Otvoreno pismo povodom: Međunarodni dan ljudskih prava i Blokirani

Otvoreno pismo povodom: Međunarodni dan ljudskih prava i Blokirani
Poveznica: Objava HINA;DNEVNIK.HR
10.12.2016.

Činjenica jest da se u Hrvatskoj – uzročno posljedičnim vezama dvojbenih, nepotpunih, nepreciznih te štetnih odredbi zakona na poslovanje privrednih subjekata te na život i aktivnost građana Republike Hrvatske, osobito na život prezaduženih i osiromašenih 330 000 blokiranih obitelji te 30 000 blokiranih privrednih subjekata u Hrvatskoj- sustavno krši niz ljudskih, političkih, socijalnih, pravnih te ekonomskih prava ljudi Republike Hrvatske.
Pojam povrede ljudskih prava nije ništa drugo nego uljepšani izraz za najteže zločine koje država vrši nad građaninom. Povrede ljudskih prava kao zločini koji se vrše po nalogu, s odobrenjem, odnosno trpljenjem, ili pod zaštitom vlade ugrožavaju u najvećoj mjeri unutarnji kao i vanjski mir svake države.”

Danas kad je 330 000 Hrvatskih obitelji zauvijek zarobljeno u prezaduženosti i siromaštvu, u više od dvadeset milijuna ovrsnih postupaka državne agencije FINE, vidi se da je zakonodavac trebao na vrijeme svim raspoloživim sredstvima spriječiti ovršni postupak, i tek ako nije moguće postići dogovor između ravnopravnih  stranaka tada provesti  ovrhu.

U proteklih 26 godina malo je tko mislio na gornji način!

Naprotiv, sustavnim promjenama Ovrsnih modela zakona što između ostalih uključuje ZOO, Zakon o javnom bilježništvu i odvjetništvu, uvođenjem zakonske zakonske kamate od 18% godisnje, neograničenu ugovornu kamatu, neuvažavanje pravnog načela promjenjenih okolnosti poput svjetske ekonomske krize, država je na račun siromašnih ustrajno pogoršavala njihove ekonomske, socijalne, pravne uvjete života.

Postavlja se pitanje  tko je odgovoran za rast privatnog duga, za rast  Švicarskog Franka?  Za rast blokada malih ribara, poljoprivrednika, obrtnika i trgovaca? Za rast broja apsolutno Blokiranih Hrvatskih građana i apsolutni rast iznosa privatnog duga u Hrvatskoj? Tko je odgovoran za ovoliko uništavanje privrede i građana RH.? Zašto je do svega toga došlo i zašto u tolikoj mjeri? Odgovoran je zakonodavac. Sabor RH!

Na današnji dan, 1948. godine Opća skupština Ujedinjenih naroda potpisala je Opću deklaraciju o ljudskim pravima kojom se jamči ravnopravnost, sloboda i sigurnost svim ljudima bez obzira na razlike. Povelja Ujedinjenih naroda usvojena je 1945. godine dogovorom grupe država koje su htjele svojim građanima osigurati ravnopravnost i slobodu. Države su se u njoj obvezale da će zaštititi ljudska prava zajedno s organizacijom Ujedinjenih naroda, te je nakon toga preciznijim utvrđivanjem doneseno 30. članaka koji su ujedinjeni u dokument koji danas znamo kao Deklaraciju o ljudskim pravima. Čovjek svojim rođenjem stječe sva prava te su ta prava neotuđiva, odnosno ne mogu mu biti oduzeta. Osim osobnih prava, čovjek ima i politička i civilna te socijalna i ekonomska prava.

Osim Opće deklaracije UN-a, danas postoje mnogi međunarodni dokumenti koji jamče ljudska prava u raznim oblicima i na svim razinama društvenog, kulturnog i političkog života. Jedan je od njih i Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih slobodna koja je donesena 1950. godine u Rimu. Iako su dokumente potpisale sva članice UN-a te su općeprihvaćene, ljudska prava i prava djece nerijetko se zloupotrebljavaju i krše na štetu siromašnih.

330 000 Hrvatskih obitelji jest dužno, prezaduženo, siromašno, iskamatareno i zauvijek blokirano.
Da, to jest činjenica od koje ne bježimo.
Činjenica jest također da se uzročno posljedičnim vezama dvojbenih, nepotpunih, nepreciznih te štetnih odredbi zakona na poslovanje privrednih subjekata te na život i aktivnost građana Republike Hrvatske, osobito na život 330 000 blokiranih obitelji te 30 000 blokiranih privrednih subjekata u Hrvatskoj sustavno krši niz političkih, socijalnih, pravnih te ekonomskih prava.

“Sva ljudska bića rađaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona su obdarena razumom i sviješću i treba da jedno prema drugome postupaju u duhu bratstva.”

za Udruga Blokirani
Miriam Kervatin

10.12.2016.

Related Posts

Leave a reply