Ustavna tužba Blokiranih protiv Vlade RH, 14.02.2015.

Vlada je prekršila svoje zakonske i moralne ovlasti kad je odlučila javno se poslužiti masom obespravljenih, osiromašenih, iskamatarenih, blokiranih kao kulisom za ciljeve političkog marketinga „velikog oprosta!“

Vlada je iskazala da se građanima služi kao sredstvom jer Vlada zna da, temeljem postojećih zakona, svi građani, pokriveni Klasom A Sporazuma, nisu ni smjeli biti blokirani, a koliko je takvih građana iz Klase B Sporazuma, trebali su presuditi Sud! Vlada zna da, prema postojećim pravnim pravilima i zakonima, svi se procesi započeti po jednom zakonu moraju dovršiti po istom zakonu! S obzirom na to da su, po tada važećim zakonima ( a to su čak 3 Ovršna zakona, 2005., 2008., 2012.) tzv. pasivne ovrhe sudovi trebali obustaviti, onda su se po sili važećih zakona takve ovrhe trebale obustaviti i poništiti, a ne tolerirati kršenje zakona pa nezakonitost sudova pokriti tzv. oprostom. Po Zakonu o sudovima Vlada RH odgovara za štetu koju stranci u postupku nanese sudac, svojim nesavjesnim i nezakonitim radom! Greške vlasti nosi RH. Model kršenja zakonitosti države, osobito kad dolazi od sudova ili Vlade RH je ustavno i demokratski neprihvatljiv.

Vlada RH zna da Sporazum i Odluka jesu , u pravnom smislu, ništa!

Vlada Republike Hrvatske si ne može priuštiti da NIŠTA predstavlja kao NEŠTO!

Narod Republike Hrvatske si ne može priuštiti da tolerira NIŠTA od Vlade s obzirom na to da teška situacija traži ozbiljnost i zakonitost, a ne loš PR.

Ustavna tužba je pri ovakvom modelu vladanja maksimalno konstruktivna, jer se bori za zaštitu osnovnih ustavnih prava i građanskih sloboda, provođenje Ustava, radi o borbi za ustavno pravni-poredak i za socijalnu pravdu, dakle za državu .

Podnositelj Ustavne tužbe: Udruga Blokirani
Datum, 14.02.2015.

Slijedi prijepis teksta Ustavne tužbe:
___________________________________________________

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Trg sv. Marka 4

10000 Zagreb

I. USTAVNA TUŽBA zbog zaštite kontrole zakonitosti pojedinačnih akata tijela koja imaju javne ovlasti, Vlada Republike Hrvatske!

(na temelju članka 62. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (“Narodne novine”, broj 99/99., 29/02., 49/02.-pročišćeni tekst)

SAŽETAK USTAVNE TUŽBE:

Vlada Republike Hrvatske usvojila je na Sjednici Vlade javne akte koji nemaju pravnu osnovu u pozitivnim zakonima RH, čime je prekršila osigurati ustavnu kontrolu zakonitosti.

Ispod navedenim aktivna Vlada Republike Hrvatske nalaže tijelima koja upravljaju trgovačkim društvima i drugim pravnim osobama od strateškog interesa za Republiku Hrvatsku, kao i trgovačkim društvima od posebnog interesa u kojima Republika Hrvatska ima većinski udio, sukladno točki II. Odluke o utvrđivanju popisa trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku (»Narodne novine«, broj 120/2013), te trgovačkim društvima koja je osnovala Republika Hrvatska i javnim ustanovama koje je osnovala Republika Hrvatska, a koji su kao potpisnici Sporazuma u svojstvu Prihvatljivih vjerovnika iz skupine A navedeni u Popisu koji je sastavni dio ove Odluke, da bez odgađanja izvrše aktivnosti iz Sporazuma!

1. “Prijedlog sporazuma o mjerama za ublažavanje financijskih teškoća određenog dijela građana koji su ovršenici u postupcima prisilne naplate tražbina male vrijednosti na novčanim sredstvima“
(u daljnjem tekstu Sporazum)

2. Odluku o posebnim aktivnostima u provedbi Sporazuma o mjerama za ublažavanje financijskih teškoća određenog dijela građana koji su ovršenici u postupcima prisilne naplate tražbina male vrijednosti na novčanim sredstvima (u daljnjem tekstu Odluka)

Vlada Republike Hrvatske ne može u ime građana zahtijevati, nalagati, potpisivati, dogovarati, nuditi ili tražiti ništa osim ako nisu za to zakonski ovlašteni.

U Ustavu Republike Hrvatske nigdje ne piše da Vlada ima pravo, u ime dijela građana, sklapati sporazume s trećim osobama, bez zakonske ovlasti.

Organiziranje građana radi ostvarivanja nekih prava prema trećim osobama obično se naziva nevladin sektor i ne spada u zakonske ovlasti Vlade Republike Hrvatske.

Građanin, kao slobodan pojedinac, a kao i nositelj građanskih prava i sloboda, takvim postupanjem Vlade nema zajamčenu ustavnu i zakonsku zaštitu.

Vlada je prekršila svoje zakonske i moralne ovlasti kad je odlučila javno se poslužiti masom obespravljenih, osiromašenih, iskamatarenih, blokiranih kao kulisom za ciljeve političkog marketinga „velikog oprosta!“

Vlada je iskazala da se građanima služi kao sredstvom jer Vlada zna da, temeljem postojećih zakona, svi građani, pokriveni Klasom A Sporazuma, nisu ni smjeli biti blokirani, a koliko je takvih građana iz Klase B Sporazuma, trebali su presuditi Sud! Vlada zna da, prema postojećim pravnim pravilima i zakonima, svi se procesi započeti po jednom zakonu moraju dovršiti po istom zakonu! S obzirom na to da su, po tada važećim zakonima ( a to su čak 3 Ovršna zakona, 2005., 2008., 2012.) tzv. pasivne ovrhe sudovi trebali obustaviti, onda su se po sili važećih zakona takve ovrhe trebale obustaviti i poništiti, a ne tolerirati kršenje zakona pa nezakonitost sudova pokriti tzv. oprostom. Po Zakonu o sudovima Vlada RH odgovara za štetu koju stranci u postupku nanese sudac, svojim nesavjesnim i nezakonitim radom! Greške vlasti nosi RH. Model kršenja zakonitosti države, osobito kad dolazi od sudova ili Vlade RH je ustavno i demokratski neprihvatljiv.

Vlada RH zna da Sporazum i Odluka jesu , u pravnom smislu, ništa!

Vlada Republike Hrvatske si ne može priuštiti da NIŠTA predstavlja kao NEŠTO!

Narod Republike Hrvatske si ne može priuštiti da tolerira to NIŠTA od Vlade s obzirom na to da teška situacija traži ozbiljnost i zakonitost, a ne loš PR.

Ustavna tužba je pri ovakvom modelu vladanja maksimalno konstruktivna, jer se bori za zaštitu osnovnih ustavnih prava i građanskih sloboda, provođenje Ustava, radi o borbi za ustavno pravni-poredak i za socijalnu pravdu, dakle za državu .

PODNOSITELJ USTAVNE TUŽBE:

Naziv pravne osobe: Udruga Blokirani

Status pravne osobe: udruga

OIB: 56778784293

Sjedište: Hrvatska, Pula,Emova, 16

Zakonski zastupnik: Miriam Kervatin, predsjednica

Potpis i pečat:

—————————————————————–
II. OSPORAVANI AKTI:

Naziv akta, donositelj akta, broj/oznaka akta i datum donošenja:

Naziv akta

1. Sporazum*: „Sporazum o mjerama za ublažavanje financijskih teškoća određenog dijela građana koji su ovršenici u postupcima prisilne naplate tražbina male vrijednosti na novčanim sredstvima“;

2. Odluka : Odluka kojom Vlada nalažu o posebnim aktivnostima u provedbi Sporazuma o mjerama za ublažavanje financijskih teškoća određenog dijela građana koji su ovršenici u postupcima prisilne naplate tražbina male vrijednosti na novčanim sredstvima

Donositelj akta:

1. Vlada Republike Hrvatske

2. Vlada Republike Hrvatske

Broj oznake akta i datum donošenja:

1. Prijedlog sporazuma o mjerama za ublažavanje financijskih teškoća određenog dijela građana koji su ovršenici u postupcima prisilne naplate tražbina male vrijednosti na novčanim sredstvima

KLASA: 022-03/15-04/10, URBROJ: 50301-04/04-15-2

Usvojila Vlada Republike Hrvatske na sjednici održanoj 15. siječnja 2015. Godine (u daljnjem tekstu Sporazum)

2. Odluka o prihvaćanju Prijedloga sporazuma o mjerama za ublažavanje financijskih teškoća određenog dijela građana koji su ovršenici u postupcima prisilne naplate tražbina male vrijednosti na novčanim sredstvima
.

Klasa: 022-03/15-04/25, Urbroj: 50301-05/16-15-3, Zagreb, 29. siječnja 2015.

Usvojila Vlada Republike Hrvatske, na sjednici održanoj 29. siječnja 2015. godine (u daljnjem tekstu Odluka)

Postupak u kojem je donesen osporeni akt i predmet odlučivanja:

1. Sporazum je usvojen na 206.sjednici Vlade Republike Hrvatske, održanoj na dan 15.01.2015.

2. Odluka je usvojena na sjednici Vlade Republike Hrvatske, na sjednici održanoj 29. siječnja 2015. godine

Datum primitka akta:

Narodne novine br. 11/ 215.

Prilog: 2 primjerka osporavanog akta

Drugi pojedinačni akti doneseni u istom predmetu koji se također osporavaju:

Sve pojedinačne akte, sklopljene temeljem predmetnog Sporazuma i predmetne Odluke između Vlade Hrvatske i trećih lica

III. USTAVNO PRAVO KOJE SE SMATRA POVRIJEĐENIM

1. NEUTEMELJENOST U ZAKONU

A. Sporazum i Odluka koje je Vlada RH potpisala (s trećim licima) nisu utemeljeni u zakonima Republike Hrvatske.

Ustav RH jasno kaže da pojedinačni akti državne uprave i tijela koja imaju javne ovlasti moraju biti utemeljeni na zakonu, čime se jamči sudska kontrola zakonitosti pojedinačnih akata upravnih vlasti i tijela koja imaju javne ovlasti.

Ustav RH članak 19.

Pojedinačni akti državne uprave i tijela koja imaju javne ovlasti moraju biti utemeljeni na zakonu. Zajamčuje se sudska kontrola zakonitosti pojedinačnih akata upravnih vlasti i tijela koja imaju javne ovlasti.

B. Vlada RH se potpisivanjem Sporazuma i Odluke sa trećim licima ogriješila o odredbe Ustava o ljudskim pravima i temeljnim slobodama i ne može se opravdati višim nalogom.

Ustav RH Članak 20.

Tko se ogriješi o odredbe Ustava o ljudskim pravima i temeljnim slobodama, osobno je odgovoran i ne može se opravdati višim nalogom.

C. U Ustavu Republike Hrvatske nigdje ne piše da Vlada Republike Hrvatske ima pravo, u ime dijela građana, sklapati sporazume s trećim osobama, bez privole građanina i bez zakonske ovlasti

Ustav ništa ne govori o volji ili pristanku jedinica lokalne samouprave, odnosno načelnika općina i gradonačelnika da bi građani bili jednaki. Ustav RH , čl.14. jednostavno kaže da su svi pred zakonom jednaki.

Posebno je zanimljiv prvi stavak članka 57. Ustava koji kaže: „Slabim, nemoćnima i drugim, zbog nezaposlenosti ili nesposobnosti za rad, nezbrinutim osobama država osigurava pravo na pomoć za podmirenje osnovnih životnih potreba.“

Ako Vlada po Ustavu i zakonima ugroženima osigurava pomoć, onda to nikome pa tako osobito ne gradovima i općinama nije na izbor kako su to Vlada R Hrvatske potpisali Sporazumom.
Greške vlasti se ne smiju ispravljati na račun da trpi pojedinac ( Europski sud za ljudska prava;presuda Trgo, Gashi, Lelas, Božić vs Vlada RH ) Greške vlasti plaća RH. EULJP smatra da greške vlasti trebaju ići u korist pogođenih građana. EULJP primjećuje da se ne smije zaobilaziti odgovornost vlasti za neriješena socijalna pitanja, blokirane socijalne naknade, blokirani bolesni, blokirani obrtnici, blokirani nezaposleni, stari, samohrani roditelji, blokirani na minimalnoj mirovini ili plaći id.)

D. Ustav ništa ne govori o volji ili pristanku jedinica lokalne samouprave, odnosno načelnika općina i gradonačelnika da bi građani bili jednaki.

Ustav RH, čl. 14 jednostavno kaže da su svi pred zakonom jednaki.

E. Članak 112. Ustava kaže : „Vlada Republike Hrvatske:

– predlaže zakone i druge akte Hrvatskom saboru,

– predlaže državni proračun i završni račun,

– provodi zakone i druge odluke Hrvatskoga sabora,

– donosi uredbe za izvršenje zakona,

– vodi vanjsku i unutarnju politiku,

– usmjerava i nadzire rad državne uprave,

– brine o gospodarskom razvitku zemlje,

– usmjerava djelovanje i razvitak javnih službi,

– obavlja druge poslove određene Ustavom i zakonom.“

Ustav nigdje ne kaže da Vlada potpisuje sporazume s nekim pravnim subjektima u ime dijela građana Republike Hrvatske.

IV. ČINJENICE I RAZLOZI NA KOJIMA SE TEMELJI TVRDNJA O POVREDI USTAVNOG PRAVA

Idilična Vlada RH?!

Čitajući medijske objave oko Sporazuma dobiva se dojam idilične vlasti u Hrvatskoj.No svakodnevni događaji govore nam da je praksa drukčija, nažalost. Vlada je osporavane akte donijela bez pravne osnove u pozitivnim zakonima. Vlada pri tom nije koristila pravne mehanizme koje je imala na raspolaganju , već se odlučila na političku odluku. Političku odluku koja je zapravo jedno veliko NIŠTA! To je neoprostivo!

Vlada je arogantno i bahato odlučila zanemariti Zakon o Vladi i Ustav RH i Zakon o sudovima i Ovršni Zakon iz 2005.,2008. I 2012. I besmislenim stilom se nastavila odnositi do gorućeg hrvatskog problema, do života 322 500 blokiranih državljana Hrvatske, siromašnih, iskamatarenih Ovršnim zakonom, obespravljenih, odnoseći se do njih i dalje neodgovorno, površno i bahato , prosipajući neprimjerene izraz poput „oprosta“, gradeći na životima tih nesretnih ljudi svoju lošu PR priču, bez da pokažu ozbiljnu namjeru da strašan problem milijun BLOKIRANIH hrvatskih državljana riješe u okviru zakona i tako zaustave apsolutni rast ukupnog iznosa duga hrvatskih građana koji je već veći od ukupnog iznosa duga hrvatske ekonomije te direktno utječe na konstantu pada BDP-a.

Krajnje vrijeme da Hrvatska Vlada počne poštovati Ustav RH kao i EU Konvencije koje je Vlada RH potpisala i obvezala se štovati, EU Konvencija za zaštitu ljudskih prava i sloboda ( Brighton)
Ovaj Vladin tzv. dobrovoljni Sporazum nije vrijednosno neutralan, on šalje pravnu i ustavnu i međunarodnu poruku i baš zato mora biti utemeljen u Ustavu RH i pozitivnim ovlastima Vlade RH.

Državu RH treba poštovati! Poslovi koje Vlada smije obavljati određeni su Ustavom i Zakonom o Vladi.
Državni pečat nitko ne smije stavljati na dokument čije postojanje nema temelja u Ustavu ili pozitivnim propisima Republike Hrvatske.Ovjeravanje nekog dokumenta ( objava u NN),a čiji sadržaj nije u skladu s ovlastima koje Ustav i Zakon o Vladi daju Vladi, u najmanju ruku je protuustavan i nezakonit čin.

Pravni učinci takve ovjere državnim pečatom su ništavni, ukratko takav dokument je ništa. On ne postoji. Takvo jedno veliko ništa je Sporazum/Odluka o TZV. oprostu dugova kojeg je Vlada potpisala s nepoznatim brojem drugih subjekata i koji je učinila poznatim po cijelom svijetu, hvaleći se kako nijedna druga država nije nikada prije ( a neće ni poslije) osmisliti ništa ovako „genijalno“ Što nam je, nama iz Hrvatske, donijelo novi niz ismijavanja iz medijske, međunarodne zajednice.

Bila bi ovo dobra podloga za komediju kad ne bi bilo činjenice da je Premijer stavio pečat na dokument čiji sadržaj nema nikakve pravne učinke ni posljedice, a nije u skladu s niti jednim postupkom koje Ustav i Zakon o Vladi kao mogućnost daju premijeru i ministrima.

Članak 112. Ustava Republike Hrvatske kaže da Vlada, između ostalog, obavlja poslove koji su određeni Ustavom i Zakonom.

U Zakonu o Vladi spominju se međunarodni sporazumi koji u skladu s člankom 140. Ustava RH moraju biti potvrđeni zakonom. Zakon o Vladi također ne predviđa da Vlada ta područja uređuje sporazumima. Vladi su na raspolaganje Ustavom i Zakonom o Vladi stavljene uredbe i provođenje zakona koje Sabor donosi, a koje Vlada može parlamentu predlagati. Potpisivanje Sporazuma o oprostu dugova u ime građana s vjerovnicima kojima ti isti građani duguju, nije mogućnost koju dopuštaju Ustav i zakoni.

Ustav kaže da Ustavni sud provjerava ustavnost pojedinih akata ili zakona koje Vlada donosi iz svog djelokruga rada. Sporazum s davateljima usluga telekomunikacija ili isporuke energije, komunalnim poduzećima i bankama o oprostu dijela duga građanima, nije nigdje opisan kao akt koji je u djelokrugu rada Vlade Republike Hrvatske!
Nema pravnog lijeka!

Dakle, u slučaju bilo kakvih kasnijih pravnih posljedica koje mogu nastati iz postupanja po ovom sporazumu, bit će nemoguće potražiti pravni lijek.Sve je na dobrovoljnoj osnovi, stalno ponavljaju iz Vlade. Znaju li građani na što sve pristaju dobrovoljno kako bi im bio oprošten dio duga?

Je li Vlada provela javnu raspravu sa zainteresiranim skupinama prije nego je pristupila provođenju svoje namjere. jasno da nije, jer ne može Vlada provesti javnu raspravu o nečemu što ne može propisati u skladu s Ustavom i zakonima. Vlada ne može provesti javnu raspravu o nečemu što formalnopravno ne postoji. O ničemu se ne može provesti javna rasprava. Jer bi rezultat bio NIŠTA! Kao što su to navedeni akti Vlade!

Svaki akt kojeg Vlada donosi mora imati obvezujući karakter. Osobito kad Vlada nalaže, kao u navedenoj odluci.
Ministrica socijalne politike i mladih, Milanka Opačić u nekoliko je navrata izjavila da je Sporazum o oprostu dugova dobrovoljan. Tu činjenicu je uzela i kao uporište za tvrdnju da bi Ustavna tužba protiv tog sporazuma bila nemoguća. Dakle, Vlada nije propisala nikome da mora nekome oprostiti dug. Ako Vlada nije donijela takav akt, Vlada nije uradila ništa. Protiv ničega nije moguće podnijeti Ustavnu tužbu, mišljenja je potpredsjednica Vlade Milanka Opačić.
No Vlada je sporazum usvojila , zatvarajući oko pred činjenicom, da tako krši 3. Ovršna zakona ( 2005.,2008., i 2012.) po kojem su tzv. pasivne ovrhe morale biti obustavljene! Time se oštećenicima otvara pravni put da za tzv. domaće greške vlasti traže naplatu pred EU sudom za ljudska prava!A greške vlasti plaća RH! Dakle, opet građani, oštećenici!

Vlada ili nevladin sektor?!

U ovom slučaju Vlada ipak jest uradila još nešto. ona je građane svoje države dovela u neravnopravan položaj. Vlada je sebi uzela za pravo da zadire u tzv. nevladin sektor i ponaša se kao predstavnik dijela građana, odnosno kao vodstvo udruge građana. I ne samo to. Usporedivši Zakon o oprostu dugova u predstečajnim nagodbama , kada se pravnim subjektima opraštaju dugovi bezuvjetno, bez jamstva u imovini, imamo i temelj za EU tužbu za diskriminaciju ( diskriminacija je različito postupanje u usporedivoj situaciji!)

No da se vratimo na tzv. Sporazum. Postavljajući se tako prema vjerovnicima dijela građana Vlada je u njihovo ime potpisala Sporazum o oprostu dugova koji nema nikakvu zakonsku snagu.
Da je na tome ostalo, Vlada zaista ne bi napravila ništa i Ustavna tužba zaista ne bi bila moguća, jer se protiv ničega ne mogu poduzimati pravne radnje.

Međutim, Vlada je NALOŽILA!

Vlada je naložila tijelima koja upravljaju trgovačkim društvima i drugim pravnim osobama od strateškog interesa za Republiku Hrvatsku, kao i trgovačkim društvima od posebnog interesa u kojima Republika Hrvatska ima većinski udio, sukladno točki II. Odluke o utvrđivanju popisa trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku (»Narodne novine«, broj 120/2013), te trgovačkim društvima koja je osnovala Republika Hrvatska i javnim ustanovama koje je osnovala Republika Hrvatska, a koji su kao potpisnici Sporazuma u svojstvu Prihvatljivih vjerovnika iz skupine A navedeni u Popisu koji je sastavni dio ove Odluke, da bez odgađanja izvrše aktivnosti iz Sporazuma!

Vlada je također, a sukladno ustavnim ovlastima, ali i odredbama Zakona o Vladi osnivač Financijske agencije (Fina). Ta agencija je po naredbi Vlade Republike Hrvatske, a na temelju podataka koje imaju Centri za socijalni rad kojima je opet osnivač Vlada, te na temelju podataka iz Porezne uprave, tijela koje je dio Ministarstva financija, radila izračune na temelju kojih se došlo do brojke koliki broj građana može biti obuhvaćen oprostom duga po kriterijima koje je Vlada dogovorila s dijelom vjerovnika.

Dakle, Vlada je svoja tijela, agencije i druge institucije angažirala u ovom pravnom poslu koji nastaje između vjerovnika i građana. Vlada je njima naložila, dakle nije riječ o dobrovoljstvu!

A ako Vlada nešto nalaže, to mora imati uporište u zakonu!A nema!
Dakle, Vlada krši zakone RH!?

Ova činjenica je dovoljna za tvrdnju o neodrživosti ovog posla kao sporazuma u kojem se Vlada pojavljuje u ulozi predstavnika nevladinog sektora. Ako Porezna uprava, kao dio Ministarstva financija nekome oprašta dug, ona to može raditi samo na temelju zakona ili uredbe. Na temelju neformalnog Sporazuma to se ne može raditi.

Vlada se sad nalazi pred odlukom. Oprost dugova mora biti zakonski formaliziran, čime se širom otvaraju vrata za sljedeću Ustavnu tužbu jer onako kako je to sad postavljeno svi građani nisu ravnopravno obuhvaćeni tom mogućnošću. Ako se to ne dogodi Vlada se mora suočiti s činjenicom da netko oprašta novac bez zakonskog temelja, što je ravno kaznenom djelu oprosta dijela cijene HEP-ove struje za Šibenski TLM, zbog čega je suđeno bivšem premijeru Sanaderu.

Ako iz ove građanske perspektive promatramo navedenu situaciju EU tužba jest neminovna. Kaznena također jer Vlada je prihvatila da sudovi ne moraju postupati po zakonu ( Ovršni zakon iz 2005., 2008. I 2012.)

Vlada sporazumom traži od jedinica lokalne samouprave da krše zakon!

U prilog ovoj tezi ide i odgovor potpredsjednice Vlade, gospođe Opačić koja je odgovarala udruzi gradova na upit o mogućnosti da se oprostom obuhvati i komunalna naknada. Što im je uredbom ( Proračun, 2015.) zabranjeno. Ministrica je odgovorila da Sporazum o oprostu dugova ne može utjecati na Zakon o proračunu.

Iz odgovora gospođe Opačić vidljivo je da je Vlada obročnu otplatu duga za komunalnu naknadu, odnosno otpis tog duga, regulirala Uredbom. Ukratko, jedinice lokalne samouprave ne mogu otpisivati tzv. javna davanja, a što je propisano i Općim poreznim zakonom.

Bez pravne osnove u pozitivnim propisima.

Kad je Ustavni sud odlučivao u tužbi Hrvatskog liječničkog sindikata zbog uvođenja radne obveze Ustavni sud je presudio u korist liječnika i to obrazložio tako što „Vlada osporenu odluku donijela bez pravne osnove u pozitivnim zakonima.

Vlada pri tom nije koristila pravne mehanizme koje je imala na raspolaganju“, stoji u obrazloženju ustavnih sudaca.

Ova presuda se može uzeti kao primjer, odnosno presedan prema kojem se može tumačiti i ova sad situacija.

Vlada je u određenim slučajevima otpisa duga zakonski intervenirala. U ovom sadašnjem slučaju u kojem Vlada potpisuje Sporazum, Vlada nije iskoristila svoje ustavne i zakonske mogućnosti i nije intervenirala prijedlogom zakona ili uredbom. To što je Vlada naredila Poreznoj upravi da bez zakonske podloge oprašta dio duga, stvar je kojom se mora pozabaviti DORH.

Ustavni sud i Kurikulum!
Kad je Ustavni sud srušio Kurikulum zdravstvenog odgoja obrazloženje nije bilo u kršenju nekog konkretnog članka Ustava. Ustavni sudci su jasno rekli da Kurikulum ruše zato što nije obavljena kvalitetna javna rasprava sa zainteresiranim skupinama građana i što nije postupano u skladu s njihovom voljom.

Premijer Milanović je na sjednici Vlade u srijedu 11. veljače 2015. izjavio kako je Vlada potpisala Sporazum o oprostu dugova koji je dobrovoljan jer Vlada ne može nikoga na ništa prisiljavati. To je velika laž i obmana.

Svaki propis koji donosi izvršna vlast I NALOŽI NEŠTO , nekog prisiljava na nešto. Prisila može biti izravna ili posredna.

Vlada nije prisilila suce da rade po zakonu!

Vlada je mogla poštovati pravno načelo pravednosti u sudskim procesima, odnosno u ovršnim postupcima, time bi sve osobe ( nezakonito blokirane –Klasa A Sporazuma) zakonito oslobodila blokade i nezakonitih kamata!

To je načelo pravednosti podrazumijevalo i razumno trajanje roka ovrhe. Do prije godinu dana takve odredbe su bile dio Ovršnog zakona, ali ih se zbog nepoznatog razloga sudovi u Hrvatskoj nisu pridržavali. Nisu po službenoj dužnosti okončavali ovršne postupke koji su trajali dulje od razumnih rokova opisanih u tada važećim verzijama Ovršnog zakona.

Vlada je sad imala dobar instrument u rukama. Mogla je oživiti to načelo pravednosti i jednostavno izmjenom Ovršnog zakona proglasiti ništavnima sve ovrhe i dugove koji nisu riješeni u roku od dvije ili tri godine, ovisno o procjeni i zaključcima provedene javne rasprave među svima zainteresiranima.

Vlada je, dakle, imala u rukama instrumente koji su joj dopušteni Ustavom i Zakonom o Vladi, ali ih nije primijenila.

Vlada se miješa u rad sudova

Vlada se umjesto toga postavila kao posrednik između dužnika i vjerovnika. Po zakonskim propisima takvo izvanparnično posredovanje dopušteno je samo sudovima. Vlada je ovdje grubo narušila ustavnu podjelu i ravnotežu vlasti. Suprotno odredbama ustava Vlada je kao dio izvršne vlasti sebi dopustila postupanje koje je dopušteno samo sudbenoj vlasti.

Iz svega što je navedeno može se zaključiti samo jedno. Sporazum o oprostu dugova nije ništa drugo nego jedan veliki nesporazum bez ikakvog pravnog ili bilo kojeg drugog učinka. Jedini učinak ovog Sporazuma je onaj propagandni u godini u kojoj će biti održani parlamentarni izbori. Stavljati pečat Vlade na protuzakonite i protuustavne dokumente, a radi stranačke promidžbe nije samo neodgovorno, nego je i politički vrlo opasan presedan.

Politički opasan presedan. Sjetimo se Chausheska

Mnogo je pojedinaca koji kad dođu na vlast i pod okriljem vlasti, krše Ustav i Ustavom uspostavljene slobode i prava.

U današnjim vremenima čak i u državama koje imaju stoljetno uspostavljeni demokratski pravni poredak, sve više se čini da politički marketing i korupcija kod vlasti nadjačava uspostavljeni pravni poredak pa podvrgavaju građanska prava i slobode svojim ciljevima ili ciljevima svojih političkih udruženja.

Zato je institucija ustavne tužbe dobrodošla.Ustavni dokumenti sadržavaju aktualna načela naše kulture, naše civilizacije. Ta nam načela valja čuvati.

Vlast i političari nastoje Ustav potiskivati tumačenjem kako se radi o ideologiji, simbolici, lijepim obećanjima koja se ne mogu izravno primijeniti. Nije to ništa novo. Vladajući su uvijek bili skloni podrugivati se “ idealima ljudskih prava i građanskih i političkih sloboda ” koje, eto, nemaju veze za realnim svijetom koji nas okružuje. Zato je nužno potrebno očuvati, motivirati i educirati želju nadzora građanstva nad vladajućima, jer ljudska prava i slobode i vladavina prava oduvijek su bili predmetom takve borbe.

Uzmimo postulat parlamentarne odgovornosti izvršne vlasti kao ustavnog temelja demokratske države. Političke stranke i njihovi financijski interesi čine taj postulat iluzijom koja zavodi privlačnim obećanjima sličnima kao i u slučaju Sporazuma. Takvi se modeli vladanja moraju korigirati. Vladajući moraju podnositi račune i obrazlagati svoje politike i svoje postupke osobito ako krše ustavne temelje demokratske države.

Mi, ispred udruge Blokirani odgovorno vjerujemo da svaka država mora nastojati svojim građanima osigurati zaštitu temeljnih prava i sloboda kao i da bi se za zaštitu ustavnih i svih ostalih prava u Republici Hrvatskoj trebalo brinuti cijelo društvo odnosno svaki pojedinac svojim svakodnevnim djelovanjem. To je zahtjevna zadaća za svakog od nas, ali vrijedna nesmetanog uživanja svih današnjih i budućih sloboda i prava koja nam Ustavom pripadaju.

Građanin Republike Hrvatske kao pojedinac i kao cjelina ne može biti podčinjen volji politike, može biti podčinjen samo ustavnoj, odnosno zakonskoj vlasti, s time da institucije državne vlasti ne mogu od pojedinca zahtijevati nikakvu službu, ne mogu ograničavati njegovu slobodu, ne mogu potpisivati u njegovo ime nikakve sporazume osim ako nisu za to zakonski ovlaštene.

Građanska prava sastavni su dio svih suvremenih pravnih i političkih sustava, a prema odredbama većine njih pojedinac je slobodan građanin i kao takav nositelj građanskih prava.

Građanska prava, sa političkim pravima čine temeljnu okosnicu suvremenih ljudskih prava zaštićenih Ustavom RH kao i međunarodnim pravnim dokumentima .

Za razliku od ljudskih, građanska prava moraju uvijek imati i zajamčenu ustavnu i zakonsku zaštitu.

U Ustavu Republike Hrvatske nigdje ne piše da Vlada Republike Hrvatske ima pravo, u ime dijela građana, sklapati sporazume s trećim osobama, bez privole građanina i bez zakonske ovlasti.

Ustav ništa ne govori o volji ili pristanku jedinica lokalne samouprave, odnosno načelnika općina i gradonačelnika da bi građani bili jednaki. Ustav jednostavno kaže da su svi pred zakonom jednaki.

Posebno je zanimljiv prvi stavak članka 57. Ustava koji kaže: „Slabim, nemoćnima i drugim, zbog nezaposlenosti ili nesposobnosti za rad, nezbrinutim osobama država osigurava pravo na pomoć za podmirenje osnovnih životnih potreba.“ Ako Vlada po Ustavu ugroženima osigurava pomoć, onda to gradovima i općinama nije na izbor. Vlada predloži Saboru zakon, Sabor ga usvoji i problem je riješen, za sve jednako!

„U obavljanju izvršne vlasti Vlada određuje, usmjerava i usklađuje provedbu politika i programa te u tu svrhu predlaže i donosi strategije, daje smjernice, donosi akte te poduzima druge mjere potrebne za uređenje odnosa iz područja svoje nadležnosti.

Vlada predlaže Hrvatskom saboru zakone i druge akte te državni proračun i završni račun, provodi zakone i druge odluke Hrvatskoga sabora, donosi uredbe za izvršenje zakona te za preuzimanje i provedbu pravno obvezujućih akata Europske unije, vodi vanjsku i unutarnju politiku te europske poslove, usmjerava i nadzire rad državne uprave, brine o gospodarskom razvitku zemlje, usmjerava djelovanje i razvitak javnih službi te obavlja druge poslove određene Ustavom i zakonom.“

Niti u Ustavu, a ni u Zakonu ne piše da Vlada u ime dijela građana sklapa nekakve sporazume. U Ustavu i zakonima jasno piše da Vlada provođenjem svoje politike građanima osigurava gospodarski razvitak, radna mjesta i sve druge socijalne dobrobiti.

14.2.2015.Po Zakonu i Ustavu Vlada kreira politiku, na temelju nje stvara zakonski prijedlog i upućuje ga Saboru. Kad to Vlada napravi, onda smo svi zaštićeni. Jer zakoni se moraju poštovati.

Sve drugo su loši marketinški potezi Vlade u izbornoj godini, bez stvarnog učinka na popravljanje socijalne situacije građana Republike Hrvatske.

ZAKLJUČAK:

Odredbom čl. 62. st. 1. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (Nar. nov., br. 49/02

pročitaj tekst – u nastavku teksta: Ustavni zakon), propisano je da svatko može podnijeti Ustavnom sudu ustavnu tužbu ako smatra da mu je pojedinačnim aktom tijela državne vlasti, tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili pravne osobe s javnim ovlastima, kojim je odlučeno o njegovim pravima i obvezama ili o sumnji ili optužbi zbog kažnjivog djela, povrijeđeno ljudsko pravo ili temeljna sloboda, zajamčena Ustavom, odnosno Ustavom zajamčeno pravo na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu.

Slijedom navedenog, molimo Ustavni sud da unutar zahtjeva istaknutog u ustavnoj tužbi, potvrdi da Sporazum i Odluka, koje je Vlada RH usvojila na Sjednici Vlade, nisu utemeljeni u zakonima Republike Hrvatske.

Ustav RH jasno kaže da pojedinačni akti državne uprave i tijela koja imaju javne ovlasti moraju biti utemeljeni na zakonu, čime se jamči sudska kontrola zakonitosti pojedinačnih akata upravnih vlasti i tijela koja imaju javne ovlasti.

S obzirom na to da smo svjesni visoke razine korupcije u Hrvatskoj , ovakvo ponašanje Vlade iskazuje tendenciju opasnog presedana da će se Vlada nastaviti ponašati kao grupa ljudi koji u ime države, potpisuje sporazume s trećim licima po slobodnom izboru

Ljubazno molimo Ustavni sud da pokrene postupak po ustavnoj tužbi , jer se osporavanim pojedinačnim aktom grubo vrijeđaju ustavna prava, a potpuno je razvidno da bi nepokretanjem ustavnosudskog postupka za podnositelja ustavne tužbe , za sve blokirane građane Hrvatske kao i za sve hrvatske državljane mogle nastati teške i nepopravljive posljedice po temelje ustavno pravnog poretka u Republici Hrvatskoj.

3. V. POPIS PRILOŽENIH DOKUMENATA

po 2 primjerka:

1. Prijedlog sporazuma o mjerama za ublažavanje financijskih teškoća određenog dijela građana koji su ovršenici u postupcima prisilne naplate tražbina male vrijednosti na novčanim sredstvima

2. Odluku o posebnim aktivnostima u provedbi Sporazuma o mjerama za
ublažavanje financijskih teškoća određenog dijela građana koji su
ovršenici u postupcima prisilne naplate tražbina male vrijednosti
na novčanim sredstvima

Dopuna:

3. 2x Ustavna tužba
4. tekst uputa za provedbu Sporazuma iz Min soc. skrbi prema čelnicima lokalne samouprave

Potpis i pečat

14.02.2015.

Related Posts

5 comments

ma koji oprost sve će to narod da plati svakom kao sto vec se uzima od teleoiperatera po 8 kn niti sma znam zasto.meni je blokiran vec 4 godine i nemam kriterijum oprosta duga jer dugujem biše banci nego državi a državi dugujem za hrt pristojbu,banci neisplaćenih 20 i kusur rata jer mi firme duguju lovu,ja i netražim da mi se oprosti ali ako je ovo istina da teleoperateri opraštaju dugove onda smo mi svi stkoa koji plaćamo račune.

Postovani,
Prvenstveno zelim cestitati na hrabrosti ljudi koji su osnovali ovu udrugu i njihovim ciljevima.
Protekle dvije godine si pronalayim poslove van republike Hrvatske i u tom vremenskom perijodu sam u hrvatskoj bila moyda svega dva puta. Zato jer sam umjetnik >radim kao profesionalna plesacica i pjevacica(u hotelima i kazalistima diljem europe i azije), u hrvatskoj sam uvijek radila kao honorarac ( HTV, turneje za poznate izvodjace , cak i kazaliste komedija u zagrebu). Stjecajem okolnosti moja majka mi je darovala nasu obiteljsku kucu u kojoj je zivio moj brat sa svojom zenom i djetetom. Kako smo krpali kraj s krajem dok sam ja bila tu svo troje honorarci. A svi znamo kako je kad u hrvatskoj radis honorarno, uplate su nam stizale tipa nakon 3 do 6 mjeseci . npr. kazaliste komedija mi je jos nakon 6 godina duzno za neke predstave koje sam odradila, a potpisani honorarni ugovor je bio iz 1962. jer si je direktor kazalista super sa bandicem pa ce nam honorare isplacivati od donacija grada zagreba… bla bla bla.. neka prica koja je valjda samo na marsu realna. da ne duljim. Zagrebacka gradska plinara je pocela slati na moju kucu racune tj akontacijske rate od 7 000 kuna . na kraju su skupili sve zajedno dugovanja na 30 000 kuna, a da mi nisu plin ocitali i realizirali realno dugovanje. Sada dok sam radila na Malti, brat me nazvao i rekao da su plin iskopcali radi duga od 30 000 kuna. Nakon tjedan dana su vec poslali prijedlog za ovrhu. Danas sam bila u HR Gradskoj plinari gdje mi nisu htjeli dati apsolutno nikakav dokument i potvrdu za nista sto sam ih trazila, isprebacivali su me sa saltera na salter i na kraju sam samo dobila odgovor *mi vam nemozemo nista reci.
Yahtjevala sam da samnom dodje osoba koja ce ocitati plin i da mi napokon kazu relni dug, na sto mi je ovaj nakon izlaska na teren izjavio da je dug od 8 000 kuna. bez izdavanja ikakve potvrde , papira , dokumenta iceg apsolutno, sve je opet ostalo na rijecima.
Ja sam zalbu na ovrhu napisala i poslala.
Trajno zaposlenje nemam, posao sam dobila u grckoj od 1.4. Moram opet otic iz drzave, uplatu place ce mi izvrsavati sada na moj racun u zagrebackoj banzi. Ako mi sjedne ovrha sad na to ja nemogu iz grcke mrdnut. Napokon dobijem posao koji je legalan i ugovor da napokon mogu nesto s zivotom napravit i onda dodjem doma na ovo. Procitala sam apsolutno sve sto ste ovdje izlozili, a ja neznam sto da radim i kako i gdje da odem.
pomozite
Mirela

Leave a reply