Predstavnicima Hrvatske u EU Parlamentu ( Ruža Tomašić)

OCJENE UZROČNOSTI NEPRAVOVREMENIH MJERA REAKCIJA JAVNIH TIJELA VLASTI RH
NA PREZADUŽENOST POJEDINACA I ILI OBITELJI U RH;

NEPRIMJERENI PRAVNI OBLICI KAŽNJAVANJA, PRISILNE NAPLATE OD PREZADUŽENIH POJEDINACA I/ILI OBITELJI RH
Na znanje : Ruža Tomašić, zastupnica RH/ Europski parlament
25. 05. 2017.
PROBLEM PREZADUZENOSTI
Hrvatske vlasti nisu pravovremeno ( 2007 – 2017 – ) reagirale na prezaduženost potrošača , pojedinaca i/ ili obitelji.
„NB“ ( 330 000 dugotrajno prezaduženih ( blokiranih ) na cca 1 200 000 zaposlenih) .

ZAŠTITA OSNOVNIH VRIJEDNOSTI

Naime, ratio legis ove odredbe se sastoji isključivo u zaštiti vrijednosti, da nikakve špekulacije, recesije, igrarije sa valutama, tečajevima, velikim oscilacijama, zateznim kamatama kod naplate otvorenih računa itd, ne bi se smjele primjenjivati kod zaključivanja dugoročnih ugovornih odnosa.
Nedopustivo je i predstavlja apsurd da , špekulacije radi, bankari naplaćuju sve veću i veću otplatnu ratu te da dužniku glavnica, unatoč redovne otplate, raste (e.g. franak, blokada..) nigdje na vidiku .
Budući da je bankar stručnjak, da su predstavnici javnih tijela vlasti stručnjaci – on treba postupati u skladu sa pažnjom dobrog stručnjaka čl.10. (2).ZOO( diligentia profesionalis …)

Val globalne ekonomske krize, gašenje i gubitak radnih mjesta, 8 godina recesije potopio je veći broj hrvatskih potrošača pojedinaca i /ili obitelji, koji su već ionako prezaduženi (uglavnom potrošači, mali trgovci, mali i srednji poduzetnici, marginalizirane skupine socijalno ugroženih, samohrani i samozaposleni, kreditno prezaduzeni, nezaposleni, treća dob, obitelji s malom djecom …) i teško su bez podrške i pomoći javnih vlasti mogle na duži rok izdržati zatezne kamate od 18% i više, 8 godina recesije, unisteno selo i prezaduzene OPG-ovce, gašenje malih trgovina, obrta, shark kredite ilegalnih kreditnih zadruga, rast nezaposlenosti itd…
PROMJENJENE OKOLNOSTI

Naime svijet je nepredvidljiv, krize , recesije , suše poplave , ratovi ,dugotrajni nemiri, građanski sukobi, posljedice migracija itd.( slično kao izvanredni rizici u osiguranju..)..

Ovo načelo , inače kontinentalnog sustava prava se redovito unosi u obliku klauzula u dugoročne godišnje i višegodišnje ugovore sa strankama iz zemalja anglo-saksonskog (ili anglo-američkog ) prava.
Zato je neshvatljivo da se, između ostalih, recimo ex Hrvatski fond za privatizaciju današnji CERP niti ne osvrće na prigovore i prosvjede radi promjenjenih okolnosti , i time tjera vlasnike stanova i njihove potomke,da budzašto prodaju stanove ili za svoja potraživanja iz osnova otkupa stanova provode ovrhe, mašući sa solemniziranim ugovorima o otkupu stanova uz tvrdnje da imaju ovršnu ispravu, te da će se prodajom stana u ovršnom postupku namiriti. Dakle , I DRŽAVNI FOND ne poštuje Zakone koje je donio Sabor ?! Što reći…

Tako daleko nisu išle ni mortgage banke u USA. One jesu ishitreno deposjedirale vlasnike nekretnina temeljem instituta mortgagea nastupom krize, ( vlasnici pod šatore ??), no nakon pola godine, nakon što nisu našle druge dakle zamjenske ili nove vlasnike , brzo su pozivale deložirane vlasnike da reposjediraju nekadašnje svoje nekretnine, i da rečeni vlasnici plate što mogu u skladu sa novonastalim okolnostima( manja rata , manja kamata , duži period otplate…?).

A što mi radimo.?? Samo preživjeli dužnik i/ili privredni poduzetnik može otplatiti dug.
Koliko je, samo, građana uništeno, koliko je samo stečajeva i predstečajnih nagodbi provedeno, koliko je samo osnovne supstance proizvodnje uništeno , samo zato što se nisu uvažile promjenjene okolnosti. Ev. „oprostom duga“ se trenutno rješava problem ( 6000 od 330 000) , no dug se pored ovakve prakse regenerira i ponovno nastaje i definitivno vodi u propast..
Islanđani i Irci te Mađari su se potrudili da svrgnu pretjerani jaram eksploatacije.
Pred povjerenstvom Kongresa USA su neki odgovarali za ovu bankarsko-financijsku svjetsku krizu…
Ne znam da li je itko prozvan u našoj zemlji za ovolike poremećaje ….

Jeste li znali da je ukupan dug privatnih lica u Hrvatskoj presao ukupan iznos duga hrvatske privrede i dalje raste ( 12/2014.) ?!

Frapantan podatak , nezabilježen u svijetu!

HRVATSKI ZAKONODAVNI OKVIR, REPRESIJE NAD PREZADUŽENIM
Vlast nisu pravovremeno poduzele pravne, socijalne ni političke mjere da bi se kriza prezaduženih pravovremeno sanirala.
Kad su odlučili reagirati, odlučili su 330 000 prezaduženih pojedinaca i obitelji, staviti na stup srama i slomiti modelom prijekog suda! Većinom izmjena Ovrsnih postupaka, od 2010, do danas, ide se na štetu osiromašnih.
Koji je smisao takve mjere, kad ako netko vec nema dovoljno novaca za zivot, prezaduzen je – pa mu dug „država pomaže“ da početni dug potom raste apsolutno, zauvijek i prelazi u slijedeću generaciju?
Time je – odnos države do prezaduženih – kroz Ovrsni zakon u Hrvatskoj postao karikatura naplatnog zakona prisilne provedbe, njime se zapravo potiče rast dugova, potiče apsolutni rast dugova, a ne naplata i smanjenje istog.
Od toga najveću korist imaju samo određene skupine – popularnim nazivom – interesna ovrsna mafija.

„NB“ –Vlast je tek 2015. uvela institut Osbnog bankrota potrošača, kad je kriza prezaduzenih kroz kamaterenje istih već dosegla razine pucanja. Do danas je od 330 000 prezaduzenih pojedinaca i ili obitelji tek nesto manje od 900 pokrenulo zahtjev za osobnim bankrotom.
Jer i taj je zakon opet postupa drakonski do prezaduženih, osnovna mu je namjena tzv. velike ovrhe nad ukupnom imovinom. I što onda? Gdje bi trebala obitelj nezaposlenog prezaduzenog nakon velike ovrhe? U Irsku? Pješke?!

Osiromašene i prezadužene, koji su već i platili za svoj dio odgovornost za prezaduženost se, po mo mišljenju prestrogo kažnjava, neadekvatno strogo , dok se vjerovnike, vlasnike tvrtki, javne bilježnike kao generatore dijela duga, tako i državnu, političku vlast kompletno abolira od odgovornosti.

Milijarde se brišu kroz stečajni zakon ( vlasnicima tvrtki), a siromašnu baku, OPG-ovca, propalog obrtnika,nezaposlene starce ili bolesnika od karcinoma će bez njihovog znanja nabiti na stup srama, blokirati,kamatariti, oteti svu imovinu, izbaciti na ulicu jer (mozda) nisu pred 12 godina platili neki manji dug ( temeljem Ovrsnog, Poreznog..)

Uz navedeno, kroz slijedeći tekst truditi ćemo se ukazati samo na neke od nepravilnosti hrvatskog ovrsnog zakonodavstva ( koncentrirati ćemo se na javne bilježnike i EU presude kojim EU sud pravde jasno kaže ( Presude Europskog suda C- 551/15 i C- 484/15, od 09. ožujka, 2017. kojim EU Sud zaključuje da – „ iako su javni bilježnici u Hrvatskoj ovlašteni sastavljati autentične isprave koje također mogu biti osnova za izdavanje europskog ovršnog naslova ako se odnose na nespornu tražbinu –za rješenja o ovrsi koja ti javni bilježnici izdaju može se po toj osnovi izdati potvrda samo ako se utvrdi da je dužnik izričito prihvatio u njima navedenu tražbinu. „
Sud također navodi da – „poštovanje načela uzajamnog povjerenja među državama članicama u području suradnje u građanskim i trgovačkim stvarima zahtijeva da sudske odluke nacionalnih tijela države članice čije se izvršenje traži u drugoj državi članici moraju biti donesene u sudskom postupku.“
Dakle, kada postupaju u okviru ovlasti koje su im povjerene nacionalnim pravom u ovršnim postupcima na temelju „vjerodostojne isprave“, javni bilježnici u Hrvatskoj ne mogu se smatrati „sudom” u smislu dviju spomenutih uredbi, osobito u slučajevima kad dužnik nije izričito prihvatio u njima navedenu tražbinu.“
Obzirom da su građani Republike Hrvatske ujedno i građani EU smatramo da se i na hrvatske građane ima odnositi predmetna presuda!
Time bi za 90 % ovrsnih rješenja u RH dužnici trebali biti obeštećeni jer su neprimjereno kažnjavani.
Drakonski, bez prava na pošteno suđenje, ovršnim zakonima i doživotnim kamatarenje, kažnjava se propale obrtnike, osiromašene, nezaposlene, prezadužene pojedince i/ili obitelji, blokiraju im se svi računi i imovina, kamatari čak i ako ne zarađuju, ukida se institut zastare, dug raste zauvijek i prelazi u slijedeću generaciju;
npr. za dug od 100 kn ( 10 EUR ) prodaje se imovina na dražbi i socijalno ugrožena nezaposlena obitelj postaje i beskućnik, Hrvatska nema odgovarajući model socijalne zaštite prezaduženih; prisilnom prodajom na dražbi ispodprocjenjene imovine i dalje ste dužni – ukratko- u Hrvatskoj nitko nije siguran – dug se može pojaviti i za 12/ 24/ 60 godina, vjerovnik nije obvezan pozvati duznika na sud, obavijestiti o ovrhi, ni o dražbi, dužnici nemaju adekvatnu pravnu zaštitu i/ili nemaju sredstava da plate odvjetnika i situacija s prezaduženim i prisilnom naplatom dugova se, u Hrvatskoj, otela kontroli.

Republika Hrvatska se do 330 000 prezaduženih pojedinaca i/ili obitelji odnosi puno gore nego da su osumnjičeni za najgori zločin, nemaju pravo na pošteno suđenje ni na zastarjelu ili oproštenu kaznu ni rehabilitaciju po sili zakona.
Jer dovoljno je pogledati kako dug raste po godinama, premda ljudi plaćaju, dug je sve veci ( vidi povijesnu tablicu rasta broja prezaduzenih i iznos duga )

REPUBLIKA HRVATSKA I ODGOVORNOST ZA PREZADUŽENOST
Republika Hrvatska( vlast) ignorira svoj dio odgovornosti za problem.
Pitanje rješenja prezaduženosti potrošača trebalo je, još 2007. godine,
biti pitanje od velike gospodarske i društvene važnosti po Republiku Hrvatsku.

Hrvatska je zanemarila primjeniti Preporuku Vijeća ministara Europske unije :
Rec (2007)8. od 06/20/2007;
Rezoluciju No.1 ( 26. Konferencija EU ministara pravosuđa (2005.Helsinki) te
Preporuku –Rec (2003)17 Vijeća ministara kojom je Vijeće upozorilo države članice na prezaduženost pojedinaca i obitelji.

Tražilo se da države članice hitno pokrenu političke, pravne i praktične mjere da bi se, na vrijeme, riješio problem prezaduženosti potrošača. Vijeće je upozorilo države članice da će prezaduženost pojedinaca i/ili obitelji dovesti do značajnih društvenih i zdravstvenih poremećaja društva. Hrvatska vlast, kao ni Ustavni sud nisu reagirali i sad se plaćaju posljedice. Suci Ustavnog suda propustili su samostalno uputiti pitanje EU sudu pravde, odbili su reagirati na zahtjev Udruge Blokirani i dogodila se povreda zakonitosti, formalno i materijalno.

Republika Hrvatska nema adekvatni model socijalne zaštite osiromašenih i prezaduženih, i stoga je neprihvatljivo što se prezadužene sustavno maltretira i ponižava;
vlast nije provela mjere sprečavanja dugotrajnih posljedice prezaduženost pojedinca i/ ili obitelji ;
nema popis ni analizu prezaduženosti;
nije uključila program financijske pismenosti u nacionalni obrazovni sustav,
nije osmislila mreže socijalne,financijske,pravne pomoći pojedincima i obiteljima koje su prezaduženi,
nije osigurala pravnu zaštitu privatnih podataka prezaduženih ni spriječila neodgovornu uporabu privatnih podataka;
ne poduzima odgovorne mjere da bi se umanjile negativne posljedice prisilne naplate dugova,
ne uvažava jednako temeljna prava dužnika i vjerovnika, ljudsko dostojanstvo.
Republika Hrvatska je bila dužna osigurati jednaka temeljna prava duzniku i vjerovnika, usvojiti dobru praksu rješenja prezaduženosti koja vec postoji u nekim državama članicama, te zaštititi osnovnu imovinu dužnika i to vlasti nisu odradile.
Umjesto dobre prakse Republika Hrvatska Ovrsnim zakonom i pripadajućim zakonima unistava 330 000 prezaduzenih obitelji i/ili pojedinaca, ugrozava temeljno pravo na pošteno suđenje, pravno i socijalno degradira prezadužene, neadekvatno (prestrogo) kaznjava, pravno diskriminira u odnosu na prezadužene pravne subjekte ( lex Agrokor npr.)

OVRHE PO JAVNIM BILJEŽNICIMA ( 90 posto ovrsnih rješenja je u domeni javnih bilježnika i kao takvi su po EU zakonima pravno upitni)
RH je prebacivanjem ovrsnih postupaka ( Ovrsni zakon RH) na javne bilježnike, sudske savjetnike, odvjetnike, prometnu policiju, lučku kapetaniju itd ugrozila načelo pravne sigurnosti, prava na pošteno suđenje obzirom da duznik nije izričito prihvatio spornu tražbinu, što predstavlja povredu Europska Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda – čl.6 + Članak 1. – Protokol br.1.
Time preko 90 posto ovrsnih rješenja u Hrvatskoj krsi čl. 6 Konvencije.
Europska konvencija o ljudskim pravima, čl.6. predviđa da jedino nadležni sud u dvostupanjskom postupanju donosi rješenja i odluke o pravima građana i pravnih subjekata; ne spominje nikakvo učešće drugih državnih tijela,ili javnih bilježnika.

Pored toga, Protokol br.1, čl.1. jasno navodi i naznačuje te štiti imovinu, dakle širi pojam koji pored vlasništva uključuje e.g potraživanja, dugove, ususfructus, zakupnine, najamnine, otpremnine, honorare, poticaje iz EU fondova, autorska prava, prava industrijskog vlasništva, založna prava itd,
Postupanje javnog bilježnika i drugih tijela ne uključuje koordinaciju među strankama onako kako to čini Sud, već se Ovršno rješenje temelji na pretpostavkama o postojanju duga, kako to jednostrano prikazuje ovrhovoditelj u svojoj nazovi vjerodostojnoj ispravi. Time se u Republici Hrvatskoj ovršenik jednostrano dovodi u inferiorni položaj jer su arbitrarno upotrijebljene ovlasti na štetu slabije strane u postupku, koja se u ovrsnim postupcima ne može suprotstaviti zajedničkom nastupu državne agencije, javnih bilježnika, prometne policije, redarstvene djelatnosti, lučke kapetanije i ostalih
(Presude Europskog suda C- 551/15 i C- 484/15, od 09. ožujka,2017. kojim Sud zaključuje da – „ iako su javni bilježnici u Hrvatskoj ovlašteni sastavljati autentične isprave koje također mogu biti osnova za izdavanje europskog ovršnog naslova ako se odnose na nespornu tražbinu –za rješenja o ovrsi koja ti javni bilježnici izdaju može se po toj osnovi izdati potvrda samo ako se utvrdi da je dužnik izričito prihvatio u njima navedenu tražbinu. „
Sud također navodi da – „poštovanje načela uzajamnog povjerenja među državama članicama u području suradnje u građanskim i trgovačkim stvarima zahtijeva da sudske odluke nacionalnih tijela države članice čije se izvršenje traži u drugoj državi članici moraju biti donesene u sudskom postupku.“
Dakle, kada postupaju u okviru ovlasti koje su im povjerene nacionalnim pravom u ovršnim postupcima na temelju „vjerodostojne isprave“, javni bilježnici u Hrvatskoj ne mogu se smatrati „sudom” u smislu dviju spomenutih uredbi, osobito u slučajevima kad dužnik nije izričito prihvatio u njima navedenu tražbinu.
Obzirom da su građani Republike Hrvatske ujedno i građani EU smatramo da se i na hrvatske građane ima odnositi predmetna presuda; time bi se za 90 % ovrsnih rješenja u RH dužnici trebali obeštetiti, a sporni zakoni promijeniti.
Trajanje ovrhe vremenski treba ograničiti. Ovo tim više što vjerovnici imaju mogućnost promijeniti predmet ovrhe. Kako su iznosi za koje se traži ovrha u pravilu visoki, a redovita primanja dužnika mala ili ona nisu redovita, dužnici su stalno pod sustavom ovrhe s tim da im se ostavlja samo na raspolaganju zaštićeni iznos (ovo pod pretpostavkom da znaju ishoditi ovo, jer, čudno je, nema automatizma.

UGROŽENO PRAVO NA PRAVNI LIJEK
Republika Hrvatska, u navedenim postupcima izvrsne naplate ograničava pravo na pravni lijek.
Povreda prava na pošteno suđenje
Napadnuta je impostacija instituta žalbe kao općeg pravnog lijeka time što je propisano,da je dopuštena samo kada je to izrijekom predviđeno., odn. da žalba ne odgađa izvrsenje. Sva ovrsna rješenja tako postaju pravomoćna donošenjem čak i kad je tražbina u cjelosti neosnovana što, bez sumnje,produbljuje osjećaj pravne nesigurnosti građana Rešpublike Hrvatske. Ujedno se generira dodatni tsunami opće prezaduženosti stanovništva, smanjenja potrošnje te rasta siromaštva.
Dužnik nakon provedene blokade nema sredstava da vrši protuovrhu, a koja se samo spominje u OZ, a u stvarnosti i ne vrši; već se u praksi vrši tek nakon provedenog parničnog postupka po ovrsi, i kad se po sudu utvrđuju opravdani troškovi javnog bilježnika i odvjetnika, a što kako je praksa pokazala imaju za cilj gomilanje troškova i povećanje ukupnog duga dužnika i protivno načelu o ravnopravnosti stranaka u ZOO RH.
Dovodi do situacija da desetak godina docnije, relevantni sud presudi da osumnjičenik nije bio kriv ali je u međuvremenu izgubio imovinu i izbačen na ulicu. Povrat imovine nije moguć i ostaje trajna šteta.U nastojanju da se strankama oduzme pravo na žalbu u nekim se slučajevima otišlo tako daleko da se mogu shvatiti kao promišljeno podvaljivanje
Žalba, čak, neovisno o tome što prvostupanjski sud smatra da je utemeljena, ne može spriječiti provedbu ovrhe.
Ugroza instituta žalbe može se odnositi i za ovrhovoditelja, recimo banka može biti osuđena na naknadu štete zato što nešto nije učinila prema rješenju o ovrsi, nema pravo na žalbu. Banka nema pravo na žalbu ni protiv rješenja kojim je odbijen njen zahtjev za naknadu troškova u vezi s provedbom ovrhe.
Ili ima situacija gdje ovršenik ima pravo na žalbu, a ovrhovoditelj nema i obrnuto što opet nije u skladu s komunitarnim pravnim načelima EU.
Nerijetko se događa da nakon druge neuspjele dostave navodnom dužniku, i stavljanja pismena javnog bilježnika na oglasnu ploču suda ili E-oglasnu ploču da se provodi ovrha i dražba nad nedostupnim strankama , radnicima na privremenom radu u inozemstvu, građanima na školovanju ili liječenju u inozemstvu, pomorcima, zrakoplovnim djelatnicima koji nisu ni dobili zakonsku mogućnost da budu o postupku prisilne naplate (dražbe)nad njihovom imovinom upoznati.
Blokirani (ovršeni) hrvatski građani bitno su ograničeni u sposobnosti da učinkovito brane svoja prava i interes pred sudom te da angažiraju zastupnika koji će moći učinkovito braniti njihova prava. Bez stvarnog i stručnog zastupanja, koje si hrvatski građanin ne može priuštiti, jer nije obavješten o pokretanju postupka, jer želba ne odgađa ovrhu i jer mu je sva imovina blokirana, nema gotovo nikakve izglede za uspjeh . Time je povrijeđeno i EU komunitarno pravo na pristup sudu.
Na temelju iste argumentacije o potrebi stvarne, a ne samo puke formalne mogućnosti ostvarenja zajamčenih prava, Europski je sud pravo na pristup sudu tumačio i u kontekstu sposobnosti stranke da angažira zastupnika koji će učinkovito moći braniti njezina prava.
NB
Smatramo da je Hrvatski pravni ovrsni sustav “rješenja prezaduženosti” pogrešan i nastojimo to dokazati pravnim putem obzirom da 3 godine javnog zagovaranja i lobiranja Udruge nije rezultiralo uspjehom. „Odradili smo“ i Ustavni sud koji je nas zahtjev za ocjenom Ustavnosti odbio bez da uđe u meritum ( 3 godine smo čekali na odgovor.)
Vlast u Hrvatskoj u to vrijeme hitnim postupkom ( 2017.) usvaja Lex Todoric, zakon kojim brani ovrhu nad imovinom prezaduzene tvrtke jednog tajkuna koji je sam dužan koliko i 330 000 obitelji.
Neravnopravnost pred zakonom u Hrvatskoj postaje pravilo.Prezaduženi i siromašni nemaju istu razinu pravne i političke zaštite kao bogati i moćni.
Svrha zaštite koju pruža čl. 6. st. 1. Konvencije jest u osiguranju poštenog postupanja, a ne u provjeri ispravnosti ishoda postupka – odluke u konkretnom slučaju.Od slučaja Golder smatra se da bi bilo u neskladu s duhom Konvencije kada bi se državama dopuštalo, da manipulirajući nadležnošću, procesna prava iz čl. 6. zaobilaze stavljajući pojedine predmete u nadležnost tijela na koja se ne bi primjenjivali svi standardi poštenog i javnog suđenja.
Obzirom da su građani Republike Hrvatske ujedno i građani EU smatramo da se I na hrvatske građane ima odnositi predmetna presuda. Svrha zaštite koju pruža čl. 6. st. 1. Konvencije jest u osiguranju poštenog postupanja, a ne u provjeri ispravnosti ishoda postupka – odluke u konkretnom slučaju.

NEMA ZASTARE, UZ KAMATARENJE PO DUGU DUZNIK NEMA SANSU VRATITI DUG
Potrebno je istaknuti da u hrvatskim ovrsnim postupcima prekomjerno trajanje postupaka osim što predstavlja kršenje individualnog ljudskog prava, povlači za sobom dalekosežniju posljedicu narušavanja povjerenja građana u pravosudni sustav. Privatni dug apsolutno raste, uvećan za kamate, pa obzirom na izostanak definicije roka zastare, prelazi u slijedeće generacije što ne uključuje samo nasljednike osnovnog dužnika nego i obitelj jamaca, suvlasnike nekretnina kao i njihove nasljednike.

Zakonodavac traži od dužnika da plati i ono što je nemoguće ostvariti- nemoguće ne obvezuje..), i u konačnici zatezna kamata, koja sadrži uz to i kaznene poene (?!) , iznosi više od naknade štete radi zakašnjenja u plaćanju, a što je ratio legis.
Ovrhovoditelju se na temelju ovršne isprave vjeruje da ima tražbinu i da je legitimiran tražiti ovrhu . Ovrha se može tražiti i 29 godina nakon tih momenata iako se u međuvremenu moglo svašta dogoditi.
Ovršeniku bi trebalo u ovršnom postupku omogućiti da pokuša – na isti način na koji ovrhovoditelj dokazuje postojanje svoje tražbine i legitimacije dokazati da su tražbina ili legitimacija naknadno prestali i obustaviti ovrhu.
Ovršeniku se uopće ne vjeruje. Čak i ako ovršenik javnom ili javno ovjerovljenom ispravom dokazuje da je tražbina prestala, da nema više legitimacije, a ovrhovoditelj se ne suglasi s tim prigovorom, sud će doduše na parnicu uputiti ovrhovoditelja, ali će održati na snazi sva prava koja je ovrhovoditelj stekao na imovini ovršenika.
Ovršenik će stoga, da bi deblokirao svoju imovinu, premda može dokazati da je tražbinu iz ovršne isprave podmirio, morati čekati okončanje parnice na koju je upućen ovrhovoditelj
Dakle, s jedne strane, ovrhovoditelj postojanje svoje tražbine i legitimacije može dokazivati u ovršnom postupku ispravama određene kvalitete, ali ovršenik ne može ispravama iste kvalitete dokazivati da su nakon nastanka ovršene isprave tražbina i legitimacija prestali.
Time je stvorena protuustavna neravnopravnost u tretiranju procesnih subjekata, jer ako jedna stranka nešto smije dokazivati određenim instrumentima istim instrumentima bi to morala moći i druga.
Iz nepoznata razloga sudovi su nekažnjeno izbjegli primjeniti ovršna rješenja koje je godinama bilo na snazi.
Pasivne ovrhe. Ovrha na novčanim sredstvima, ako se provodi po ovršnom rješenju koje je donio sud, po Ovršnom zakonu nije smjelo vječno trajati, nego je sud morao obustaviti. Po sluzbenoj duznosti, bez stranaka. Izostalo.Taj članak Ovrsnog je izbacen iz uporabe. Odradila Vlada Zorana Milanovica.

Ovrha mora se promatrati kao sastavni dio suđenja u smislu članka 6. stavka 1. Konvencije ,a razumni rok odnosi i na sam postupak ovrhe, sve do dovršetka ovršnog postupka.
Kad postupak ovrhe traje dulje od deset godina obzirom da dužnik nema sredstava za nanamirenje i ovrha prelazi u slijedeću generaciju to se ne može smatrati razumnim rokom pravičnog suđenja. Naime cilj pravičnog suđenja, to jest ostvarenje prava koje uključuje i pravo na suđenje u razumnom roku, u odnosu na građanskopravne postupke ne postiže samim donošenjem pravomoćne presude, već upravo njenim izvršenjem.
Stoga smatramo da je povrijeđeno i pravo na suđenju u razumnom roku.

JAVNO SRAMOĆENJE
Objava osobnih podataka liste dužnika na tzv. stupu srama ( Porezni zakon) osobito kad je riječ o malim, samozaposlenim obrtnicima, poduzetnicima koji su u nemogucnosti da nađu posao sami sebi „otvorili posao, za sebe i ev. člana obitelji te jedva preživljavaju previsoke namete i davanja – jest neustavna, necivilizirana odredba, nedostojna demokracije kojom se ne jamči štovanje i pravna zaštita ,a još manje sigurnost i tajnost osobnih podataka.
Objava služi kao mjera javnog sramoćenja ,koristi se bez privole ispitanika.
Sintagmom „stup srama“ potiče se daljnja nesnošljivost u zajednici, umanjuje dostojanstvo pojedincu i nanosi nenadoknadiva šteta.
I puno govori o mentalitetu zemlje.

RAST BLOKIRANIH KROZ GODINE:

Povijesna Tablica RASTA Blokiranih od 2010.-2017.

Od početnih 6 milijardi privatnog duga, do 42 milijarde. Naplaćeno je već oko 28 milijarde ali su građani i dalje duzni 42. Klasično lihvarenje i kamatarenje.

Krenimo uvidom u podatke FINE . Od 2010. Do 2017.
12/2010. godine
– 25.606 građana u blokadi ( obrtnici, samozaposleni)
01 2011.
– 77.911 građana u blokadi. Dug iznosi 6,019 milijardi kn
06/2011.
-166 000 građana u blokadi
12/2011.
– 219 421 građana u blokadi
03/2012.
-212 317 građana u blokadi. Dug iznosi 13 milijardi kn
12/2013.
– 299.795 građana, u blokadi.Dug iznosi 23,82 milijardi kn
01/ 2014.
307.406 građana u blokadi.Dug iznosi 24,45 milijardi kn
11/2014.
322 500 građana u blokadi. Dug iznosi 31,06 milijarde kuna i prerastao je iznos duga hrvatske privrede!
47.828 blokiranih poslovna subjekta s 28,9 milijardi kn duga.
05/ 2015.
-320 214 građana u blokadi; Dug iznosi33,61 milijardi kn.
09/ 2015.
-320.952 građana. Dug građana iznosi 35,61 milijardi kn.
01/ 2016. -324.424 građana u blokadi . Dug iznosi 36,99 milijardi kuna
-29. veljače u blokadi je bilo 327.616 građana. Dug građana iznosio je 37,32 milijarde kuna
-31. ožujka u blokadi su bila 328.532 građana. Dug građana iz osnova iznosio je 37,87 milijardi kuna, što je za 1,5% više u odnosu na prethodni mjesec.
30. lipnja, 2016. u blokadi je bilo 328.788 građana.
Dug građana iz osnova iznosio je 39,93 milijarde kuna, što je za 1,9% više u odnosu na prethodni mjesec.
Ožujak, 2017. – krajem ožujka u blokadi su bila 330.762 građana, a njihov je dug iznosio 41,99 milijardi kuna.

FIZIČKA LICA
Prema podacima koje je obradila Fina, zbog neizvršenih osnova za plaćanje , u periodu od 2011. do 2016. FINA je provela cca 7 milijuna ovrha, od čega 71 pljendiba posto nad građanima RH
FINA, državna agencija je od građana prisilnom pljenidbom na ovrsni prijedlog odvjetnika i bilježnika i banaka naplatila 27 milijardi kuna , a građani su duzni još gotovo 42 milijarde.
Zastare nema,dug zauvijek raste i prenosi se na nasljednike bez mogućnosti da nasljednik bude upoznat .
Dug, blokadom kod FINE, raste cca pola milijarde na mjesec.

ZAKLJUČNA RIJEČ :

Poštovani dužnosnici, EU Parlamentarci

UDRUGA BLOKIRANI I EU :

Mi smo na problem pokusali upozoriti i EU ali bez veceg uspjeha.
Razumijem da se EU neće mjesati u Hrvatsko zakonodavstvo ali smatramo da bi netko trebao spasiti prezaduženi narod, osobito nakon što je jasno da Hrvatsko zakonodavstvo drakonski kažnjava prezaduženo stanovnistvo na način kako to ne radi nijedna druga država članica.

Popis odrađenih aktivnosti:

1.Council of The European Union ( 19 September 201 4)
General Secretariat
Letter to Messrs. Van Rompuy,Tusk and Seeuws( concern regarding the serious problem of blocked bank accounts in Croat
2. Committee on Petitions ( 17.12.2015)
Petition No.2093/2014 – concern regarding many difficulties which has unfortunately affected the ability of many households to pay their debts.Chair Cecilia Wikstrom : “additionally,actions has been taken to cancel the block on bank account use by drawing up the government’s “Fresh start” plan in February,2015.”
Petition has been concluded
3. Committee on Petitions ( 24.05.2016.) concern regarding the serious problem of blocked bank accounts in Croatia, and the difficulties it has created for the citizens involved.
Petition No.1086/2015 Committee considered the petition and decided that the issues are in accordance with the Rules of Procedure of the EU Parliament. The Committee decided to ask the EU Commission to conduct a preliminary investigation
4. Committee on Petitions ( 22.12.2016 Committee on Petitions decided at its meeting of 10-11 October 2016 to conclude its consideration and close the file.
Udruga Blokirani je, u svojstvu Udruge i financiranjem čelnih ljudi udruge, odradila sve što je bilo u nadležnosti Udruge pred EU tijelima/ sudovima.I više od toga.
Očekuje nas rad po tužbama po konkretnim predmetima.
Priprema za „arbitražne tužbe“

UDRUGA BLOKIRANI I HRVATSKA :
I u Hrvatskoj smo odradili skoro po SVE pa i više od toga. Naglasak je da su naše akcije „javnog zagovaranja“ temne postale opće vlasništvo; argumente smo svima dostavili „na stol“

Od saborskih zastupnika, predsjednika Sabora, saborskih odbora, akademskih zajednica, veleposlanstava, jačih političkih –parlamentarnih stranaka; Ured Predsjednice RH…
Ustavni sud …
Javni prostor … politički prostor…javno zagovaranje…društvene mreže… stručna javnost….

Tesko je nabrojati sve aktivnosti koje smo odradili od 2014.do danas.
Za više desetaka tisuca blokiranih bili smo podrška, psihološka, socijalna i pravna.

Pismenim putem kontaktiramo sva tijela vlasti u Hrvatskoj…

Prezentirali smo problem na svim razinama; primaju nas kao ozbiljnog i strucnog i dobronamjernog partnera na svim razinama vlasti no rješenje se jos ne nazire.
EURO PARLAMENTARCIMA

Poštovani/a,
ovaj dopis-premda opširan- ukazuje na tek manji dio problema s Ovrsnim zakonima –koji se u Hrvatskoj umjesto da se ( opravdano i poželjno) provodi protiv terorista, mafijaša, dilera drogom, perača novca, teskog kriminala uglavnom provodi nad 330 000 običnih, najobičnijih prezaduzenih i već osiromašenih hrvatskih obitelji (ako od 330 000 obitelji, nađete njih 10 00 koji imaju način ali ne žele platiti dug i to je već jako puno.)

Naša Udruga se nikad nije zalagala da se dugovi,krediti,računi ne trebaju platiti.
Zagovaramo javni konsenzus, štitimo i interese vjerovnika , poštujemo zakone ali
ukazujemo da hrvatska vlast –svjesno i/ili nesvjesno- ne čini dovoljno da bi Hrvatske zakone prilagodili pametnoj EU praksi rješenja privatnog duga i prezaduženosti.
Primali su nas na svim razinama i na tome se zahvaljujemo.
Aktivnosti javnog zagovaranja, lobiranja kojima smo se uglavnom i bavili jer za drugo-nesto snažnije poput konkretnih pravnih postupaka po konkretnim parničnim postupcima – nismo imali financijsku bazu – postigle su stopostotni uspjeh.
Uz pomoc medija uspjeli smo dokazati većem djelu javnosti da u ovrsnim, poreznim prisilnim postupcima RH nad ionako ekonomski unistenim stanovnistvom nešto ne valja jer dug je sve veći.
Pravno i politički ne valja.
Ekonomski – nikad bolje. Jer „ekipa“ koja je na tome financijski dobro zaradila se ne žali
Kamatarenjem osiromašenih i prezaduzenih, na bazi 90 posto pravno upitnih poslova u Hrvatskoj, zaradilo se oko 70 milijardi kn ( period od 2011. do 2016.).
Početni dug je iznosio 6 milijarde, tijekom postupka je provedeno skoro 8 milijuna ovrha (vecinom nad stanovnistvom), naplaćeno je 28 milijardi, a duzni su jos 42 milijarde.
Ako to nije sustavno, legalno kamatarenje onda ja ne znam što to kamtarenje jest.

Nadam se da i Vi smatrate da bi ljudima trebalo pomoći, po pravnoj osnovi, barem po činjenici da u EU tijela koja nisu sud ne smiju naložiti ovrhe, pa za početak, ako nista drugo da se o ovome čuje i u EU Parlamentu u grupi demokratske političke kulture (ljudskih prava)

Za dodatna pitanja stojimo na raspolaganju.

Unaprijed Vam hvala,
za- Udruga Blokirani

Miriam Kervatin
Mario Strinavic
Igor Govorčin

Related Posts

Leave a reply