UDRUGA BLOKIRANI – upućuje mišljenje, putem E savjetovanja na Nacrt prijedloga za izmjene i dopune OPĆEG POREZNOG ZAKONA



UDRUGA BLOKIRANI – upućuje mišljenje, putem E SAVJETOVANJA na Nacrt prijedloga za izmjene i dopune OPĆEG POREZNOG ZAKONA (NN115/16) (dalje: Prijedlog zakona), koji je otvoren do 06.09. 2018. godine.

UVOD: Udruga Blokirani od 2014. prati problem zaduženosti građana i zaštite njihovih prava te sudjeluje pri javnim raspravama oko prijedloga rješenja.

Globalna ekonomska kretanja, a osobito pojava snažnih financijskih kriza, recesija, divljanje zateznih kamata već ionako insolventnog stanovništva, gašenja radnih mjesta, obrta i malih tvrtki potakla su niz zemalja EU na dubinsko preispitivanje pravnih postupaka s kojima se nastojalo pomoći stanovništvu (a i privredi) da prežive izazove prezaduženosti u vrijeme promijenjenih okolnosti. Ne u Hrvatskoj!


PREDMET:

Pred nama je (još jedna?) reforma hrvatskoga poreznog zakona koja se usporedno odvija s reformama ovršnog prava.

Smatramo da je ovo pravi trenutak da Ministarstvo financija ponudi suvremeno i mudro rješenje za poslovne kategorije, bivših obrtnika, poljoprivrednika, vlasnika samostalnih trgovačkih radnji, koji su neaktivni i u blokadi svih računa i imovine ( duže od šest (6) godina ).

PRIJEDLOG ZA IZMJENE I DOPUNE OPĆEG POREZNOG ZAKONA (NN 115/16.)

U članku 108.
Dodati stavak 1a. koji glasi:

( 1a ) Ako je tijek zastare prekinut iz razloga propisanih stavcima 6. i 7. ovog članka, pravo i obveze poreznog tijela na utvrđivanje porezne obveze i kamata, pravo i obveza poreznog tijela na naplatu poreza, kamata i troškova ovrhe te pravo poreznog obveznika na povrat poreza, kamata i troškova ovrhe zastarijeva za ukupno šest godina u kojima je zastara tekla računajući od dana od kad je zastara počela prvi put teći.
Ovakvom odredbom bi se osigurao apsolutni rok zastare od šest godina u kojima je zastara tekla.

Prekidom zastare radi sudskog postupka ili drugih razloga propisanih zakonom i drugim propisima onemogućilo bi se da zastara po drugi, treći ili x-ti put počinje ponovno po prvi put teći.

Primjerice, ako je zastara do pokretanja sudskog postupka tekla 4 godine, sudski spor je trajao 2 godine, nakon toga zastara bi nastavno tekla od dana od kada je prekinuta, te dvije godine nakon toga bilo bi ispunjeno ukupno 6 godina u kojima je zastara tekla.

Ili, u navedenom primjeru, zastara bi nastupila nakon 8 godina, umjesto nakon 12 godina ako bi se nakon okončanja sudskog spora zastara počela ispočetka računati.

Dodati stavak 9. koji glasi:

(9) Pravo na povrat uplate ima i obveznik koji podmiri dug za koji je porezno tijelo odredilo založno pravo ili hipoteku kao mjeru osiguranja, ako je do dana upisa te mjere u javnu knjigu za dug ili dio duga nastupila zastara.

Dodati stavak 10. koji glasi:
( 10 ) Pravo na povrat uplate iz stavka 8. i 9. ne zastarijeva.
Ovime bi se osiguralo pravo poreznim obveznicima na povrat svega što su uplatili za dug za koji je nastupila zastara, jer nastupom zastare porezno tijelo gubi pravo naplate i svaki primitak takve uplate nije zakonit.

U članku 109.
Iza stavka 10. dodati stavke 11. i 12. koji glase:

(11) Porezna tijela će u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona, u posebnom postupku utvrditi slučajeve u kojima je u javnu knjigu do 31. 12. 2016. godine upisana mjera osiguranja kao založno pravo ili hipoteka s iznosom duga za koji je do dana takvoga upisa nastupila zastara prava na naplatu te otpisati zastarjeli iznos duga.

Ovom dopunom bi se obvezala porezna tijela na provedbu upute Ministarstva financija Klasa: 410-01/17-01/2408, Urbroj: 513-07-21-06/17-06 od 07. 11. 2017. godine prema kojoj porezni obveznik ima pravo na otpis zastarjelog duga s time da bi se postupak proveo po službenoj dužnosti umjesto podnošenja pojedinačnih zahtjeva.

Naime, dosta obveznika niti je znalo niti sada zna za to pravo pa bi se provedbom postupka po službenoj dužnosti na isti način obuhvatili svi slučajevi.
Osim toga, da su porezna tijela striktno postupala u skladu s člankom 6. OPZ-a do navedenih propusta ne bi došlo.

Predloženi postupak odnosi se na slučajeve do 31. 12. 2016. godine zato što je stupanjem na snagu novog OPZ-a od 01. 01. 2017. godine, propisana obveza poreznih tijela kako prvostupanjskih tako i drugostupanjskih da prilikom donošenja poreznih akata moraju voditi računa o nastupu zastare, pa se podrazumijeva da to tako i čine.

(12) Ako porezno tijelo nakon svih poduzetih radnji usmjerenih na naplatu, porezni dug ne naplati niti nakon 12 godina od dana upisa hipoteke ili založnog prava, dug se otpisuje kao nenaplativ.
Ovo zato što je doista besmisleno da se u nedogled obračunavaju kamate i da dug nikad ne prestaje samo zato što porezno tijelo nije naplatilo svoju tražbinu iz osigurane imovine.

Stavak 11. postaje stavak 13.

U članku 128.
Stavak 1. mijenja se i glasi:
(1) Ako porezni obveznik duguje poreze, kamate i troškove ovrhe iz uplaćenog iznosa, najprije se naplaćuju troškovi ovrhe i glavnica poreznog duga, a nakon toga kamate iste vrste poreza. Isto pravilo se primjenjuje i kada porezni obveznik ima pravo na povrat poreza.

Stavak 2. mijenja se i glasi:
(2) Ako porezni obveznik ima pravo na povrat poreza i kamate, iz isplaćenog iznosa prvo se namiruje porez, a nakon toga kamate.
Predložene izmjene odnose se na redoslijed knjiženja primljenih uplata tako da se prednost daje pokriću troškova ovrhe i glavnice, a tek onda kamata.
Navedenom promjenom omogućilo bi se obveznicima lakše podmirenje duga i ostvarila bi se efikasnija naplata osnovnog duga, na što, uostalom, već duže vrijeme ukazuje u Udruga blokirani kao i veći broj ekonomskih i pravnih stručnjaka. Uostalom, takvu mjeru je u predizbornoj kampanji najavio i sadašnji ministar Tomislav Čorić.
To je ujedno i jedna od prilika za brži izlaz iz dužničkog ropstva.

U članku 147.
U stavak 1. dodati točku 7. koja glasi:
7. ako nastupi porezna zastara.

Predložena dopuna se odnosi na obvezu prestanka provođenja ovrhe na novčanim sredstvima u trenutku kad nastupi zastara, neovisno o tome koliki je iznos duga podmiren kroz ovrhu. Jer, nastupom zastare gasi se pravo države, na naplatu duga koji zapravo više ne postoji.

KOMENTAR:

Podsjećamo da je Udruga Blokirani, početkom godine, odaslala ministru Mariću vezano uz otpis dugova obrtnicima koji su davno zatvorili svoj obrt. ( dopis slijedi u komentaru)

Smatramo da je vrijeme unutar koncepta novih izmjena Općeg poreznog zakona savršen trenutak da se problemu ex obrtnika pristupi sustavno i konačno riješi i njihova agonija.


KOMENTAR:

Prijedlog otpisa dugova za poslovne kategorije, bivših obrtnika, poljoprivrednika, vlasnika samostalnih trgovačkih radnji, neaktivni i u blokadi svih računa i imovine ( duže od šest (6) godina).

– čl. 51. Ustav-a RH., -“Svatko je dužan sudjelovati u podmirenju javnih troškova, u skladu sa svojim gospodarskim mogućnostima. Porezni se sustav temelji na načelima jednakosti i pravednosti.” i

– čl. 56. Ustav-a RH., – “Svaki zaposleni ima pravo na zaradu kojom može osigurati sebi i obitelji slobodan i dostojan život “
te zahtijevamo od Porezne uprave da se pred Ustavom i zakonima RH izjednače građani RH, i poduzetnici obrtnici i poduzetnici vlasnici tvrtki, kad je riječ o otpisu dugova uzrokovanih stečajem i gašenjem poduzetničke inicijative

Čl. 1. PRIJEDLOG RJEŠENJA:

IZJEDNAČITI U PRAVIMA ( ili ćemo morati prihvatiti da u Hrvatskoj nisu svi jednaki pred zakonom)

(1) u ime 95 000 blokiranih kućanstava I/ ili pojedinaca bivših obrtnika i/ili poljoprivrednika čiji su obrti ugašeni, a računi i/ ili imovina u kompletnoj i neprekinutoj blokadi od najmanje (6) šest, i više od (10) deset godina.

(2) – da se u pravu na otpis dugova izjednače bivši vlasnici obrta, OPG-ova, samostalnih trgovačkih radnji, u kontekstu neaktivna i blokirana poslovna djelatnost izazvano “lokotom” na vrata obrta, s pravom vlasnika tvrtki u stečaju.

(3) – gašenje objave “stupa srama” ( općenito za sve)

(4) – otpis po službenoj dužnosti jer , nakon 6 godina, većinom je riječ o fiktivnim dugovima koje je država zbrajala i multiplicirala statističkim metodama.

(5) – otpis založnog prava za kompletan iznos veći od osnovne glavnice duga uz reprogram osnovne glavnice.
-Obvezniku, ponuditi reprogram osnovne glavnice, u skladu s čl. 51. Ustav-a RH., -“Svatko je dužan sudjelovati u podmirenju javnih troškova, u skladu sa svojim gospodarskim mogućnostima. Porezni se sustav temelji na načelima jednakosti i pravednosti “, u skladu s gospodarskim mogućnostima obveznika, i na rok ne duži od 6 godina.

Blokirani obrtnici su za poslovni pothvat odgovarali imovinom, (8) osam godina recesije, danas u opasnosti od gubitka cjelokupne imovine u riziku da padnu na teret društva, jer bez osiguranja, blokirani, nezaposleni i u poodmakloj dobi života. Razumnije jest a i jeftinije ponuditi razuman pristup sveobuhvatnom rješenju.

Čl.2. PREDVIĐENO VRIJEME I NAČIN:
(1) Otpis će provest porezna tijela po službenoj dužnosti, abecednim redom subjekata, do kraja 2018. godine

čl.3 KRITERIJ OTPISA :

ANTIDISKRIMINACIJSKA POLITIKA, ZAŠTITA OSOBNIH PODATAKA, PROTIV NOVE RAZINE SIROMAŠTVA

(1) Vlada RH, “Strategija borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti u Hrvatskoj (2014. -2020.)” te antidiskriminacijska politika ( općenito).

(2) Republika Hrvatska kao i Europska unija nizom svojih politika i inicijativa promiču jednakost i zabranu diskriminacije u područjima korištenja povlastica za dijelove stanovništva ili grupa u zemljama članicama.

(3) rehabilitirati likvidnost poduzetnika bivših obrtnika

(4) Javna objava osobnih podataka tzv. stup srama jest i neuspješna no i iznimno necivilizirana odredba, kojom se ne jamči štovanje i pravna zaštita, a još manje sigurnost i tajnost osobnih podataka.

Objava služi kao mjera javnog sramoćenja, koristi se bez privole ispitanika i ne služi promicanju javnog, većeg dobra. Sintagmom „stup srama“ potiče se nesnošljivost, umanjuje dostojanstvo te pojedincu nanosi nenadoknadiva šteta.

čl. 4 PRAVNI, GOSPODARSKI, SOCIJALNI I POLITIČKA OSNOVA ZA PRIJEDLOG OTPISA:
(1) USTAV RH
Članak 51.
Svatko je dužan sudjelovati u podmirenju javnih troškova, u skladu sa svojim gospodarskim mogućnostima. Porezni se sustav temelji na načelima jednakosti i pravednosti.
Članak 56.
Svaki zaposleni ima pravo na zaradu kojom može osigurati sebi i obitelji slobodan i dostojan život.
Članak 49.
Poduzetnička i tržišna sloboda temelj su gospodarskog ustroja Republike Hrvatske. Država osigurava svim poduzetnicima jednak pravni položaj na tržištu.
Država potiče gospodarski napredak i socijalno blagostanje građana i brine za gospodarski razvitak svih svojih krajeva. Prava stečena ulaganjem kapitala ne mogu se umanjiti zakonom niti drugim pravnim aktom.

Članak 35.
Svakome se jamči štovanje i pravna zaštita njegova osobnog i obiteljskog života, dostojanstva, ugleda i časti.
( 2) -Strategija borbe protiv siromaštva..(…)…u Hrvatskoj ( 2014.-2020.) -dokument Vlade RH -bazira se na osiguravanju uvjeta za ostvarenje tri glavna prioriteta:
– borba protiv siromaštva i socijalne isključenosti;
– smanjenje nejednakosti u društvu; sprječavanje nastanka novih kategorija siromašnih, kao i smanjenja broja siromašnih i socijalno isključenih osoba;
– uspostava koordiniranog sustava potpore skupinama u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti.
– pritom je potrebno ponovo istaknuti da je antidiskriminacijska politika osnovni polazni princip u ostvarenju navedenih ciljeva.

(3) OTPIS
(3.1) Otpisom duga navedenim kategorijama, sasvim bi sigurno bio uspostavljen funkcionalni poredak uspostave koordiniranog sustava potpore skupinama u riziku od siromaštva utemeljen i do poštivanja osnovnih načela antidiskriminacijskih politika.
(4 ) Podsjećamo na aktualne elemente pravne diskriminacije po pitanju otpisa dugova:
(4.1) Slavko Linić na funkciji bivšeg ministra financija RH, početkom kolovoza 2013., samo u jednom danu trajno blokirao čak 75 000 tisuća samozaposlenih obrtnika, OPG-ova, samostalnih trgovačkih radnji odn. malih tvrtki od kojih je većina i danas ( dužno) blokirano, i njihov dug višestruko povećan, i dalje raste , i do 6 decimala iznad glavnice, premda su obrti godinama ugašeni ( više ne privređuju.)
Ta je grupa, predstavljena javnosti, kao grupa za odstrel s kojom će se postići smanjenje privatnog duga te da će njihovi računi ostati u blokadi dok se dug ne podmiri.

Nažalost, po podacima vidimo da dug , ne da je smanjen nego je sve veći i ozbiljno ugrožava solventnost kompletne zajednice.
(4.2) u Hrvatskoj je zakonodavac, samo do 2012. izbrisao iz sudskog registra čak do 50 000 privatnih tvrtki čiji je dug u cijelosti brisan jer da je nelikvidnost iznosila preko 43 milijarde duga ( izbrisano) s ciljem da nelikvidnost smanji na 10 milijardi kuna što je trebalo biti prihvatljiv iznos za hrvatsko gospodarstvo!
No taj cilj ni do 2018. nije postignut.

Država nastavlja brisati tvrtke ( dugove) , a obrtnike nastavlja blokirati i dopisivati fiktivne, statističke dugove. Porezna uprava pokreće brojne stečajeve tvrtkama po skraćenom postupku, a ozbiljno se bilo ubrzalo po pitanju predstečajnih nagodbi s kojim se izbrisan najveći iznos dugova tvrtki bez koristi po Proračun.
Dugovima obrtnika nije se pristupilo, držimo, na jednak način.
(4.3) Dugove, u poduzetništvu bilo to obrt, OPG, samostalna radnja ili tvrtka, starije od tri godine ne treba ni zvati nelikvidnošću nego ih zaboraviti. Ne treba ni zanemariti da se u nelikvidnost isti dug zbraja po nekoliko puta jer je evidentiran u više pravnih osoba.

čl. 5. ZAKLJUČAK PRIJEDLOGA UDRUGE BLOKIRANI
(5.1) otpis dugova, zateznih kamata, komorskih i ostalih doprinosa, založnih prava koje obveznik ima po osnovi ex obrta, samostalnih trgovačkih radnji, OPG-ova koji su poslovnu djelatnost zatvorili prije 6 godina ili duže
(5.2) Pravo na otpis ima i obveznik koji porezni dug otplaćuje u vidu reprograma sukladno odredbama Zakona o naplati poreznog duga fizičkih osoba.
(5.3) Otpis zastarjelog duga provest će porezna tijela po službenoj dužnosti i to do kraja 2018. godine.

TEMELJEM
Članak 20. Ustava RH
“Tko se ogriješi o odredbe Ustava o ljudskim pravima i temeljnim slobodama, osobno je odgovoran i ne može se pravdati višim nalogom.“

Čl.35. Ustava RH
Svakom se jamči štovanje i pravna zaštita njegovog osobnog i obiteljskog života, dostojanstva, ugleda i časti.
Članak 46.Ustava RH
“Svatko ima pravo slati predstavke i pritužbe, davati prijedloge državnim i drugim javnim tijelima i dobiti na njih odgovor.“

JER

Teško se može očekivati da se, ionako obezvrijeđeni i osiromašeni stanovnici Hrvatske , bivši obrtnici, osjećaju zaštićenima i pravno bore u ovom sustavu ovrha gdje su im svi računi blokirani i sva imovina pod ovrhom, premda im je obrt zatvoren još pred 6 godina ili čak ranije, dok se u istoj državi brišu milijarde vlasnicima tvrtki u stečaju

Građani nemaju pravnu pismenost, a niti financijsku snagu za bitke protiv raznih oblika diskriminacije i Ministarstvo financija RH , mora biti toga svjesno, i preuzeti odgovornost.

Poštivanje Ustava preduvjet je da se na dostojanstveni organiziran način realizira svrhovit život u Hrvatskoj za sve stanovnike, jednako uz posebnu važnost i smisao u zaštiti i promoviranju Ustavnog reda i pravednosti.

U svakom pravnom postupku se građani trebaju i moraju pozivati na Ustav, jer se Ustavnim odredbama, zakonu najvišeg pravnog reda, u bilo kojem upravnom ili sudskom procesu ne može suprotstavljati zakonima pravilnicima ili bilo kojem drugom obliku pravnih propisa nižeg pravnog reda.

U očekivanju pozitivnog rješenja.
S poštovanjem, Udruga Blokirani

Related Posts

2 comments

Rok za utvrdivanje bilo kakve eventualne obveze mora biti 3 god i tko se ogrijesi od to pravo pojedinca obrtnika i ipak ga zaduzi da bude u prekrsaju i zato odgovara . Obrt mi zatvoren 2004/03 a 2015 mi MIO salje zaduzenje( 12.000) i porezna me zaduzi 50.000 kn sa 1.1.2016 i kamate retroaktivno , tvrdeci da je to novi dug tako da mogu cekat zastaru 6 god. Jos mi gospoda Medić u Dubravi u poreznoj kaze eto imate srece samo 6 god + nove kte ! Dakle sjetili su se nakon 12 god ( izmislili doslovno) pa sad jos +6 – 18 godina ??????- prestrasno nesto

Sastavite žalbu , i pozovite se na zastaru, na “promjenjene okolnosti ” iz čl.369.-372.ZOO,a koje traju još i dan danas , te da je prema čl.51.Ustava RH protustavno tražiti od građanina doprinos za opće potrebe veći nego što on dohodak /odnosno dobit može ostvariti, a sve imajući u vidu da je e.g. zakonska zatezna kamata veća od prosječne profitne stope u zemlji!! … a ” nemoguće ne obvezuje”.
Porezi i prirezi (glomazna administracija, 22 županije navodno 429 općina ….po načelu : dividet et impera…) te visoke kamate (ugovorna, zatezna) su glavni čimbenici nazadovanja našeg društva.

Leave a reply