Naslijedila sam dug, nitko me nije upozorio na postojanje istog

1/5 DUGOVI RASTU I POSLIJE SMRTI

NERJEŠIVOST
Nerješivost odnosi se na one probleme, za koje iz dosadašnje prakse, nema rješenja.
Iz donjeg primjera, opisanog kroz pitanje i uvodni komentar , otvaramo vam uvid u jos jedan velik problem hrvatske ovrsne prakse.

Nasljednik nije kroz ostavinsku upoznat s postojanjem dugova, a po Hrvatskim zakonima i ne mora biti.
Jednom kada se nasljedstva prihvatite, više se ne mozete odreći, pa ni naslijeđenih dugova.

Problem otvara prostor za naknadno načelno parničenje, prvo pri Ustavnom sudu, a potom Europskom sudu za ljudska prava, po teskoj povredi ljudskih prava- pravo na pošteno suđenje što uključuje pravo da si zaštićen ukoliko nisi kroz pošteno suđenje pravomoćno proglašen krivim.
No, većinom, obzirom da ni dužnik nije morao biti obavješten o ovrhama, kao ni nasljednik, a da nasljednik najčešće nije u situaciji da plaća odvjetnika pa ostaje “kriv”, i kažnjen doživotno; kamate rastu, blokada ostaje, dug raste i nasljedniku ne preostaje život u Hrvatskoj.

Hrvatska zakonodavna, pravosudna i izvrsna vlast jest upoznata s problemima no situaciju na štetu nasljednika i dalje tolerira.


2/5 SUDBINE I OBITELJSKA PROKLETSTVA NA HRVATSKI OVRSNI NAČIN

Pitanje:

” Pozdrav, ocajna sam vec duze vrijeme u vezi blokade na mom racunu. Otac mi je preminuo dok sam bila maloljetna i tako su ostavinskom raspravom sva njegova imovina ukljucujuci i dugove presla na mene.

To nisam ni znala dok nisam prvi put pocela raditi. Otvorila sam racun, poslodavac mi je uplatio i FINA mi je odmah blokirala uplatu studentskog servisa.

Posto se radi o dugu vecem od vrijednosti imovine zelim se odreci nasljedstva u nadi da ce mi se odblokirati racun jer u suprotnom ne mogu raditi tijekom faksa sto mi je nuzno.

Molim vas da mi pomognete kako pokrenuti postupak i sto da ucinim. Napominjem i da primam dio oceve mirovine i hoce li to biti problem.”


3/ 5 ŠTO ZNAČI – PRAVO NA NASLJEDSTVO I DUGOVI?

Odgovor:

Ostavinski postupak je redoviti sudski postupak koji se pokreće nakon što sud primi smrtovnicu ostavitelja ili izvadak iz matice umrlih. Vodi ga općinski sud ili javni bilježnik kao povjerenik suda i to u pravilu u mjestu zadnjeg prebivališta ostavitelja. Samo u određenim slučajevima može se voditi i prema boravištu ili mjestu gdje se nalazi pretežni dio pokojnikove ostavine.

Za ostavinsku raspravu određuje se ročište na koje sud poziva zainteresirane osobe, kao i osobe koje bi po zakonu mogle polagati pravo na nasljedstvo u slučaju postojanja oporuke te izvršitelja oporuke ako je postavljen.

Često se događa da umrla osoba uz imovinu, ostavi i dugove poput nepodmirenih režijskih troškova ili kreditnih obveza. Tada se i dugovi prenose na nasljednike, o čemu bi svi zainteresirani trebali biti detaljno i pravodobno informirani.

Nasljednici odgovaraju za ostaviteljeve dugove samo do visine vrijednosti naslijeđene imovine.

Međutim, problem može nastati kod ostavinskog postupka opterećenog sporovima. U tom slučaju potencijalni nasljednici moraju plaćati dospjele dugove premda je neizvjesno hoće li i kada stupiti u posjed imovine.

Svaki nasljednik pokriva dugove proporcionalno svom nasljednom dijelu, ali nepovoljna okolnost je to što za dugove odgovaraju solidarno što znači da vjerovnik može zahtijevati ispunjenje obveze od bilo kojeg nasljednika ili od svih u isto vrijeme, bez obzira na to je li provedena dioba nasljedstva.

4/ 5 I AKO VEC NEMATE DOVOLJNO PRIMANJA ZA ŽIVOT

Imovina dobivena nasljeđivanjem podliježe ovrsi i u slučaju kada osoba koja nasljedi imovinu ima vlastitu ovrhu i kada naslijedi imovinu koja je opterećena dugovima.

Ukoliko osoba ima ovrhu i postane nasljednik, odnosno nasljedi novce ili nekretninu, njezino nasljedstvo postaje predmet ovrhe ukoliko se ne može naplatiti iz drugih izvora. Kada je riječ o naslijeđenim novčanim sredstvima ovrhu na nasljeđenim sredstvima će provesti FINA ovrhom na novčanim sredstvima, no vrlo često riječ je o nekretninama nad kojima se provode dražbe i namiruju dugovanja.

Ista stvar je i sa prihvaćanjem nasljedstva koje je opterećeno ovrhama. Naslijedite li stan, kuću ili vikendicu moguća situacija je da su oni opterećeni dugovima. Takvi dugovi mogu se odnositi na neplaćene račune, minuse na računima, kreditne obveze, ovršni postupak, sudske sporove… Rješenja u ovom slučaju ima, treba pomno odvagati koristi i troškove svake opcije, odnosno procijeniti što je isplativije – prihvatiti nasljedstvo i otplatiti tuđi dug ili se na ostavinskoj raspravi odreći nasljedstva (i dugova).

5/5 PRAVO NA ODRICANJE

Pravo na odricanje od nasljedstva je jedno od nasljednopravnih prava, budući da je postati nečiji nasljednik pravo, ali ne i obveza. Može se reći da je pravo na odricanje od nasljedstva sporedno pravo koje nastaje uz nasljedno pravo te tako i pripada onoj osobi kojoj pripada i glavno pravo.

Ono je također preobražajno pravo koje svojega nositelja (nasljednika) ovlašćuje da jednostranim očitovanjem volje (izjavom) da ne želi biti ostaviteljev nasljednik učini da prestane njegovo nasljedno pravo stečeno zbog smrti ostavitelja te da time nastane situacija kao da on nikada i nije bio ostaviteljev nasljednik (v. Nikola Gavella, Vlado Belaj: Nasljedno pravo, Narodne novine, Zagreb, 2008.).

Odricanje od nasljedstva, kao nasljednopravni institut, uređuju odredbe Zakona o nasljeđivanju i to prvenstveno članci 130. – 137. toga Zakona.

Kao što smo rekli – biti nasljednik je pravo, ali ne i obveza. Naime, nitko nije dužan biti nasljednikom. Stoga, ako to doista ne želi biti, mora se tog prava odreći.

KAD SE NE MOZES ODREĆI

Na početku valja istaknuti da se tog prava ne može odreći onaj nasljednik koji je već raspolagao ostavinom ili njezinim dijelom.

Što se tiče samog načina (oblika) odricanja, možemo reći da se nasljednik može odreći nasljedstva na dva načina: javno ovjerovljenom izjavom ili izjavom danom na zapisnik kod suda do donošenja prvostupanjske odluke i ugovorom o odricanju od nasljedstva (u kojem slučaju govorimo o anticipiranom odricanju).

Učinak odricanja od nasljedstva postoji i prema potomcima nasljednika, osim ako odricatelj nije izričito izjavio da se odriče samo u svoje ime.

 

tekst obradila:Miriam Kervatin, PR Manager

 

 

Related Posts

Leave a reply