PRIVATNI DUG, HRVATSKA

Privatni dug, značenje

Financijska kriza razmjera one koja je počela 2007. i koja se brzo globalno raširila nakon propasti Lehman Brothersa u rujnu 2008. često se označava kao „višedimenzionalni događaj” koji je izazvalo više istodobnih čimbenika. Političari i ekonomisti ne dijele uvijek jednaka stajališta o dubljim uzrocima takvih kriza, ali se većinom slažu o mogućim posljedicama koje iz njih proizlaze: siromaštvo i visoka prezaduženost privatnog duga (kućanstava i tvrtki), pad BDP-a, pad na tržištima vrijednosnih papira, propast i velikih i malih poduzetnika, smanjenje kupovne moći potrošača i povećanje nezaposlenosti.

PRIVATNI DUG , RAST od 2010.
IZNOS PRIVATNOG DUGA, HRVATSKA-4

Općenito je prihvaćeno da radi borbe protiv financijske krize mogu biti potrebni različiti oblici državne intervencije, osobito kako bi se pomoglo privredi i stanovništvu te kako bi se osigurala stabilnost financijskih tržišta.

U tom su cilju i u Europskoj uniji i u ostatku svijeta države morale pribjeći različitim mjerama kako bi ponovno uspostavili održivost sustava, odnosno “mjere podjela obveza i odgovornosti za rješenje krize”, a tijekom krize.

No ne i Hrvatska politika! Naši su (khm…naši) zakoni iz područja insolventnosti i prezaduženosti i stečajeva su primitivni, diskriminatorni i protivni europskim. KAMATARITI je zločin!

Osobito kad to radi država nad svojim najslabijim članovima te pogoduje klijentelističkim skupinama, na štetu svih. I to je problem zbog kojeg Hrvatska neće naprijed.

Budući da je BDP u velikoj mjeri zbroj svih potrošnje, a time i prihoda, kućanstava i gospodarskih subjekata u gospodarstvu, ako se ukupni privatni dug prema BDP-u utrostručio, udeseterostručio, u Hrvatskoj je BDP na razini pretkrizne, to znači da prosječna poduzeća i kućanstva imaju tri puta ( ili 20 puta ili 100 puta) više duga u odnosu na njihove prihode.

Oba su i privatan dug ( kućanstva, tvrtke, obrti, trgovci..)  i državni (javni) dug važni no važniji je privatni dug koji ima veći i izravniji utjecaj na ekonomske ishode, a rješavanje pitanja vezanih uz privatni dug je produktivniji put do ekonomskog oživljavanja zemlje.

Nezadovoljavajući prihodi, blokade, kamatarenje, nedovoljna zaposlenost i nesigurnost posla ključni su razlozi, zašto su mnogi birači i u Hrvatskoj i u Europi sada spremni prihvatiti kandidate izvan glavne struje.

Osobito je to važno u Hrvatskoj gdje je razuzdana razina privatnog duga, kao i popratni utjecaj na opći rast, iznimno važan razlog. I najveći.

Mi UDRUGA #BLOKIRANI kao program NISMO SOCIJALA – mi smo ekonomski i socijalni i društveni pokretač zemlje i dok se masa od 300 000 drži blokiranom, zemlja se neće ekonomski pokrenuti!

Privatni dug je uvijek koristan i bitan dio bilo kojeg gospodarstva.Ako se njima pametno upravlja.

Međutim, kad se ovako (namjerno) suludo povećava kao u Hrvatskoj, može izazvati dva problema.

1. Prvi je dramatičan i uzrokuje trajne financijske krize. Rast osobnog duga koji je bio pobjegao “kontroli ekonomije” donio je krizu u SAD-u, krizu u Japanu 1991. i kriza iz 1997. godine u Aziji, hajde da nabrojim samo tri. Takav nekontrolirani dug za zemlju kao cjelinu predviđa nesreću za tu zemlju, brutalni dug za sve potkategorije duga i pad potrošnja, propast nekretnina i predviđa dugotrajne probleme unutar svih potkategorija.

2. Drugi problem koji donosi je mnogo suptilniji i podmukao: kada je previsok, privatni dug postaje glavna kočnica gospodarskog rasta. Iako različiti istraživači navode različite razine, sve veći broj istraživanja sugerira da kada privatni dug ulazi u raspon od 100 do 150 posto BDP-a, on sprječava gospodarski rast (zato smo tu gdje jesmo).

Kada je privatni dug previsok, i potrošači i poduzeća moraju usmjeriti znatan dio njihovih prihoda na plaćanje kamata i glavnice na taj dug – a manje ih troše i ulažu.

To je vrlo stvaran dio onoga što se odražava na gospodarski rast. Nakon što privatni dug dosegne na ove previsoke “hrvatske” razine, potiskuje potražnju, ubija potražnju i nema razvoja ni rasta. Za nikog.

UDRUGA BLOKIRANI

Related Posts

Leave a reply