Kako dolazi do bogaćenja dioničara ovršnog postupka ( B2 Kapital i država )

SAŽETAK: donji primjer uz hrvatske ovršne prakse

Početni dug, po kreditu 2008. godine
Glavnica 55 000 kn; isplaćeno 42 000 kn – banka uzela ostatak za depozit
Uredno plaćanje prve 4 godine
Klijent ostaje bez posla.
Glavnica cca 17 000 kn
Kreće serija blokada. Gašenje minusa, kartice,kredit
Hypo banka blokira klijenta
Plijeni sredstva preko FINE
Pred cca godinu banka proda “dug” B2 Kapitalu no ostaje upisana na FINI
B2 Kapital maltretira klijenta uzastopnim neprimjerenim telefonskim pozivima
Klijent pristaje na nagodbu s B2 Kapital
B2 kapital šalje pismo namjere i traži 60 000 kn duga -uplate
U svibnju, 2017. B2 kapital zauzima mjesto od Hypo banke na FINI i upisuje 17 000 kn, a od klijenta traži 60 000 kn.
Najnovije vijesti su da će ostatak od 50 000 kn uskoro, za dan, dva poslati na FINU.

Zakonodavac je zadnjim izmjenama Ovršnog zakona od rujna, 2017. dao slobodne ruke B2 kapitalu, Matrix itd za izravnom zapljenom svih računa građana na FINI. Iz ovog primjera vidljivo jest i da mogu plijeniti koliko god žele.
Dokle, narode tako?
Svakako se klijentu savjetuje da protiv B2 kapitala,a ukoliko plijene 60 000 kn, digne tužbu.
No s obzirom na to da je parnični postupak puno sporiji od ovršnog, praktično to znači da “ovrhovoditelj” može plijeniti sve , a ovršenik ne može ništa.

KONFLIKT SIROMAŠNIH I BAHATIH

U Hrvatskoj, ali ne samo ovdje, počinje rasprava o konfliktu siromašnih i bahatih. Te su dvije klase, u tradicijskom smislu, imale uvijek oštro ograničene ali čvrsto povezane uzajamne kontakte.
Za razliku od mnogih fanatika i dogmatičara, sumnjivih proroka i mesija koji lutaju hrvatskom društveno ekonomsko političkom scenom kao žalosni simptom narodne bespomoćnosti, ne posjedujem nikakav konkretan i brzi recept doli širenja odgovornosti prema svijetu i za svijet.

Hrvatska, nažalost će morati još apsolvirati svojih “černobila” dok ne shvati u kakve se sve nevjerojatne kratkovidnosti može država zaplesti kad dopusti pojedincima neograničenu vladavinu gluposti.

Pročitajte primjer

Smisao ovrhe je brzo i efektivno vratiti dug ali sa što manje troškova i što manje kolateralne štete. No na način kako, s ovrhama i blokadama, radi Hrvatska, ne smanjuje se dug nego dolazi tek do brzog i lakog bogaćenja pojedinih dioničara ovršnog postupka, a na štetu svih ostalih.
Kao i što ustrajno dolazi i do sve većeg rasta ukupnog iznosa duga u Hrvatskoj.

Na ovaj način, Hrvatska se neće nikad oporaviti niti potaknuti značajniji rast BDP-a. Ljudi su žrtvovani na račun koristi pojedinaca.

Osobna potrošnja jest osnovni faktor koji bi najviše imao utjecati na rast BDP-a.
No s 33 00 00 blokiranih obitelji i 43 milijarde duga Hrvatska će ostati tek zemlja dužničkog ropstva u kojoj prosječna obitelj živi s prosječnih 2.600, 00 kn na mjesec što troše, zamjetan udio, na zadovoljavanje osnovnih životnih potreba.

Sljedeći primjer plastično obrađuje primjer obogaćivanja tvrtki za naplatu dugova ( podsjetimo se – njihova osnovna uloga bi bila riješiti dug, ne povećati dug.)


Kako je dug od 17 000 kn iz HYPO banke “skočio” na 60 000 kn kod B2 Kapitala?  Uz velikodušnu pomoć FINE ( država)

obrati pažnju na rast kamata

Obrati pažnju na rast kamata od 20 na 43!

U ovršni postupak ulaze novi opaki igrači.

Banke dugove daju utjerivačima od početne petine vrijednosti, a podaci o transakcijama iz prošle i ove godine pokazuju da se prosječna cijena prodanih dugova kretala 20 do 33 posto vrijednosti duga.

Prosječna vrijednost duga kojeg nastoje utjerati je vrlo često čak i 300% iznad kupovne cijene.

Pozamašni dugovi blokiranih građana i tvrtki već su dulje vrijeme predmet velike trgovine koja se, očito, isplati svim ovršnim dioničarima, osim prezaduženih i osiromašenih građana koje beskrupuloznost aktera uništava.

Najveći kupci dugova su tako, u fazi 2016- 2017- 2018- ovršne hrvatske drame- postale agencije ( privatno vlasništvo) koje posljednjih godina povećavaju i prihode i broj zaposlenih.

Građani se žale da ih zivkaju svaka tri sata, maltretiraju susjede, ogovaraju, psihički dodatno ubijaju, a zakonodavac šuti i održava kamatarski rast u životu.

TVRTKE ZA UTJERIVANJE , LEGALNI KAMATARI?

“Primjerice, 2015. godine 940 milijuna kuna neotplaćenih kredita građana prodano je za petinu vrijednosti, odnosno 200 milijuna kuna, no 2016. godine cijena duga od 600 milijuna kuna prodana je za četvrtinu početne vrijednosti!

Tko god je taj dug kupio ne namjerava izgubiti na njemu te računa da će dobro zaraditi, a vlasnici najpoznatijih agencija navodili su da im se uspješnost naplate kreće između 50 i 80 posto.

Na domaćem se tržištu nametnulo petnaestak tvrtki koje se bave otkupom i naplatom loših dugova, a prema podacima Poslovne Hrvatske najuspješniji je u tom biznisu njemački Eos Matrix koji je 2015. godine ostvario 71 milijun kuna prihoda i 16,3 milijuna kuna dobiti. Godinu dana prije prihodi te tvrtke bili dvije trećine manji od prihoda iz 2015. godine, a 2011. godine čak dva i pol puta!
Među prvih pet zapravo su strane tvrtke iz Njemačke, Švedske, Francuske i Slovenije.

Građani se žale da tvrtke za naplatu dugova ipak prelaze granicu pristojnog i dopuštenog. – Zovu susjede i raspituju se o dužnicima, zovu rodbinu i prijatelje i to je neprimjereno ponašanje. -čl. 140 Kazneni zakon -Nametljivo ponašanje, kaznena prijava policiji

DUPLE OVRHE

Nastaju problemi jer telekomi ili banke prodaju dug, ali ga svejedno naplaćuju iz ovrhe.
1. Naš je savjet svima da dug plaćaju samo jednom vjerovniku, a oni neka se dogovore.
2. Drugi je problem kontakt s dužnikom. Jedni se žale na to da ih sačekuju pred zgradom i zapitkuju kada će vratiti dug, ali najčešći su učestali telefonski pozivi. Problem je kad to čine svaka tri sata.

Kad su u pitanju bankarski dugovi, u središnjoj banci ističu da njihov posao nije provjera tvrtki koje ih kupuju nego provjera razloga zbog kojih banke prodaju svoje plasmane te financira li se ta transakcija kreditom te banke, što nije dopušteno.
Osim što im značajnije rastu prihodi, agencije za naplatu dugova povećale su i broj zaposlenih. U Eos Matrix-u kažu da s većinom dužnika uspijevaju postići dogovor.” ( izvor Večernji)

UDRUGA TVRTKI ZA UTJERIVANJE DUGOVA

Predsjednik Hrvatske udruge agencija za naplatu potraživanja (HUAN) zove se Matija Arapović. Pozivam Vas da se pismenim putem požalite u HUAN na nametljivo ponašanje djelatnika call centra, neprimjerenim pozivima. poveznica

 

Related Posts

Leave a reply