nove kamate)

Primjer Neno i primjer Tina ( povezano uz Zakon o stecaju—-ako Tina vec 5 godina ima blokiran račun; nezaposlena je i nema primanja –i radi samo sezonski—i pokrene osobni bankrot –ZAŠTO bi –kad krene sezona i ona primi prvu plaću morala opet krenuti ovrha????
To je zapravo loše i do Tine ali i do vjerovnika svih ostalih u nizu ——apsurdno i pravno neutemeljeno )

PASIVNE OVRHE
PITANJE- zašto suci nisu odblokiravali prazne račune???

OBJAVA 03. STUDENOGA 2014.
U blokadi je, naime, danas rekordan broj građana – njih 318.592 duguje 28,99 milijardi kuna, no gotovo tri četvrtine blokiranih građana upravo su oni u dugotrajnoj blokadi. Pritom je pretežit broj blokiranih građana iz razdoblja koje pokriva ovo zakonsko rješenje, s time da je primjena navedene odredbe izostala. Sedam godina ipak ona je bila na snazi, sve od 2005. do sredine listopada 2012. zakonodavac je smatrao da vjerovnik na ovaj način ne može vječno u šaci držati dužnika.
Tako su i sam rok za prisilnu naplatu na ovom predmetu ovrhe regulirala čak tri Ovršna zakona (2005., 2008. i 2012.), ali s razlikama u trajanju. Pritom je iz svih odredbi vidljivo da su sudovi trebali obustaviti ovrhe koje se nisu provele po blokiranim računima: po zakonu iz 2005. nakon 6 mjeseci, po zakonu iz 2008. nakon 12 mjeseci, a po zakonu iz 2012. nakon 3 mjeseca. U takozvanim pasivnim ovrhama na ovaj se način dužnik oslobađa starih obveza. Zašto to sudovi nisu tada provodili, teško je reći, kaže, iako se time prouzročila dugotrajna blokada računa građana i pravnih osoba.
RJEŠENJA

9. SLAJD
PRAVNA PISMENOST
FINANCIJSKA SNAGA ZA PRAVNE BITKE
PROBLEM PREZADUZENOSTI

Jeste li znali da je ukupan dug privatnih lica u Hrvatskoj presao ukupan iznos duga hrvatske privrede i dalje raste ( 12/2014.) ?!

Frapantan podatak , nezabilježen u svijetu!

HRVATSKI ZAKONODAVNI OKVIR, REPRESIJE NAD PREZADUŽENIM
Vlast nisu pravovremeno poduzele pravne, socijalne ni političke mjere da bi se kriza prezaduženih pravovremeno sanirala.
Kad su odlučili reagirati, odlučili su 330 000 prezaduženih pojedinaca i obitelji, staviti na stup srama i slomiti modelom prijekog suda! Većinom izmjena Ovrsnih postupaka, od 2010, do danas, ide se na štetu osiromašnih.
Koji je smisao takve mjere, kad ako netko vec nema dovoljno novaca za zivot, prezaduzen je – pa mu dug „država pomaže“ da početni dug potom raste apsolutno, zauvijek i prelazi u slijedeću generaciju?
Time je – odnos države do prezaduženih – kroz Ovrsni zakon u Hrvatskoj postao karikatura naplatnog zakona prisilne provedbe, njime se zapravo potiče rast dugova, potiče apsolutni rast dugova, a ne naplata i smanjenje istog.
Od toga najveću korist imaju samo određene skupine – popularnim nazivom – interesna ovrsna mafija.

„NB“ –Vlast je tek 2016. uvela institut Osobnog bankrota potrošača, kad je kriza prezaduzenih kroz kamaterenje istih već dosegla razine pucanja. Do danas je od 330 000 prezaduzenih pojedinaca i ili obitelji tek nesto manje od 900 pokrenulo zahtjev za osobnim bankrotom, a vjerovnici su prihvatili tek 15 nagodbi???!!
Zasto je to tako?
Zato jer vjerovnik VIŠE zarađuje na zateznim kamatama, taman se nikad i ne naplatio. Toliko su nam nakaradna računovodstvena pravila

Jer i zakon o stečaju opet postupa drakonski do prezaduženih, osnovna mu je namjena tzv. velike ovrhe nad ukupnom imovinom. I što onda? Gdje bi trebala obitelj nezaposlenog prezaduzenog nakon velike ovrhe? U Irsku? Pješke?!

Osiromašene i prezadužene, koji su već i platili za svoj dio odgovornost za prezaduženost se, po mom mišljenju prestrogo kažnjava, neadekvatno strogo , dok se vjerovnike, vlasnike tvrtki, javne bilježnike kao generatore dijela duga, tako i državnu, političku vlast kompletno abolira od odgovornosti.

Milijarde se brišu kroz stečajni zakon ( vlasnicima tvrtki), a siromašnu baku, OPG-ovca, propalog obrtnika,nezaposlene starce ili bolesnika od karcinoma će bez njihovog znanja nabiti na stup srama, blokirati,kamatariti, oteti svu imovinu, izbaciti na ulicu jer (mozda) nisu pred 12 godina platili neki manji dug

Drakonski, bez prava na pošteno suđenje, ovršnim zakonima i doživotnim kamatarenje, kažnjava se propale obrtnike, osiromašene, nezaposlene, prezadužene pojedince i/ili obitelji, blokiraju im se svi računi i imovina, kamatari čak i ako ne zarađuju, ukida se institut zastare, dug raste zauvijek i prelazi u slijedeću generaciju;
npr. za dug od 100 kn ( 10 EUR ) prodaje se imovina na dražbi i socijalno ugrožena nezaposlena obitelj postaje i beskućnik, Hrvatska nema odgovarajući model socijalne zaštite prezaduženih; prisilnom prodajom na dražbi ispodprocjenjene imovine i dalje ste dužni – ukratko- u Hrvatskoj nitko nije siguran – dug se može pojaviti i za 12/ 24/ 60 godina, vjerovnik nije obvezan pozvati duznika na sud, obavijestiti o ovrhi, ni o dražbi, dužnici nemaju adekvatnu pravnu zaštitu i/ili nemaju sredstava da plate odvjetnika i situacija s prezaduženim i prisilnom naplatom dugova se, u Hrvatskoj, otela kontroli.

Republika Hrvatska se do 330 000 prezaduženih pojedinaca i/ili obitelji odnosi puno gore nego da su osumnjičeni za najgori zločin, nemaju pravo na pošteno suđenje ni na zastarjelu ili oproštenu kaznu ni rehabilitaciju po sili zakona.
Jer dovoljno je pogledati kako dug raste po godinama, premda ljudi plaćaju, dug je sve veci ( vidi povijesnu tablicu rasta broja prezaduzenih i iznos duga )
( temeljem Ovrsnog, Poreznog..)

REPUBLIKA HRVATSKA I ODGOVORNOST ZA PREZADUŽENOST

Republika Hrvatska( vlast) ignorira svoj dio odgovornosti za problem.
Pitanje rješenja prezaduženosti potrošača trebalo je, još 2007. godine,
biti pitanje od velike gospodarske i društvene važnosti po Republiku Hrvatsku.

Hrvatska je zanemarila primjeniti Preporuku Vijeća ministara Europske unije :
Rec (2007)8. od 06/20/2007;
Rezoluciju No.1 ( 26. Konferencija EU ministara pravosuđa (2005.Helsinki) te
Preporuku –Rec (2003)17 Vijeća ministara kojom je Vijeće upozorilo države članice na prezaduženost pojedinaca i obitelji.

Tražilo se da države članice hitno pokrenu političke, pravne i praktične mjere da bi se, na vrijeme, riješio problem prezaduženosti potrošača. Vijeće je upozorilo države članice da će prezaduženost pojedinaca i/ili obitelji dovesti do značajnih društvenih i zdravstvenih poremećaja društva. Hrvatska vlast, kao ni Ustavni sud nisu reagirali i sad se plaćaju posljedice. Suci Ustavnog suda propustili su samostalno uputiti pitanje EU sudu pravde, odbili su reagirati na zahtjev Udruge Blokirani i dogodila se povreda zakonitosti, formalno i materijalno.
Republika Hrvatska nema adekvatni model socijalne zaštite osiromašenih i prezaduženih, i stoga je neprihvatljivo što se prezadužene sustavno maltretira i ponižava;

-vlast nije provela mjere sprečavanja dugotrajnih posljedice prezaduženost pojedinca i/ ili obitelji ;
-nema popis ni analizu prezaduženosti;
-nije uključila program financijske pismenosti u nacionalni obrazovni sustav,
-nije osmislila mreže socijalne,financijske,pravne pomoći pojedincima i obiteljima koje su prezaduženi,
-nije osigurala pravnu zaštitu privatnih podataka prezaduženih ni spriječila neodgovornu uporabu privatnih podataka;
-ne poduzima odgovorne mjere da bi se umanjile negativne posljedice prisilne naplate dugova,
ne uvažava jednako temeljna prava dužnika i vjerovnika, ljudsko dostojanstvo.

Republika Hrvatska je bila dužna osigurati jednaka temeljna prava duzniku i vjerovnika, usvojiti dobru praksu rješenja prezaduženosti koja vec postoji u nekim državama članicama, te zaštititi osnovnu imovinu dužnika i to vlasti nisu odradile.
Umjesto dobre prakse Republika Hrvatska Ovrsnim zakonom i pripadajućim zakonima unistava 330 000 prezaduzenih obitelji i/ili pojedinaca, ugrozava temeljno pravo na pošteno suđenje, pravno i socijalno degradira prezadužene, neadekvatno (prestrogo) kaznjava, pravno diskriminira u odnosu na prezadužene pravne subjekte ( lex Agrokor npr.)

OVRHE PO JAVNIM BILJEŽNICIMA ( 90 posto ovrsnih rješenja je u domeni javnih bilježnika i kao takvi su po EU zakonima pravno upitni)
RH je prebacivanjem ovrsnih postupaka ( Ovrsni zakon RH) na javne bilježnike, sudske savjetnike, odvjetnike, prometnu policiju, lučku kapetaniju itd ugrozila načelo pravne sigurnosti, prava na pošteno suđenje obzirom da duznik nije izričito prihvatio spornu tražbinu, što predstavlja povredu Europska Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda – čl.6 + Članak 1. – Protokol br.1.

Time preko 90 posto ovrsnih rješenja u Hrvatskoj krsi čl. 6 Konvencije.
Europska konvencija o ljudskim pravima, čl.6. predviđa da jedino nadležni sud u dvostupanjskom postupanju donosi rješenja i odluke o pravima građana i pravnih subjekata; ne spominje nikakvo učešće drugih državnih tijela,ili javnih bilježnika.

Pored toga, Protokol br.1, čl.1. jasno navodi i naznačuje te štiti imovinu, dakle širi pojam koji pored vlasništva uključuje e.g potraživanja, dugove, ususfructus, zakupnine, najamnine, otpremnine, honorare, poticaje iz EU fondova, autorska prava, prava industrijskog vlasništva, založna prava itd,
Postupanje javnog bilježnika i drugih tijela ne uključuje koordinaciju među strankama onako kako to čini Sud, već se Ovršno rješenje temelji na pretpostavkama o postojanju duga, kako to jednostrano prikazuje ovrhovoditelj u svojoj nazovi vjerodostojnoj ispravi. Time se u Republici Hrvatskoj ovršenik jednostrano dovodi u inferiorni položaj jer su arbitrarno upotrijebljene ovlasti na štetu slabije strane u postupku, koja se u ovrsnim postupcima ne može suprotstaviti zajedničkom nastupu državne agencije, javnih bilježnika, prometne policije, redarstvene djelatnosti, lučke kapetanije i ostalih

Obzirom da su građani Republike Hrvatske ujedno i građani EU smatramo da se i na hrvatske građane ima odnositi predmetna presuda; time bi se za 90 % ovrsnih rješenja u RH dužnici trebali obeštetiti, a sporni zakoni promijeniti.
Trajanje ovrhe vremenski treba ograničiti. Ovo tim više što vjerovnici imaju mogućnost promijeniti predmet ovrhe. Kako su iznosi za koje se traži ovrha u pravilu visoki, a redovita primanja dužnika mala ili ona nisu redovita, dužnici su stalno pod sustavom ovrhe s tim da im se ostavlja samo na raspolaganju zaštićeni iznos (ovo pod pretpostavkom da znaju ishoditi ovo, jer, čudno je, nema automatizma.

UGROŽENO PRAVO NA PRAVNI LIJEK
Republika Hrvatska, u navedenim postupcima izvrsne naplate ograničava pravo na pravni lijek.
Povreda prava na pošteno suđenje
Napadnuta je impostacija instituta žalbe kao općeg pravnog lijeka time što je propisano, da je dopuštena samo kada je to izrijekom predviđeno., odn. da žalba ne odgađa izvrsenje. Sva ovrsna rješenja tako postaju pravomoćna donošenjem čak i kad je tražbina u cjelosti neosnovana što, bez sumnje,produbljuje osjećaj pravne nesigurnosti građana Rešpublike Hrvatske. Ujedno se generira dodatni tsunami opće prezaduženosti stanovništva, smanjenja potrošnje te rasta siromaštva.
Dužnik nakon provedene blokade nema sredstava da vrši protuovrhu, a koja se samo spominje u OZ, a u stvarnosti i ne vrši; već se u praksi vrši tek nakon provedenog parničnog postupka po ovrsi, i kad se po sudu utvrđuju opravdani troškovi javnog bilježnika i odvjetnika, a što kako je praksa pokazala imaju za cilj gomilanje troškova i povećanje ukupnog duga dužnika i protivno načelu o ravnopravnosti stranaka u ZOO RH.
Dovodi do situacija da desetak godina docnije, relevantni sud presudi da osumnjičenik nije bio kriv ali je u međuvremenu izgubio imovinu i izbačen na ulicu.

Povrat imovine nije moguć i ostaje trajna šteta.U nastojanju da se strankama oduzme pravo na žalbu u nekim se slučajevima otišlo tako daleko da se mogu shvatiti kao promišljeno podvaljivanje

Žalba, čak, neovisno o tome što prvostupanjski sud smatra da je utemeljena, ne može spriječiti provedbu ovrhe.

Ugroza instituta žalbe može se odnositi i za ovrhovoditelja, recimo banka može biti osuđena na naknadu štete zato što nešto nije učinila prema rješenju o ovrsi, nema pravo na žalbu. Banka nema pravo na žalbu ni protiv rješenja kojim je odbijen njen zahtjev za naknadu troškova u vezi s provedbom ovrhe.

Ili ima situacija gdje ovršenik ima pravo na žalbu, a ovrhovoditelj nema i obrnuto što opet nije u skladu s komunitarnim pravnim načelima EU.

Nerijetko se događa da nakon druge neuspjele dostave navodnom dužniku, i stavljanja pismena javnog bilježnika na oglasnu ploču suda ili E-oglasnu ploču da se provodi ovrha i dražba nad nedostupnim strankama , radnicima na privremenom radu u inozemstvu, građanima na školovanju ili liječenju u inozemstvu, pomorcima, zrakoplovnim djelatnicima koji nisu ni dobili zakonsku mogućnost da budu o postupku prisilne naplate (dražbe)nad njihovom imovinom upoznati.
Blokirani (ovršeni) hrvatski građani bitno su ograničeni u sposobnosti da učinkovito brane svoja prava i interes pred sudom te da angažiraju zastupnika koji će moći učinkovito braniti njihova prava. Bez stvarnog i stručnog zastupanja, koje si hrvatski građanin ne može priuštiti, jer nije obavješten o pokretanju postupka, jer želba ne odgađa ovrhu i jer mu je sva imovina blokirana, nema gotovo nikakve izglede za uspjeh . Time je povrijeđeno i EU komunitarno pravo na pristup sudu.

Na temelju iste argumentacije o potrebi stvarne, a ne samo puke formalne mogućnosti ostvarenja zajamčenih prava, Europski je sud pravo na pristup sudu tumačio i u kontekstu sposobnosti stranke da angažira zastupnika koji će učinkovito moći braniti njezina prava.

NB
Smatramo da je Hrvatski pravni ovrsni sustav “rješenja prezaduženosti” pogrešan i nastojimo to dokazati pravnim putem obzirom da 3 godine javnog zagovaranja i lobiranja Udruge nije rezultiralo uspjehom. „Odradili smo“ i Ustavni sud koji je nas zahtjev za ocjenom Ustavnosti odbio bez da uđe u meritum ( 3 godine smo čekali na odgovor.)

Vlast u Hrvatskoj u to vrijeme hitnim postupkom ( 2017.) usvaja Lex Todoric, zakon kojim brani ovrhu nad imovinom prezaduzene tvrtke jednog tajkuna koji je sam dužan koliko i 330 000 obitelji.
Neravnopravnost pred zakonom u Hrvatskoj postaje pravilo.Prezaduženi i siromašni nemaju istu razinu pravne i političke zaštite kao bogati i moćni.
Svrha zaštite koju pruža čl. 6. st. 1. Konvencije jest u osiguranju poštenog postupanja, a ne u provjeri ispravnosti ishoda postupka – odluke u konkretnom slučaju.Od slučaja Golder smatra se da bi bilo u neskladu s duhom Konvencije kada bi se državama dopuštalo, da manipulirajući nadležnošću, procesna prava iz čl. 6. zaobilaze stavljajući pojedine predmete u nadležnost tijela na koja se ne bi primjenjivali svi standardi poštenog i javnog suđenja.
Obzirom da su građani Republike Hrvatske ujedno i građani EU smatramo da se I na hrvatske građane ima odnositi predmetna presuda. Svrha zaštite koju pruža čl. 6. st. 1. Konvencije jest u osiguranju poštenog postupanja, a ne u provjeri ispravnosti ishoda postupka – odluke u konkretnom slučaju.

NEMA ZASTARE, UZ KAMATARENJE PO DUGU DUZNIK NEMA SANSU VRATITI DUG
Potrebno je istaknuti da u hrvatskim ovrsnim postupcima prekomjerno trajanje postupaka osim što predstavlja kršenje individualnog ljudskog prava, povlači za sobom dalekosežniju posljedicu narušavanja povjerenja građana u pravosudni sustav. Privatni dug apsolutno raste, uvećan za kamate, pa obzirom na izostanak definicije roka zastare, prelazi u slijedeće generacije što ne uključuje samo nasljednike osnovnog dužnika nego i obitelj jamaca, suvlasnike nekretnina kao i njihove nasljednike.

Zakonodavac traži od dužnika da plati i ono što je nemoguće ostvariti- nemoguće ne obvezuje..), i u konačnici zatezna kamata, koja sadrži uz to i kaznene poene (?!) , iznosi više od naknade štete radi zakašnjenja u plaćanju, a što je ratio legis.
Ovrhovoditelju se na temelju ovršne isprave vjeruje da ima tražbinu i da je legitimiran tražiti ovrhu . Ovrha se može tražiti i 29 godina nakon tih momenata iako se u međuvremenu moglo svašta dogoditi.

Ovršeniku bi trebalo u ovršnom postupku omogućiti da pokuša – na isti način na koji ovrhovoditelj dokazuje postojanje svoje tražbine i legitimacije dokazati da su tražbina ili legitimacija naknadno prestali i obustaviti ovrhu.
Ovršeniku se uopće ne vjeruje. Čak i ako ovršenik javnom ili javno ovjerovljenom ispravom dokazuje da je tražbina prestala, da nema više legitimacije, a ovrhovoditelj se ne suglasi s tim prigovorom, sud će doduše na parnicu uputiti ovrhovoditelja, ali će održati na snazi sva prava koja je ovrhovoditelj stekao na imovini ovršenika.

Ovršenik će stoga, da bi deblokirao svoju imovinu, premda može dokazati da je tražbinu iz ovršne isprave podmirio, morati čekati okončanje parnice na koju je upućen ovrhovoditelj

Dakle, s jedne strane, ovrhovoditelj postojanje svoje tražbine i legitimacije može dokazivati u ovršnom postupku ispravama određene kvalitete, ali ovršenik ne može ispravama iste kvalitete dokazivati da su nakon nastanka ovršene isprave tražbina i legitimacija prestali.

Time je stvorena protuustavna neravnopravnost u tretiranju procesnih subjekata, jer ako jedna stranka nešto smije dokazivati određenim instrumentima istim instrumentima bi to morala moći i druga.

Iz nepoznata razloga sudovi su nekažnjeno izbjegli primjeniti ovršna rješenja koje je godinama bilo na snazi.
Pasivne ovrhe. Ovrha na novčanim sredstvima, ako se provodi po ovršnom rješenju koje je donio sud, po Ovršnom zakonu nije smjelo vječno trajati, nego je sud morao obustaviti. Po sluzbenoj duznosti, bez stranaka. Izostalo.Taj članak Ovrsnog je izbacen iz uporabe. Odradila Vlada Zorana Milanovica.

Ovrha mora se promatrati kao sastavni dio suđenja u smislu članka 6. stavka 1. Konvencije , a razumni rok odnosi i na sam postupak ovrhe, sve do dovršetka ovršnog postupka.
Kad postupak ovrhe traje dulje od deset godina obzirom da dužnik nema sredstava za nanamirenje i ovrha prelazi u slijedeću generaciju to se ne može smatrati razumnim rokom pravičnog suđenja. Naime cilj pravičnog suđenja, to jest ostvarenje prava koje uključuje i pravo na suđenje u razumnom roku, u odnosu na građanskopravne postupke ne postiže samim donošenjem pravomoćne presude, već upravo njenim izvršenjem.
Stoga smatramo da je povrijeđeno i pravo na suđenju u razumnom roku.
RJEŠENJA

Napomena za mene:
SP1 – Privremeni nerevidirani podaci za kreditne institucije na dan 31. ožujka 2017.” Kriza oko Agrokora počela je “nagrizati” hrvatski bankarski sektor Na HNB-ovu webu ta je tablica objavljena 30. svibnja.
Otvore li i tu tablicu, odjednom će saznati što se ovaj čas u hrvatskoj ekonomiji zaista događa. U šestom stupcu, 27. retku, naime, upisana je brojka – 229.432, a ona otkriva da je Zagrebačka banka u prva tri mjeseca ove godine izgubila 230 milijuna kuna. To pak znači da je kriza oko Agrokora počela “nagrizati” hrvatski bankarski sektor i prije nego što je država stavila Agrokor u režim izvanredne uprave.
Tako to počinje. A dalje ide ovako… Nastavi li istim tempom do kraja godine, Zagrebačka banka napravit će gotovo milijardu kuna gubitka. Netko će reći – pa što? Neka i bogati i oholi bankari plate za svoje promašaje u Agrokoru! Ali, u tom slučaju Zagrebačka banka će ove godine i državnom proračunu, javnom i državnom sektoru, učiteljima, doktorima, policajcima, platiti 200 milijuna kuna manje poreza. Toliko će dobiti “poreznog kredita” pa će i dogodine platiti 200 milijuna kuna manje. No to nije sve.
 Uz gubitak od milijardu kuna Zagrebačka će banka morati “stegnuti” kreditiranje i povećati cijene svojih usluga svim ili barem dobrom dijelu svojih klijenata, među kojima prevladavaju poduzeća.
FRAZA:
Od kada je uvrštena i do kada će trajati …
zakonodavna, izvršna, sudbena i ovršna vlast

RJEŠENJA
10. SLAJD
ILI SMO SVI JEDNAKI PRED ZAKONOM ILI NISMO
to je ključno

 

Primjeri
agrokor; predstečajni, stečajni u Sloveniji npr

11. SLAJD

USTAV JE SREDSTVO ZAŠTITE NEMOĆNIH OD MOĆNIKA
( Smerdel, B. – koautor Ustava RH )

12. SLAJD

Ovo je priča o 330 000 obitelji.
Što im je važno?
O čemu razmišljaju? Kako žive?

Banke prodale 23 milijarde kuna potraživanja za pet milijardi kuna
Umjesto da iskoriste mogućnost poreznih olakšica i otpišu teško naplativa potraživanja, banke ih intenzivno prodaju specijaliziranim agencijama za naplatu

Zaba prodala češkom APS-u 3,3 milijarde kuna kredita

Prije desetak dana Zagrebačka banka je prodala 3,34 milijarde kuna teško naplativih kreditnih plasmana češkom APS Holdingu, ne otkrivajući po kojoj cijeni. APS je prethodno već početkom godine otkupio nenaplativa i teško naplativa potraživanja od oko 100 milijuna kuna i od Hrvatske poštanske banke.

HPB nenaplative kredite prodao tvrtkama iz Češke i Norveške

“Hrvatska poštanska banka u 2016. prodala je portfelj nenadoknadivih i djelomično nadoknadivih plasmana koji se odnosi na gospodarske subjekte u bruto iznosu 1,08 milijardi kuna i 580 milijuna kuna potraživanja od građana. Tijekom 2017. godine HPB je realizirala nekoliko prodaja pojedinačnih potraživanja u manjim iznosima. HPB je potraživanja prodala renomiranim međunarodnim investitorima iz Češke i Norveške i prodajom tih plasmana značajno smanjila njihov udjel u svome portfelju”, odgovorila je portalu Direktno Lidija Martinović, direktorica Ureda za korporativne komunikacije Hrvatske poštanske banke.

OTP Banka, koja je nedavno preuzela i Splitsku banku, najavljuje da će ove godine krenuti s prodajom nenaplativih ili djelomično naplativih potraživanja prema građanima.

“Trenutačno ispitujemo tržište. Organizacijama koje se bave otkupom dugova nećemo prepustiti otkup potraživanja stambenih kredita, nego isključivo neosiguranih kredita građana i to tek nakon što OTP banka iscrpi pokušaje reprogramiranja dugova i ako postupci forsirane naplate ne uspiju”, ističe Danijela Omelić, direktorica marketinga i korporativnih komunikacija OTP banke. Ni u OTP banci nisu bili spremni javno iznijeti brojke o kojima se radi.

U Splitskoj banci, također, potvrđuju da u 2017. nastavljaju s prodajom nenaplativih potraživanja stanovništva i pravnih osoba, ali ne otkrivaju o kojem se opsegu radi.

Silvija Bareša, direktorica Ureda uprave i komunikacija, naglašava za Direktno da Splitska banka “zasad iz niza razloga nije koristila mogućnost poreznih olakšica predviđenih uslijed otpisa potraživanja, te dodaje da na njima i dalje treba raditi i dodatno precizirati određene nedorečenosti”

Erste banka jedina krenula s otpisima nenaplativih kredita

Erste banka je nenaplative plasmane najvećim dijelom prodavala tijekom 2015. i 2016., a u 2017. takvih aktivnosti za sada nije bilo, ističe Dario Gabrić, glasnogovornik Erste banke. On ističe da se oko 80 posto takvih plasmana odnosi na korporativni sektor, dok ostatač čine nenaplativi krediti građana.

Erste banka jedina priznaje da je krenula i s otpisom potraživanja, ali ne žele otkriti o kojim se iznosima radi. Glasnogovornik Erste banke ističe tek da manji dio (oko 30 posto) otpisanih potraživanja ulazi u porezno priznati trošak.

U Raiffeisen banci ne žele objaviti podatak o tome koliko su nenaplativih ili djelomično naplativih plasmana prodali u 2017., kao niti jesu li iskoristili mogućnost poreznih olakšica i upustili se u otpis potraživanja prema građanima ili poduzećima.

Šutnja PBZ-a i Sberbanka

O prodaji potraživanja i neotpisu nenaplativih plasmana šute i u Privrednoj i Zagrebačkoj banci te Sberbanku.

U službi za odnose s javnošću Addiko Bank, nekadašnje Hypo Alpe-Adria banke, pak priznaju tek da su također prodajom potraživanja očistili svoj kreditni portfelj, no pozivajući se na poslovnu odluku ne otkrivaju o kojim se iznosima potraživanja, uglavnom prema građanima, radi.

 

BANKA ZNA SVE O TVOM ZIVOTU,A TI O BANCI NE ZNAS NISTA- NE ZNAS CAK NI KOME JE PRODALA TVOJ ZIVOT!

Vlast je prvo- dozvolila bankama da ostvaruju zaradu tako da ——–namame potrosace na razne oblike kreditnog zaduzivanja jos prije HROK-a tako da bi zaposleni dizali minuse,kartice, kredite u visini visestrukoj od primanja;

I banke ubirali profit. Cijela kultura zivota jest utemeljena na tome.
– za one koji kazu pa kako su ljudi rastrosni podsjecam da vide npr brojne od politicara kojima rata kredita u visini osobnog dohotka pa stvarno nije jasno od cega zive nakon sto plate kredit ( mala ironija))
; Vlast im dozvolila da ionako prezaduzeni hrvatski građani naplaćuju najvise kamate puno vise nego u maticnim drzavama; I to su ljudi izdrzali.
-dozvolili bankama zatezne kamate kao kaznu, a ne namirenje troska ( vidjeli smo neki dan onog umirovljenika koji je digao dvaput po 5000 DM,a danas duguje milijun i po kuna i to zadruzi čiji su vlasnici osuđeni za ilegalno poslovanje!)
– vlast je —dozvolila bankama da na drazbama prodaju imovinu za budzasto pa da klijent i dalje bude duzan vise negop je posudio – sad beskucnikd.o.o.
-svasta im dozvolila, dozvolila im da i dalje drze zrtve svicaraca i ilegalnih zadruga u blokadama visestrukim
– da i dalje blokiraju jamce
–svasta je vlast u ime nase drzave dozvolila vjerovnicima i sebi–a nas gazila i ponizavala i uvjeravali nas da smo si posve sami za sve kriviza sve i da nas zato ne treba postovati ni u jednom segmentu nego nas treba na ulkicu izbaciti

-Sad je dozvolila bankama da prodaju nenaplative kredite raznim agencijama za utjerivanje dugova; Pa pitam ako ste njima dozvolili da prodaju kredite za 10 posto vrijednosti—NISTE LI IH MOGLI NAGOVORITI DA PRODAJU TE KREDITE LJUDIMA KOJI U TIM KREDITIMA STANUJU I MRCVARE SEI ZIVOTINJARE????

Zasto ih to niste natjerali? A mogli ste.Lako. Samo da imamo političara kapaciteta državnika–a nemamo.
RJEŠENJA:
Kako im možemo pomoći?
Možemo danas odlučiti da ćemo djelovati zajedno.
Da pomognemo da izađu iz doživotne blokade

13. SLAJD

„Thou mayest“
Dvije Najvažnije riječi na svijetu.
Daju izbor.
Kažu da je put otvoren. Ti možeš.
Oduvijek napadane riječi i nikad uništene jer ..
„Thou mayest“. Ch 24
John Steinbeck, East of Eden

 

Related Posts

Leave a reply