Dosje prisilne naplate, ovrhe i blokade u Hrvatskoj. Kriminal bijelog ovratnika( 2011. – 2015. – … )

Hrvatska ovršna organizacija, samo na kamatama, zaradi oko pola milijarde kuna na mjesec
Zakasnili smo! Milijun ljudi u Hrvatskoj je socijalno isključeno, a nitko ne nudi rješenje

Opći podaci za Hrvatsku, 2015.
4 284 889 stanovnika (popis iz 2011.)
1 300 000 zaposlenih
800 000 zaposlenih u realnom sektoru
500 000 zaposlenih u javnoj administraciji

1 200 000 umirovljenika
320 000 nezaposlenih, stopa registrirane nezaposlenosti za siječanj 2015.
iznosi 20,3%.
320 000 blokiranih
53 milijarde iznosi inozemni dug RH, viši od 85% BDP-a


TABLICA
Prema podacima koje je obradila Fina, zbog neizvršenih osnova za plaćanje :

NA DAN 30.05. 2015. Blokiranih je 320 214 građana; Dug građana iz osnova iznosio je 33,61 milijardu kuna!

Od 1.1.2011. do 30.6.2015. godine zaprimljeno je 5.481.647 osnova, od čega se 31,2% odnosi na poslovne subjekte, a 68,8% na građane. U istom razdoblju ukupno je izvršeno 91,4 milijarde kuna po osnovama koje se odnose na poslovne subjekte i 25,4 milijarde kuna po osnovama koje se odnose na građane. S osnove otvaranja predstečajnih postupaka, iznos prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje, u lipnju 2015. godine, smanjen je za 145,8 milijuna kuna, a broj dužnika za 44. ( FINA)

Na kraju travnja u blokadi je bilo 322.329 hrvatskih građana, a dugovali su 32,81 milijardu kuna. Krajem prosinca 2014. u blokadi je bilo 169 građana više, ali je njihov dug bio manji – iznosio je 31,06 milijardi kuna. Prosječni dug je 101.790 kuna, s tim da je najveći prosječni u Samoboru – 208 tisuća kuna. Blokiran račun ima 7,81 posto hrvatskih građana, a čak 11,51 posto radno sposobnih stanovnika

Krajem ožujka 320.802 građana s blokiranim računima dugovalo je ukupno više od 32 milijarde kuna, od čega se više od polovine odnosno gotovo 17,3 milijarde kuna odnosilo na dugovanja bankama, dok su državi dugovali više od 3 milijarde kuna, pokazuju podaci Financijske agencije (Fina).

29.02.2015. u blokadi je 317 224 građana ; ukupni iznos duga iznosi 31,46 milijardi kuna nepodmirenih dugovanja

Krajem veljače, 2015 u Hrvatskoj je bilo 47.828 blokiranih poslovna subjekta s 28,9 milijardi kuna neizvršenih osnova za plaćanje, a u blokadi je bilo i 317.224 građana, s 31,46 milijardi kuna nepodmirenih dugovanja

RAST BLOKIRANIH KROZ GODINE:

Povijesna Tablica RASTA Blokiranih od 2010.-2017.

Od početnih 6 milijardi privatnog duga, do 42 milijarde. Naplaćeno je već oko 28 milijarde ali su građani i dalje duzni 42. Klasično lihvarenje i kamatarenje.

Krenimo uvidom u podatke FINE . Od 2010. Do 2017.
12/2010. godine
– 25.606 građana u blokadi ( obrtnici, samozaposleni)
01 2011.
– 77.911 građana u blokadi. Dug iznosi 6,019 milijardi kn
06/2011.
-166 000 građana u blokadi
12/2011.
– 219 421 građana u blokadi
03/2012.
-212 317 građana u blokadi. Dug iznosi 13 milijardi kn
12/2013.
– 299.795 građana, u blokadi.Dug iznosi 23,82 milijardi kn
01/ 2014.
307.406 građana u blokadi.Dug iznosi 24,45 milijardi kn
11/2014.
322 500 građana u blokadi. Dug iznosi 31,06 milijarde kuna i prerastao je iznos duga hrvatske privrede!
47.828 blokiranih poslovna subjekta s 28,9 milijardi kn duga.
05/ 2015.
-320 214 građana u blokadi; Dug iznosi33,61 milijardi kn.
09/ 2015.
-320.952 građana. Dug građana iznosi 35,61 milijardi kn.
01/ 2016. -324.424 građana u blokadi . Dug iznosi 36,99 milijardi kuna
-29. veljače u blokadi je bilo 327.616 građana. Dug građana iznosio je 37,32 milijarde kuna
-31. ožujka u blokadi su bila 328.532 građana. Dug građana iz osnova iznosio je 37,87 milijardi kuna, što je za 1,5% više u odnosu na prethodni mjesec.
30. lipnja, 2016. u blokadi je bilo 328.788 građana.
Dug građana iz osnova iznosio je 39,93 milijarde kuna, što je za 1,9% više u odnosu na prethodni mjesec.
Ožujak, 2017. – krajem ožujka u blokadi su bila 330.762 građana, a njihov je dug iznosio 41,99 milijardi kuna.

Iz Hrvatske u potrazi za boljim životom u posljednje tri godine otišlo je sto tisuća ljudi, mahom mladih i visoko obrazovanih: 2,23 posto građana Hrvatske prijavilo je svoj odlazak iz države u zadnje dvije godine. U 2014. godini najveći broj Hrvata odjavio je svoje boravište u policijskoj upravi nadležnoj za Grad Zagreb, što je i logično s obzirom da na tom području živi četvrtina ukupnog broja stanovnika Hrvatske, točnije njih 1,1 milijun.*
Sljedeća po redu je PU zadarska, nadležna za skoro sedam puta manji broj stanovnika. Samo u prošloj godini 3,1 posto stanovništva županije otišlo je u inozemstvo. Iz Vukovarsko-srijemske županije u 2014. godini otišlo je više od 4 000 ljudi, što je gotovo 2,3 posto stanovništva. Priličan egzodus bilježi i Ličko-senjska županija – 2,5 posto stanovništva je reguliralo svoj status u inozemstvu.

Blokirano je više od pola radno aktivne Hrvatske, ako uz fizička lica koji su u blokadi dodamo i tvrtke u blokadi.
Broj zaposlenih smanjuje se triput većom brzinom od povećavanja broja umirovljenika.
Hrvatskoj bi uskoro, uz navedeno, i zbog nepovoljne demografske slike, moglo uzmanjkati aktivne radne snage.

U odnosu na početak 2009. umirovljenika sada ima oko 60 tisuća više, a ljudi s radnim mjestom oko 200 tisuća manje. Tako je na kraju siječnja 2014. godine evidentirano 1 391 288 osiguranika, dok je istodobno bilo 1 195 881 umirovljenika. Drugim riječima, na svakih 117 uplatitelja mirovinskog osiguranja dolazi 100 umirovljenika.

Stvari će dodatno zakomplicirati činjenica da u Hrvatskoj ima oko 50 tisuća zaposlenih ljudi sa 65 godina ili starijih, koji će 2014. ispuniti uvjete za umirovljenje. Oni će doći na isplatnu listu Mirovinskog zavoda, dok je radnih mjesta sve manje, a burza rada sve punija. Hipotetski gledano, kad bi sve zaposlene osobe koje imaju 65 i više godina bile umirovljene, a da se pritom zaposle sve nezaposlene osobe, kojih je u siječnju bilo 378 tisuća, omjer zaposlenih i umirovljenika bio bi 1,4 prema 1, što još uvijek nije dostatno za održivost sustava.

U ovakvoj situaciji, držati blokiranom polovinu Hrvatske, i nad tim ljudima provoditi kamatarenje jest suludo po održivost države.

Ne treba zaboraviti važnu činjenicu da je BDP padao 12 kvartala zaredom, da je početkom 2015. ostvaren tek neznatan rast BDP-a od 0,2 posto na što nije imala direktan utjecaj hrvatska unutrašnja politika ili rast investicija. Taj rast zapravo ne znači ništa pozitivnog po razvoj.

U ekonomskoj znanosti je već davno izračunato da 1% rasta BDP u nekoj zemlji, znači kako će toj zemlji biti potrebno 70 godina učiniti BDP iznos DUPLO većim od onog koji trenutno ima. Onda ovih 0,2%, znači kako je HRVATSKOJ potrebno 350 godina stvoriti DUPLO veći BDP od onog koji trenutno ima.

Nema države u Europi u kojoj kriza tako dugo traje i uz to je i tako duboka kao u Hrvatskoj.

Više:

Related Posts

Leave a reply