OVRHA NA PLAĆI / MIROVINI / HONORAR / NEKRETNINA…

Ovrha na plaći; nekretnini; izravna zapljena; što se štiti


Zakon o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona (Nar. nov., br. 73/15) sadržava važne izmjene i dopune Ovršnog zakona (Nar.nov., br. 112/12, 25/13, 93/14 i 55/16);
Ovršni na snazi od 3. kolovoza 2017., i novele zakona koje su stupile na snagu 1. rujna 2017.
One se prije svega odnose na izravnu zapljenu, promjenu vjerovnika/dužnika izravno na FINI,  ovrhu na nekretninama te na novčanoj tražbini ovršenika.

1/ 12 OVRHA NA PLAĆI / MIROVINI
Člankom 173. Ovršnog zakona (ograničenje od ovrhe) određen je iznos plaće koji je izuzet od ovrhe.

PROSJEČNA NETO PLAĆA ZA 2018.

U 2018. godini prosječna neto-plaća iznosi 5.960,00 kn.

Radi lakšeg snalaženja, prosječna neto plaća jest prosječan iznos mjesečne neto plaće isplaćene po jednom zaposlenom u pravnim osobama u Republici Hrvatskoj, za razdoblje siječanj – kolovoz tekuće godine, koju je dužan utvrditi Državni zavod za statistiku i ob-
javiti je u Narodnim novinama, najkasnije do 31. prosinca te godine. Tako utvrđen iznos primjenjivat će se u sljedećoj godini.

Podsjetimo, člankom 21. Novele OZ-a izmijenjen je status ovršenika koji prima plaću koja je manja od prosječne neto plaće u RH (5.664,00 kn za provedbu ovrhe u 2017.)

2/12  PLIJENI SE SVE IZNAD 3.973,33 KN

Ako je radnikova neto-plaća manja od 5.960,00 kn, od ovrhe je izuzeta svota u visini 3/4 neto plaće; smije mu se plijeniti samo 1/4 radnikove neto-plaće;

Ako je (ovršenikova) neto-plaća je veća ili jednaka od spomenutog prosjeka, od ovrhe je izuzet iznos u visini dvije trećine prosječne netoplaće, što znači da mu se može plijeniti sve iznad 3.973,33 kn.

Dakle iz prakse proizlazi, u slučaju ako mu je neto-plaća veća od 5.297,77 kn (3/4 neto-plaće radnika = 2/3 prosječne netoplaće,) a manja (ili jednaka) 5.960,00 kn – može se plijeniti 1/3 radnikove neto-plaće.
Izvor info

Navedena svota (kojom se određuje zaštita od ovrhe) plaće primjenjuje se kod isplata plaća koje se obavljaju u siječnju 2018. i nadalje.

PROMJENA OVRŠNOG NA SVE POSTUPKE U TIJEKU

Sukladno toj odredbi, članak 21. Novele OZ-a primjenjuje se na postupke u tijeku bez obzira na to kada su pokrenuti i po kojem zakonu bi se trebali dovršiti. Slijedom navedenog, nova pravila se primjenjuju na sve isplate plaće koje se isplaćuju od 3.8.2017. pa tako i na isplate plaće za srpanj ako se isplaćuju nakon tog datuma.

Dakle, na primjeru u kojem radnik ima neto plaću od 4.000 kn, od ovrhe je izuzeto 3.000 kn, umjesto prijašnjih 2.666,67 kn.

Navedene odredbe primjenjuju se i na ovrhu na naknadi plaće, naknadi za skraćeno radno vrijeme, naknadi zbog umanjenja plaće, mirovini, plaći vojnih osoba te na primanja osoba u pričuvnom sastavu za vrijeme vojne službe i na drugom stalnom novčanom primanju civilnih i vojnih osoba, osim na ovrhu na primanju invalida po osnovi novčane naknade za tjelesno oštećenje i doplatak za tuđu pomoć i njegu.

3/12 ALIMENTACIJA

Ako se ovrha provodi radi prisilne naplate novčanog iznosa za uzdržavanje djeteta (alimentacija), od ovrhe je izuzet iznos koji odgovara iznosu od jedne četvrtine prosječne mjesečne isplaćene neto plaće po zaposlenom u pravnim osobama Republike Hrvatske za proteklu godinu.

Utvrđeni iznosi za uzdržavanje djeteta uplaćeni na poseban račun kod banke izuzeti su od ovrhe (čl. 172. t. 10. Ovršnog.)
Sporazum bivših bračnih partnera mora potvrditi sud.
– FINA- obavijest-zaštićeni račun.

4/14 Primanja i naknade izuzeti od ovrhe prema članku 172. Ovršnog zakona

1. primanja po osnovi zakonskoga uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja,
2. primanja po osnovi naknade zbog tjelesnoga oštećenja prema propisima o invalidskom osiguranju,
3. primanja po osnovi socijalne skrbi,
4. primanja po osnovi privremene nezaposlenosti,
5. primanja po osnovi doplatka za djecu, osim ako posebnim propisom nije drukčije određeno, 6. primanja po osnovi stipendije i pomoći učenicima i studentima,
7. naknada za rad osuđenika, osim za tražbine po osnovi zakonskoga uzdržavanja te za tražbine naknade štete prouzročene kaznenim djelom osuđenika,
8. primanja po osnovi odličja i priznanja,
9. rodiljne i roditeljske novčane potpore, osim ako posebnim propisom nije drugačije određeno,
10. utvrđeni iznosi za uzdržavanje djeteta uplaćeni na poseban račun kod banke,
11. naknada troškova za službeno putovanje i naknada troškova prijevoza na posao i s posla do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi od nesamostalnog rada,
12. dar za djecu do 15. godine života i potpore za novorođenče do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi od nesamostalnog rada,
13. naknada za saniranje posljedica štete od katastrofa i elementarnih nepogoda,
14. potpore zbog invalidnosti radnika i neprekidnog bolovanja radnika duljeg od 90 dana, potpore za slučaj smrti radnika i smrti člana uže obitelji radnika, do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi od nesamostalnog rada,
15. ostala primanja izuzeta od ovrhe po posebnim propisima.

5/14 OVRHA ZA NAKNADU ŠTETE ZBOG NARUŠENOG ZDRAVLJA

1/2 prosječne neto plaće u RH – u slučaju naplate novčanih iznosa za naknadu štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja.

6/14 ZAPLJENA PO SUGLASNOSTI DUŽNIKA

Člankom 202. OZ-a propisano je da dužnik može privatnom ispravom potvrđenom kod javnog
bilježnika, dati suglasnost da se radi naplate tražbine vjerovnika zaplijeni njegova plaća, odnosno drugo stalno novčano primanje, osim u dijelu u kojem je to primanje izuzeto od ovrhe.

Još u rujnu 2014. godine Zakonom o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona propisano različito postupanje u slučaju kad se ovrha na plaći provodi na temelju rješenja o ovrsi, od ovrhe na temelju privatne isprave „Zapljena po pristanku dužnika“. Sada je zakonskim
izmjenama dodano novo pravilo.

Iz navedenog je jasno da se na temelju privatne isprave ovrha na plaći provodi neovisno o tome isplaćuje li poslodavac plaću na račun u banci ili ne.

S obzirom na propisano pravilo, u praksi je nastala situacija da se, u slučaju kad poslodavac isplaćuje plaću na račun, na temelju rješenja o ovrsi kojim se nalaže isplata određenog iznosa radi ostvarenja djetetove tražbine uzdržavanja (alimentacije), ne može zatražiti ovrha na plaći, dok se na temelju privatne isprave može. To je značilo da ovrhovoditelj koji raspolaže privatnom ispravom (u pravilu, to su najviše banke) može zatražiti ovrhu na plaći (neovisno o tome isplaćuje li se plaća na račun ili ne), i time
se naplatiti prije malodobnog djeteta jer malodobno dijete kao ovrhovoditelj, na temelju rješenja o ovrsi kojim se traži naplata radi ostvarenja djetetove tražbine uzdržavanja (alimentacije), može zatražiti samo ovrhu na novčanim sredstvima preko Fine ili na drugom predmetu , ali ne na plaći, ako se ona isplaćuje na račun.

Slijedom navedenoga, ZIDOZ normirao je navedenu situaciju i propisao da će sud iznimno, rješenjem o ovrsi na plaći odrediti pljenidbu određenog dijela plaće i naložiti poslodavcu koji ovršeniku isplaćuje plaću na račun kod banke, da novčani iznos za koji je određena ovrha radi namirenja tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete nastale po osnovi narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete po osnovi izgubljenog uzdržavanja zbog smrti davatelja uzdržavanja,
isplati odnosno isplaćuje ovrhovoditelju nakon pravomoćnosti toga rješenja.

7/ 14 – ROK OD 60 DANA

Od 1. rujna 2017. godine ovrha na novčanim sredstvima ovršenika uvijek se provodi s rokom zapljene od 60 dana, neovisno o tome provodi li se ona na temelju pravomoćnog ili nepravomoćnog rješenja o ovrsi koje je u Finu dostavio sud (odnosno pravomoćnog i Ovršnog javnobilježničkog rješenja o ovrsi, vidi toč. 3.3. ili osnove za plaćanje koja se dostavlja na izravnu naplatu, vidi toč. 3.2.).
ZIDOZ-om u cijelosti je promijenjen članak 202. OZ-a.

Najveća novost u postupanju je da se na temelju suglasnosti o zapljeni plaće postupa tako da je poslodavac ( I/ili FINA)  ovršenika dužan najprije provesti zapljenu dijela plaće na rok od 60 dana te tek po isteku roka od 60 dana od dana primitka suglasnosti o zapljeni plaće izvrši prijenos zaplijenjenog dijela plaće na račun ovrhovoditelja.

8/14 OVRHA ZBOG NEISPLAĆENE PLAĆE- PRIORITETNI RED

Ovdje skrećemo pozornost na novost koja se uvela s 1. rujna 2017. godine, a to je da će u rješenju o ovrsi kojim se određuje ovrha radi naplate tražbine po osnovi neisplaćene plaće, naknade plaće ili otpremnine na novčanoj tražbini po računu ovršenika, sud naložiti Fini da ovrhu radi naplate tražbine iz toga rješenja provede prije ovrhe radi naplate svih drugih tražbina neovisno o vremenu njihova nastanka, osim ovrhe radi ostvarenja djetetove tražbine

9/14 IZRAVNA OVRHA OSOBE KOJA NIJE NAVEDENA KAO VJEROVNIK / DUŽNIK ( preslika)

Poslodavac će provesti ovrhu na zahtjev osobe koja u suglasnosti o zapljeni nije označena kao vjerovnik, odnosno protiv osobe koja u ovršnoj ispravi nije označena kao dužnik u slučaju iz članka 32. stavaka 1. i 2. OZ-a, i to na zahtjev i u korist osobe koja u suglasnosti o zapljeni nije označena kao vjerovnik( dužnik), tako da će zastati s isplatama, a presliku isprave kojom se dokazuje da je tražbina prenesena ili je na drugi način prešla na novog vjerovnika dostaviti prvobitnom ovrhovoditelju sukladno odredbi članka 8. OZ-a, odnosno provodit će ovrhu protiv osobe koja u suglasnosti o zapljeni nije označena kao dužnik, tako da će u odnosu na novog ovršenika postupiti kao da mu
je dostavljano rješenje o ovrsi kojim je određena pljenidba određenog dijela plaće.

Prvobitni ovrhovoditelj, odnosno novi ovršenik ovlašten je pred nadležnim sudom tražiti donošenje rješenja kojim se nalaže poslodavcu da odgodi isplatu plaće odnosno rješenje kojim će se nastavak pljenidbe i prijenosa plaće proglasiti nedopuštenim, u kojem slučaju se na odgovarajući način primjenjuje odredba članka 210. OZ-a.

Ako poslodavac ( FINA) u roku 60 dana od dana kad mu je dostavljen zahtjev da se ovrha nastavi u odnosu na novog ovrhovoditelja odnosno protiv novog ovršenika ne zaprimi drukčiju odluku suda, nastavit će s isplatama plaće u korist novog ovrhovoditelja.

10/14 IZNIMNO pristanak i prije 60 dana

Iznimno, prijenos novčanih sredstava može se izvršiti na temelju pisane suglasnosti ovršenika i prije isteka roka od 60 dana, a propisani izuzetak vrijedi i nakon 1. rujna 2017. godine.

11/14 Najvažnija promjena -IZRAVNA NAPLATA- bez suda ( npr..agencije za utjerivanje dugova itd)

U dijelu izravne naplate proširuje se definicija osnove za plaćanje, odnosno proširuje se popis osnova za plaćanje na temelju kojih ovrhovoditelj može izravno od Fine zatražiti izravnu naplatu na novčanim sredstvima ovršenika, bez potrebe prethodne provedbe postupka pred sudom.
Pri izravnoj naplati te postupanja s javnobilježničkim rješenjima o ovrsi omogućeno je bez sudskog postupka nastaviti ovrhu u odnosu na novog ovrhovoditelja odnosno na teret novog ovršenika, uz obvezu obavješćivanja prvobitnog ovrhovoditelja odnosno
novog ovršenika o izvršenoj promjeni.

Proširen je opseg osnova za plaćanje koje se u Finu mogu dostaviti na izravnu naplatu, slijedom čega se izravna naplata na novčanim sredstvima ovršenika može zatražiti i na temelju zadužnice, bjanko zadužnice,naloga za plaćanje HRT-a, europskog ovršnog naslova (koji je do ovih zakonskih izmjena trebao proći prethodni postupak pred sudom), europski platni nalog.

12/14  BJANKO MJENICE

Također, postupanje na temelju zadužnice i bjanko zadužnice sada se može tražiti samo kroz izravnu naplatu te neovisno o činjenici radi li se o zadužnicama odnosno bjanko zadužnicama na kojima je potpis dužnika samo ovjeren i koje nisu upisane u Hrvatski registar zadužnica i bjanko zadužnica, odnosno radi li se o zadužnicama i bjanko zadužnicama koje su potvrđene (solemnizirane) od strane javnog bilježnika i upisane uHrvatski registar zadužnica i bjanko zadužnica, ovrha se provodi s rokom zapljene od 60 dana.

13/14 PO PRIJEPISU

Također, izravna naplata može se zatražiti ne samo na temelju izvornika ili otpravka osnove za plaćanje kako je propisano odredbama Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, već se ovrha može zatražiti i na temelju ovjerenog prijepisa odnosno
ovjerene preslike tih isprava, osim zadužnica i bjanko zadužnica, koje se i dalje dostavljaju samo u izvorniku

FOTOKOPIJA ( ovjerena)
Novost u postupanju je i da se osnove za plaćanje koje se dostavljaju na izravnu naplatu, mogu u Finu dostaviti ne samo u izvorniku ili otpravku, već i kao ovjeren prijepis ili ovjerena preslika, osim zadužnica,
koje se dostavljaju u izvorniku, te ovjereni prijevod te isprave na hrvatski jezik u slučaju kad je sastavljena na stranom jeziku.

14/14 ZAHTJEV ZA IZRAVNU NAPLATU

Tako se s 1. rujna 2017. godine, osim :
ovršne odluke domaćeg suda ili upravnog tijela koje imaju potvrdu ovršnosti,
ovršne nagodbe sklopljene pred domaćim sudom ili upravnim tijelom,
ovršne nagodbe postignute u postupku mirnog rješenja spora na temelju članka 186.a. Zakona o parničnom postupku,
te obračuna poslodavca o neisplati dospjelog iznosa plaće,
naknade plaće ili otpremnine,
omogućava ovrhovoditelju da
zatraži izravnu naplatu od Fine i na temelju zadužnice,
bjanko zadužnice,
naloga za plaćanje Hrvatske radiotelevizije s potvrdom ovršnosti,
europskog ovršnog naslova,
europskog platnog naloga.
Kad se Fini na postupanje dostavljaju naznačene isprave, obvezno se uz njih dostavlja i zahtjev za izravnu naplatu!


2. ZAPLIJENA PO NALOGU OSOBE KOJA NIJE VJEROVNIK

Novost prigodom izravne naplate je i ta da će Fina provesti ovrhu na zahtjev osobe koja u ovršnoj ispravi nije označena kao vjerovnik.

U odnosu na zahtjev osobe koja u ovršnoj ispravi nije označena kao vjerovnik u slučaju iz članka 32. stavak 3. OZ-a, ovrhu će provoditi na zahtjev i u korist novog ovrhovoditelja na način da će upisati promjenu podataka o ovrhovoditelju u Očevidnik redoslijeda osnova za plaćanje i nastaviti izdavati bankama nalog za pljenidbu, ali će zastati s izdavanjem naloga bankama za prijenos novčanih sredstava,

Primjerak zahtjeva za nastavak postupka izravne naplate Fina će dostaviti prvobitnom ovrhovoditelju sukladno pravilima o dostavi iz članka 8. OZ-a.

Također, Fina će nastaviti provoditi ovrhu na zahtjev ovrhovoditelja protiv osobe koja u ovršnoj ispravi nije označena kao dužnik u slučaju iz članka 32. stavak 4. OZ-a, na način da će osnovu za plaćanje upisati u Očevidnik redoslijeda osnova za plaćanje
za novog ovršenika s vremenom primitka zahtjeva ovrhovoditelja za nastavak ovrhe i izdati bankama nalog za pljenidbu novčanih sredstava. Primjerak zahtjeva za nastavak postupka izravne naplate Fina će dostaviti novom ovršeniku sukladno pravilima o
dostavi iz članka 8. OZ-a. stava. ( 60 dana)

Prvobitni ovrhovoditelj odnosno novi ovršenik ovlašten je pred nadležnim sudom zatražiti donošenje rješenja kojim će se Fini naložiti da odgodi izdavanje naloga za prijenos novčanih sredstava, odnosno rješenje kojim će se nastavak pljenidbe i prijenosa proglasiti nedopuštenim, a sve sukladno odredbi članka 210. OZ-a.

Ako Fina u roku 60 dana od dana kad joj je dostavljen zahtjev da se ovrha nastavi u odnosu na novog ovrhovoditelja odnosno protiv novog ovršenika ne zaprimi drukčiju odluku suda, nastavit će s isplatama plaće u korist novog ovrhovoditelja.

2/ 2 RJEŠENJE O OVRSI NA TEMELJU VJERODOSTOJNE ISPRAVE DONESENO OD STRANE JAVNOG BILJEŽNIKA

Ovrhovoditelj traži od Fine da banci izda nalog da se iznos za koji je ovrha određena zaplijeni i prenese sa svih ovršenikovih računa koji se vode pod njegovim osobnim identifi kacijskim brojem na račun koji je određen u rješenju o ovrsi, odnosno na ovrhovoditeljev račun koji je odredio u zahtjevu za provedbu ovrhe. Odnosno, ovrhovoditelj može zatražiti od poslodavca ili drugog isplatitelja stalnog novčanog primanja da mu isplati iznos kojim će se namiriti njegova tražbina radi čijeg je ostvarenja ovrha određena. Fina je u povodu rješenja
o ovrsi dužna postupiti kao u povodu rješenja o ovrsi koje je dostavio sud, a isplatitelj stalnog novčanog primanja kao na temelju suglasnosti o zapljeni plaće.

Rok od 60 dana te se tek po isteku roka od 60 dana provodi prijenos na račun ovrhovoditelja.

3. EUROPSKI OVRSNI I EUROPSKA BLOKADA RAČUNA

3.1. EUROPSKI OVRŠNI NASLOV I EUROPSKI NALOG
ZA BLOKADU RAČUNA ( RIBARI I OSTALI, POZOR)

Naime, do stupanja na snagu ZIDOZ-a, prema odredbi članka 360. OZ-a, europski ovršni naslov provodio se isto kao i domaće ovršne isprave, ali ne kao domaće ovršne isprave koje su se prema članku 209. OZ-a mogle dostaviti na izravnu naplatu, već je bilo potrebno da se prvo odredi ovrha od strane suda donošenjem rješenja o
ovrsi, koje bi sud potom dostavio u Finu na postupanje, pri čemu nije bilo potrebno provoditi postupke priznanja ili o priznanju odlučivati kao o prethodnom pitanju.

Od 1. rujna 2017. godine više nije potrebno prethodno pokretati sudski postupak, već je dovoljno izravno na temelju zahtjeva za izravnu naplatu zatražiti ovrhu na novčanim sredstvima ovršenika na temelju europskog ovršnog naslova, uz koji je potrebno samo priložiti ovjeren prijevod te isprave u slučaju kad je sastavljena na stranom jeziku.

3.2. EUROPSKI NALOG ZA BLOKADU RAČUNA

Dana 3. kolovoza 2017. godine stupile su na snagu i odredbe kojima se uređuje postupanje
na temelju europskog naloga za blokadu računa na koji se primjenjuje Uredba (EU) br. 655/2014
Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o uspostavi postupka za europski nalog
za blokadu računa kako bi se pojednostavnila prekogranična naplata duga u građanskim i
trgovačkim stvarima. Nadležna je Fina, koja s europskim nalogom za blokadu računa postupa
u skladu s odredbama zakona kojim je uređena provedba ovrhe i osiguranja na novčanim sredstvima po računu ovršenika.

4. OVRHA NA NEKRETNINI

Zakonodavac nije iskoristio svoje pravo ili bolje rečeno nije ispunio svoju obvezu i nije propisao da se od ovrhe izuzima nekretnina koja predstavlja jedini dom ovršenika.

Ovrha na nekretnini ne može se provesti ako je iznos duga manji od 20.000,00 kuna, u ministarstvu podsjećaju da se ta odredba primjenjuje samo na obveze iz pravnog posla koji nastane nakon stupanja na snagu novog zakona, a u slučaju da se nekretnina proda, ovršenik koji u njoj stanuje ima pravo na novčanu naknadu za stambeno zbrinjavanje i pravo na socijalnu uslugu privremenog smještaja ( 18 mjeseci) u kriznim situacijama.

Iznos do 20 000 kn ne vrijedi ako je ovrha zatražena radi zakonskog uzdržavanja ili tražbine radi naknade štete prouzročene kaznenim djelom.
Isto tako, propisano je da ako iznos duga prelazi iznos od 20.000,00 kuna, ovrha se neće moći provesti na nekretnini JEDINO u slučaju ako sud ocijeni da bi prodaja nekretnine narušila pravičnu ravnotežu između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja. U slučaju da se nekretnina proda u ovršnom postupku, ovršenik ima pravo na novčanu naknadu za troškove stambenog zbrinjavanja iz sredstava državnog proračuna ( 18 MJESECI odn.do 51.400 kuna. ) te iznimno i pravo na socijalnu uslugu privremenog smještaja u kriznim situaci
jama ( DOM ZA BESKUCNIKE.)

2 comments

Oprostite imam pitanje dali cu dobit povrat poreza ako sam blokiran ili ce ga ovrha progutat

pozdrav,što bi se desilo kada bi poslodavac isplatio samo zaštićeni dio

Comment to branko Cancel reply