Tko su utjerivači dugova i kako operiraju u Hrvatskoj!

1/ 10 Tko su utjerivači dugova i kako operiraju u Hrvatskoj?


U posljednje četiri godine prezaduženi građani i tvrtke sve su češće suočeni s mogućnošću da banke njihove dugove prodaju trećim pravnim osobama ( d.o.o.), a da oni o tome ne moraju biti informirani.

Štoviše, prema službenim podacima HNB-a, kupoprodaja tzv. loših kreditnih plasmana u praksi je sve češća pojava.

Pritom “banke” iz riskantnih poslova izlaze neoštećene, zarađuju extra profit, zaštićene posve, kao da nitko za svjetsku krizu, za recesiju i za preskupe usluge, kamate, kredite … ne snosi nikakvu odgovornost osim nepismenih, ružnih i zlih dužnika “koji su se pokrivali s predugom dekicom”.
I koji su prepoštene, skromne i dobre bankare i presavjesno, pametne političare puškom tjerali da im predaju skupe kredite za bolji život, ususret svjetskoj ekonomskoj krizi ( ironija).

 


2/ 10 Agencije su nekreditne institucije


Kreditne institucije tako masovno prodaju svoje ‘dužnike’ tvrtkama i fondovima, nekreditnim institucijama čija je djelatnost otkup tražbina, uz popust gdje loši krediti navodno postižu prosječnu cijenu od oko 10 posto tražbine. Dok agencije od dužnika potražuju 110% i plus kamate, a ako dužnik nema dovoljno za život onda ga sustavno i na sitno lihvare i zlostavljaju doživotno.

Početkom krize podsjetimo na slučaj Hypo banke čiji su loši plasmani prešli na povezane tvrtke H-Abduco i Hetu, što nam ukazuje na moguću povezanost ključnih ljudi banaka i agencija.  U posljednje dvije godine raste udio i značaj transakcija između kreditno nepovezanih osoba, što je znak da tržište dugom silno raste zbog interesa kupaca, i na štetu treće strane.


3/ 10 Dug se preprodaje uz popust od 80 posto

Prema podacima HNB-a, tijekom 2015. i 2016. banke su djelomično naplaćene te nenaplative dugove prodale uz popust od čak 73 posto, a ta je razlika prostor u kojem na takvim rizičnim transakcijama zarađuju agencije, banke čiste svoje bilance, a građani i tvrtke uništavaju.

 



4/10 Postoji li tržišna ekonomija u Hrvatskoj?

Podaci poput ovih u stvari nas nanovo podsjećaju da Hrvatska uopće nema ni ekonomsku budućnost, ni tržišnu ekonomiju ni pravnu državu ni ozbiljnog političara ni ozbiljnu društvenu kritiku.

Dokazi za to su javna retorika, prepuna šupljih fraza “dug se mora vratiti”, “pozitivna nula”, “doživotne blokade”, “kontroverzni tajkuni biznismeni”,  “Agrokor i borba za spas radnih mjesta”, “pokretanje privrede”, “trebali bi”, itd, a sada su i tzv. “loši krediti”.

U državama s tržišnom ekonomijom i socijalnom državom i pravnom tekovinom postoji podjela na :
bad loans (oni kod kojih više nema nade da će biti otplaćeni) te
non-performing loans kod kojih postoje problemi s otplatama, ali nisu otpisani.

I nijedna država s tržišnom ekonomijom i obrazovanim političarima, a koja drži do svog imena, nije zbog toga uništila privredu i građanstvo kao što to radi Hrvatska!

PRIMJER ITALIJA

U Italiji su tako npr. banke nagomilale oko 200 milijardi loših kredita (bad loans) dok ih ukupno u klasifikaciji non performing ukupno ima 350 milijardi. U toj statistici visoko rangiraju UniCredit i Banca Intesa koje, kako znamo, drže više od 50% bankarske aktive u Hrvatskoj.
Italija je o svom unutrašnjem problemu postigla sporazum i krenuli su dalje, nitko nije blokirao 6 milijuna Talijana.
Pitamo se što će se desiti s depozitima u hrvatskim bankama koji su u vlasništvu Banke Intese i Uni Credita ako Italija izađe iz eurozone t.j. napusti euro. Tko će zaštititi naše građane? Nitko!

 

5/10 Postoji li regulacija poslovanja agencija i dužnika?

Ne postoji.
Prema HNB-u, kupoprodaja potraživanja, kredita, plasmana (dobrih i loših) od strane kreditnih institucija i prijenos na stjecatelja regulirani su člankom 150. Zakona o kreditnim institucijama i Odlukom o kupoprodaji plasmana kreditnih institucija te je svaka prodaja plasmana koja poštuje zahtjeve iz te odluke sukladna regulativi, a banke mogu prodavati svoje plasmane i sudionicima na tržištu koji nisu kreditne institucije.

Uvjeti određeni tim propisima, napominju iz HNB-a, osiguravaju da kreditna institucija prodajom plasmana ne narušava zaštitu potrošača (?), čiji su plasmani predmet prodaje, ne izbjegava primjenu bonitetnih ograničenja, te ne prikazuje prihode koje nije ostvarila.

Osim toga, svrha je propisanih uvjeta osigurati da kupac prodane plasmane plati (banci) u razumnom roku (60 dana od sklapanja ugovora o kupoprodaji), pri čemu prodavatelj ne smije izravno ni neizravno financirati prodaju, te da banka prodane plasmane ne vraća ponovo u svoju bilancu, osim uz dopuštenje HNB-a.

Također, navedenim je propisima određeno da je banka za prodaju značajnijih iznosa kredita (kumulativni iznos za razdoblje od proteklih 12 mjeseci jednak je ili veći od 10% priznatoga kapitala, a za velike kreditne institucije, iznos veći od 300 milijuna kuna) dužna zatražiti mišljenje o ispunjavanju propisanih uvjeta, što je u svim dosadašnjim slučajevima takve prodaje plasmana i učinjeno.

Kad je riječ o dužnicima, iz HNB-a tvrde da se njihova pozicija pravno ne mijenja, ali raste neizvjesnost, upozorava Udruga Blokirani jer novi vjerovnik postaje gospodar ovrha i hipoteka na imovini.

Prodaja potraživanja je moguća i bez dužnikova pristanka, osigurao je zakonodavac.

Prema tome, potraživanje od banke načelno može kupiti bilo koja tvrtka i tada zapravo kreditni plasman izlazi iz nadzora HNB-a.

Jel’ to bilo dobro promišljeno rješenje teško je reći, ali je znakovito da tako prevelik volumen kreditnih plasmana koji je preko banaka iniciran, izlazi iz kontrole HNB-a i ulazi u pravno neosigurane vode, čime su upravo najslabiji građani u lancu ostavljeni na cjedilu.

Prodavatelj potraživanja dužan je dužnika obavijestiti o toj prodaji, nalaže zakonodavac, no nema sankcija ako se dužnika ne obavijesti, i tako je građanin dužnik  (još jednom) postao bofl roba (i posljedično rob)...

6/10 KOMUNIKACIJA S DUŽNIKOM


Agencije, novi trgovac dugom
(s obzirom na to da je zakonodavac propustio regulirati komunikaciju s potrošačem), neometano krši pristojne osnove dobre komunikacije s “klijentom”,
agenti call centara se potiču da sustavno maltretiraju ljude čiji su “dug” otkupili s ciljem zarade, neprikladni niz poziva telefonom u svako doba dana s ciljem psihološki slomiti, ucjene starijih osoba koje i ne znaju s kime razgovaraju ni zašto, sustavno ogovaranje po “selu” i kod susjeda, što daje sliku kolektivnog mentaliteta neometanog, sustavnog iživljavanja financijske i političke zajednice nad slabijima, uz niz kršenja ljudskih prava.

Komunikacijsko nasilje treba obustaviti! Odmah!

Uredbom GDPR,  na dan usvajanja Opće uredbe, 25.05. 2018. godine, Udruga Blokirani traži od AZOP-a da se izjasni i stane u zaštitu osobnih podataka građana RH koje agencije neovlašteno koriste (više pročitaj ovdje...)


7/10 PRETVARANJE BANKARSKOG SEKTORA U TRGOVAČKO NEKRETNINSKI

Zamjerke upućujemo i na činjenicu da se kroz prodaju tražbina bankarski biznis pretvara u nekretninski i trgovački, pa ono što počinje kao kreditiranje pod strogom regulacijom HNB-a, završava sa širom otvorenim vratima fondovima u čijim su rukama dužnici suočeni s rizikom da postanu roba koju će novi vlasnik preprodavati do beskraja jer tu nije cilj dugoročni odnos.
Zakonskih propisa koji bi uređivali ova pitanja nema, nego su isključivo podzakonski propisi od strane HNB.

Dodatno, na štetu građana pogođenih svjetskom ekonomskom krizom, izmjenama Ovršnog zakona iz 2017. godine, zakonodavac je omogućio da novi “vlasnik duga” izravno, bez parnice, zamjeni mjesto sa starim ovrhovoditeljem na FINI što je otvorilo Pandorinu kutiju.  Više pročitaj ovdje!

8/10 GRAĐANI NISU ZAŠTIĆENI


Iz Udruge Blokiranih smatraju da građani nisu zaštićeni, da su ljudska i građanska prava posve narušena te da će se posljedice takvog “upravljanja privatnim dugom” teško odraziti
na
daljnji pad sigurnosti građanskih prava i sloboda,
opću pravnu nesigurnost u zemlji,
problem otimanja nekretnina i privatne imovine,
daljnjim padom BDP-a, te postupnim apsolutnim osiromašivanjem potencijala rasta i razvoja Hrvatske,
stanovništva oštećenog 8 godine recesije i propadanjem privrede, malog i srednjeg poduzetništva te izumiranjem obrta….

Loše odluke politike, korupciju plaća stanovništvo kroz represiju javnih tijela, plitke odluke porezne i ovršne politike.


9/ 10 Urediti postupak cesije potraživanja

Iz Udruge Blokirani smatraju da bi zakonodavac morao osigurati sljedeće:

Utjerivači dugova, razne agencije kojima su ustupljeni ugovori o kreditu prema članu 127.ZOO, dužne su dostaviti na uvid dužniku, u parničnom postupku, sve prenesene isprave i to kako glavni dokument Ugovor o ustupu ili cesiji , tako i sve akcesorne isprave koje predstavljaju sredstva osiguranja potraživanja i.e.ugovor o zalogu,hipoteci,mortgageu, zadužnice, mjenice, pignus , izjavu o zapljeni računa dužnika itd…itd

Vrijednosni papiri „po naredbi“, mjenice ,razne police osiguranja u korist trećih, trebaju biti pravilno indosirane i protestirane, a vrijednosni papri na ime isto tako uredno cedirane.

Solemnizirana zadužnica predstavlja ovršnu ispravu, samo u trenutku potpisivanja od strane dužnika.
Svako kasnije upisivanje iznosa potraživanja od strane vjerovnika/cesionara predstavlja često samovoljni, bahati jednostrani akt vjerovnika, po njegovom izračunu ili nahođenju, dakle njegovom računu ili nazovi vjerodostojnoj ispravi.

I sve to treba vjerovnik prezentirati dužniku.Zato Zakonodavac treba redefinirati pojam „vjerodostojne isprave“.

Kako PREDMET I CIJENA predstavljaju bitne sastojke svakog ugovora (essentialia negotii) pa i ugovora o ustupu ili cesiji, to cijena treba biti naznačena u ugovoru ili pak barem u aneksu, tako da glavni ugovor ovisi o cijeni izraženoj u aneksu, u protivnom ugovor o ustupu/cesiji nema bitne sastojke i treba se držati da nije ni nastao.

Tako će utjerivači duga biti prisiljeni tražiti samo ono što su platili za otkup ugovora o kreditu, …jer nitko ne može na drugoga prenijeti više prava nego li što ga on sam ima…nemo plus iuris ad alium transfere potest quam ipse habet…

Nadalje ako se sumnja u istinitost cijene izražene u ugovoru o ustupu, potrebno je također preko suda zatražiti poreznu prijavu za takav ugovor o ustupu te potvrde o izvršenoj uplati ili ekvivalentan dokument.

Naravno treba dobro pripaziti na tekst i uvjete ovjere učinjene od strane javnog bilježnika, jer se događa da e.g. javnom bilježniku nisu dostavljene uredne isprave o zastupanju(čl. 13.2. ZOO) i punomoći ( čl.315.2.ZOO), ili se pak ne prihvaća niti solemnizira sam sadržaj ugovora o ustupu ( nema cijene ).
Uostalom, de lege ferenda, konsenzualni (dugoročni) ugovori se ne solemniziraju.

Nadalje za ugovore o kreditu potpisane prije nastupa svjetske krize, poplava, dugotrajnih suša, potresa, ratova, dugotrajnih nemira,i izvanrednih okolnosti .., ustupljeni cesionar treba dostaviti valjanu korespondenciju iz koje se vidi da je sukladno čl.369-372. ZOO pokušana izmjena ugovora radi „promijenjenih okolnosti „na zahtjev strane kojoj je „znatno otežano“ (čl.369 ZOO) ispunjavanje obveze.

Naime, ustupljeni cesionar preuzima sva prava i obveze kako iz Zakona, tako i iz izvornog ugovora ustupitelja sa svojim kontrahentima.

Svaka zloupotreba prava je kažnjiva, i ovršenik ima pravo na naknadu štete ( vidi opće odredbe Zakona o obveznim odnosima).

Stječe se dojam da su banke postale vlasnici mnogih društava za utjerivanje duga ( sukob interesa..),dakle uže rukovodstvo banaka, ovakvom transakcijom vjerojatno stječe dodatnu protupravnu dobit, čak i na štetu svojih banaka, koje su otpisale dio duga koji je postao nenaplativ.


10/10 Fair strategija je ponuditi dužniku ISTE uvjete kao i agenciji!

Zato bi , de lege ferenda trebalo u ZOO-u jasno utvrditi odredbu po kojoj je vjerovnik ustupitelj dužan svojem dužniku ponuditi uvjete po kojima želi ustupiti prava i obveze iz ugovora o kreditu sa dužnikom,jer bi mu se omogućilo da i dužnik pribavi sredstva iz drugih izvora i uplati vjerovniku poglavito banci,sada iznos za otkup.

Zašto banke prodaju svoja potraživanja u nekom trenutku ?

Pa, valjda zato što su , između ostalog, plasirale previše kredita, i prijeti im bankrot u nekim promijenjenim uvjetima ( kao što su krize..). No, HUB je monopolističko udruženje u sukobu interesa…

Svjedoci smo i da je postupanje sudova po pravnim sredstvima, sporo, obzirom na nepostojanje regulative gotovo pa i nemoguće pa i za to trebaju godine, a za to vrijeme se čine nepravde, i narod te pravne osobe propadaju.

Treba spašavati narod od  shark loaner ( morski psi .. nemani ..) i to bi morali raditi političari – boriti se za javni interes i odlučiti za provedbu političke volje koja spašava narod (u vrijeme svjetskih kriza) od “morskih pasa”.

 

Vjerujte u kompleksna rješenja, a ne u reklamne slogane.
 
Jedino Udruga Blokirani, čelni ljudi Udruge koji su dokazali svoju ustrajnost, humanitarnu notu, stečeno iskustvo i znanje, ljudi snažnog karaktera i još jače motivacije hoće, mogu i znaju predvoditi prema rješenju kompleksnog problema Blokiranih!

UDRUGA BLOKIRANI

2 comments

Tko su utjerivači? Oni su zlo našeg današnjeg društva…i jadna ova država koja je to dopustila…jednostavno ne mogu vjerovati da je Sabor dopustioda kod nas postoji jedan Eox Matrix (i svi slični) …. ..Kada sam (kao pod pod točkom 10. ) tražila od Dinersa moratorij, kredit, duži rok, na ništa nisu pristali, a mogla sam im već davno otplatiti dug da su pristali, i onda isti ti prodaju zlu Eox Matrixu dug za 70 % vrijednosti istog…Imam 139 blokiranih poziva Eoxa, i još se svakodnevno rađaju novi brojevi….Za mene ne postoje, niti ću ih ikad priznati da postoje. Kad ne mogu ništa, onda mi pišu pisma…. Koje gluposti pišu u svojim dopisima, kojih nekad ni ne otvorim, uz vječite prijetnje, i ‘zanimljive’ prijedloge….I onda opet ispočetka, a svaki put napišu da je zadnji put….

Na spomen Eoxa, povraća mi se….i onda pomislim, ipak su uspjeli da me uznemire….ali samo zato što je za njih MUHA predivno nenametljivo stvorenje, na spram ljudi koji za njih rade i onih koji predstavljaju EOX.

FELIX.Kao što je gore navedeno, zatražite od njih izvorne dokumente: Ugovor o ustupu/cesiji sa cijenom,kao i sve zadužnice,mjenice, izjave o zapljeni uglavnom sve akcesorne instrumente osiguranja, pa ćete cijeniti o kakvom prijenosu se radi . cesiji ili indosamentu itd.Kada se otplati kredit svi mi trebamo inzistirati na povratu instrumenata osiguranja, jer naša djeca nasljednici mogu ispaštati, ne znajući, da smo mi za života otplatili kredit……

Leave a reply