Hrvatska Vlada, krediitni rejting stepenicu ispod kontejnera

Gospodarstvo

Standard&Poor’s: za hrvatski rejting izgledi negativni
Objavljeno: 17.07.2015.

Hrvatskom kreditnom rejtingu koji već nosi oznaku ‘smeća’ prijeti dodatno sniženje nakon što je kreditna agencija Standard&Poor’s snizila izglede sa stabilnih u negativne.

U obrazloženju negativne ocjene analitičari S&P-a ističu da je teret javnog duga za Hrvatsku sve veći dok su ekonomske i fiskalne reforme ‘mlake’.

Nee treba biti znalac a bi se povezalo višegodišnje kamatarenje Blokiranih sa rastom duga obzirom na pad potrošnje. Niti zaposlenost više nije spas od siromaštva

Hrvatska ima jednu od najneučinkovitijih vlada na svijetu! Pokazalo je to posljednje izvješće Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) o konkurentnosti. Među 144 analizirane zemlje, Hrvatska je šesta, dakle, u samom vrhu kad je riječ o neučinkovitosti vlade

Učinkovitost vlasti ima značajne posljedice po konkurentnost gospodarstva neke države i njezin gospodarski rast. Pretjerano birokratiziranje i reguliranje, nedovoljna transparentnost i loš zakonski okvir ograničavaju razvoj biznisa i proizvode stalne dodatne troškove za poduzetnike.

BLOKIRANI ( DRŽAVA GDJE SU GRAĐANI DUŽNIJI OD PRIVREDE, A POLITIČARI AMNESTIRANI )

Prema podacima koje je obradila Fina, zbog neizvršenih osnova za plaćanje, 31. svibnja 2015. godine u blokadi su bila 322.702 građana. Njihov dug iz osnova iznosio je 33,30 milijardi kuna. Krajem 2014. godine u blokadi je bilo 322.498 građana, a dug je iznosio 31,06 milijardi kuna.

Analiza dospjelih neizvršenih osnova građana, stanje na dan 31. svibnja 2015. godine, pokazala je da je, u apsolutnom broju, najviše dužnika i jednako tako najveći je iznos njihova duga, u županiji Grad Zagreb.

U odnosu na ukupan broj stanovnika županije, najviše je blokiranih građana u Koprivničko-križevačkoj županiji, njihov je udio u ukupnome broju stanovnika 9,70%. U odnosu na broj radno sposobnog stanovništva, najviše je blokiranih građana također u Koprivničko-križevačkoj županiji (14,58%), a prema istom kriteriju slijede Sisačko-moslavačka (13,67%), Virovitičko-podravska (13,14%), Bjelovarsko-bilogorska (13,11%) te Osječko-baranjska županija (12,68%).

Related Posts

Leave a reply